HNB: U IDUĆOJ SE GODINI OČEKUJE MANJE KREDITA DRŽAVI

HNB: U idućoj se godini očekuje manje kredita državi Hrvatska narodna banka i u idućoj godini ostaje kod svojih temeljnih ciljeva održanja makroekonomske i fincijske stabilnosti. To su ključni preduvjeti svih strukturalnih reformi hrvatskog gospodarstva, istaknuo je danas guverner HNB-a Marko Škreb. Iz HNB-a pritom naglašavaju nužnost fiskalnog zaokreta i zaokreta u gospodarskoj politici, izražavaju očekivanja da će se stopa inflacija zadržati u okvirima 3 do 4 posto te najavljuju nastavak dosadašnje politike tečaja. Predviđaju također da bi se u idućoj godini mogao ostvariti gospodarski rast od oko 2,6 posto. Po ocjeni čelnika središnje banke, ova je godina za HNB bila godina brojnih izazova i godina s puno problema u realnom sektoru. U 1999. zabilježit će se pad bruto domaćeg prozvoda (BDP) od oko 1,5 posto, bilježi se pad industrijske proizvodnje, ali i rast plaća, rast nezaposlenosti, veliki deficit bilance plaćanja, istaknuto je na današnjem predblagdanskom razgovoru čelnika HNB-a s novinarima. Posebno teškim označili su prvo tromjesečje ove godine kada su, rekao je zamjenik guvernera Zdravko Rogić, postojale naznake valutne i bankarske krize. Iz nje smo, kaže, "sretno i spretno isplivali". Viceguverner Relja Martić smatra da je došlo i do definitivnog stabiliziranja bankovnog sustava. Čelnici središnje banke očekuju da u 2000. u tokovima kreiranja primarnog novca bude što manje zastupljeni krediti državi i bankama. U ovoj je godini HNB državi dala kratkoročne pozajmice čiji je najviši iznos bio nešto viši od 1,3 milijarde kuna. Danas je taj dug države prema središnjoj banci oko 270 milijuna kuna, a do kraja godine bit će sveden na nulu, kazao je Martić. Pozajmice HNB-a državi Rogić je povezao i s "mrljom" u dobrim rezultatima koji su postignuti kod deviznih rezervi. Bruto devizne pričuve dosegnule su 3 milijarde dolara, a neto devizne pričuve iznose više od 2 milijarde dolara što, ocijenio je, predstavlja garanciju za bonitet Hrvatske. No, istodobno je upozorio da je "mrlja" tog rezultata što je glavni izvor bila država i porast je ostvaren priljevom od privatizacije javnih poduzeća i ino zaduženjem. "Takav način u budućnosti ne bi bio dobar. U 2000. potreban je bitan zaokret u ukupnoj gospodarskoj politici koji će se zasnivati na štednji i izvozu", poručio je Rogić. Smatra također da je u idućoj godini nužno pokrenuti snažnu fiskalnu prilagodbu, jer je fiskus apsolutno prevelik. "Bez toga Hrvatska se neće moći usmjeriti gospodarskom rastu na kvalitetnijim osnovama", rekao je Rogić. Čelnici središnje banke očekuju da se u 2000. inflacija zadrži u okvirima 3 do 4 posto (u 1999. porast cijena iznosit će 4 posto). Primarna zadaća ostaje stabilnost cijena, jer se bez toga potpuno udaljujemo od europskih integracija bez kojih Hrvatskoj nema opstanka, kazao je Rogić. I guverner Škreb ističe da dugoročni hrvatski cilj treba biti pristup Europskoj uniji. Za sljedeću godinu iz HNB-a ne najavljuju promjene u politici tečaja. U ovom trenutku i u 2000. nema potrebe ni za promjenom tečajnog režima, niti za bitnim promjenama u našoj politici, kazao je Škreb. U središnjoj banci predviđaju da se ino zaduživanje u 2000. neće povećavati dosadašnjim tempom. Ukupni hrvatski vanjski dug trenutno iznosi 9,2 milijarde dolara, a na naplatu u idućoj godini, kaže Škerb, stiže 1,85 milijardi dolara. Čelnici HNB-a ne vjeruju da će u 2000. doći do velikih promjena u platnoj bilanci i predviđaju deficit od 1,5 milijardi dolara što je 7 posto BDP-a (u 1999. deficit će biti 1,6 milijardi dolara). Na upit o prodaji 66,3 posto udjela Privredne banke Zagreb talijanskoj Banca Commerciale Italiana, Škreb je odgovorio kako je HNB procijenila da je to adekvatan partner. O sumnjama kod prodaje PBZ-a i napisima da su neki članovi Savjeta HNB-a bili protiv, objasnio je da nitko nije bio protiv već je bilo suzdržanih jer su tražene dodatne informacije o budućnosti banke. Tada je sjednica Savjeta prekinuta, a nastavak je sazvan telefonskim putem, provedeno glasovanje i dobiven potreban broj glasova za prodaju, rekao je Škreb.