BBC 22. XII NOVINSKE AGENCIJE I VLASTI

BRITANSKI RADIO - BBC 22. XII. 1999. Novinari Hrvatske izvještajne novinske agencije, Hine, uputili su otvoreno pismo javnosti, u kojemu prosvjeduju zbog ponižavajućega položaja u kojem se nalazi ova državna agencija. Povod ovom pismu bilo je Hinino veliko kašnjenje pri objavljivanju najveće vijesti na hrvatskom informativnom prostoru u zadnjih nekoliko godina, vijesti o smrti predsjednika Tuđmana. Prilog Snježane Kobeščak. "Svatko tko je ikad imao malo veze s medijima zna da su točnost i brzina dva najvažnija zahtjeva koja novinari moraju poštovati u svom radu. Kada se radi o izuzetno važnim vijestima, kao što je bila ona o smrti hrvatskoga Predsjednika, niti jedan medij koji drži do sebe ne može si dopustiti propuste. No dogodilo se da upravo državna izvještajna agencija za koju se pretpostavljalo da ima najbliskije veze s hrvatskim vlastima, s ovom viješću iziđe kasnije čak i od nekih stranih medija. To pokazuje koliko slabo u Hrvatskoj funkcionira sustav informiranja. Vlada nije smatrala potrebnim o smrti Predsjednika na vrijeme izvijestiti državnu agenciju koju plaća, upravo da bi preko nje plasirala prije svega informacije koje ona želi da stignu u javnost. No Hinini novinari u svom se pismu nisu samo žalili na Vladu, već i na sam ustroj Hine, tvrdeći da razlozi neprofesionalnog reagiranja leže i u samoj agenciji. Vladimir Lulić jedan je od potpisnika pisma. On objašnjava zbog čega državna izvještajna agencija ne igra jednu od ključnih uloga u hrvatskom informativnom prostoru: = HINA nije međutim bila stup informativnog sustava u Hrvatskoj. Više je razloga za to. Možda osnovni, po meni, razlog leži u tome što je bila premalo autonomna u donošenju ključnih odluka, odluka u smislu objavljivanja vijesti koje su u tom trenutku možda politički problematične ili su dramatične. Uglavnom, riječ je o tome da HINA od svog osnutka funkcionira bez uredničkog integriteta u tim ključnim stvarima. No u okolnostima u kojima je demokratski Zapad opetovano kritizirao stanje u hrvatskim medijima, u kojima vlasti drže svu kontrolu u rukama, HINA se i nije smatrala autonomnim medijem u kojem se slijede samo pravila novinarske profesije. Vladimir Lulić: = Tako da je HINA s jedne strane tretirana u javnosti, ili možda u stručnoj javnosti, među kolegama, kao nekakva produžena ruka vladajuće strukture. S druge strane, u agenciji radi velik broj kvalitetnih novinara i urednika, koji su se svih ovih godina pokušavali i odupirali se raznoraznim političkim pritiscima. - Mora se priznati da će sada mnogi reći ... to pismo ste uputili, zašto ste čekali do sada. = Jedno su razlozi, netko veli vremena, da su se stvorile okolnosti takve. - Hinino uredništvo, odnosno vodstvo dosad je birao HDZ. Kako vidite Hininu budućnost sada kada se uvelike očekuju promjene na vlasti? = Mislim da se novinari u svom poslu, u ovom slučaju novinari Hine, ne smiju ili ne bi trebali oslanjati na stranke koje će eventualno biti pobjedničke, koje će možda zamijeniti i sadašnji HDZ na vlasti. Trebali bi se držati svoje profesije, svog integriteta. U tom smislu radimo i već su u neku ruku započeli pregovori s upravom. Radimo statut redakcije u kojem bi sami zaposleni novinari unutar Hine imali mogućnost davati suglasnost na izbor glavnog urednika, a glavni urednik koji bi onda mogao ekipirati svoj urednički kolegij i imenovati svoje savjetnike, bi morao dobiti mišljenje pojedinih redakcija na takvo ekipiranje kolegija. Od izbora koji će se održati u siječnju mnogi očekuju puno, vjerujući da će u Hrvatskoj konačno doći do promjena i da će u zemlji uistinu početi djelovati demokracija, a ne diktat jedne stranke. Stoga nije za čuditi da se i u državnim medijima sada mogu glasnije čuti negodovanja. Tihomir Ladišić, i sam novinar na državnoj televiziji, koji je trenutačno na neplaćenom odmoru kako bi mogao obavljati dužnost glasnogovornika vodeće oporbene koalicije SDP-a i HSLS-a, govori o tome kako oni vide budućnost sadašnjih državnih medija: = Političke stranke neće i ne smiju sudjelovati u ustroju, pa ni Hine, pa ni drugih medija, javnih medija. Ono što mi želimo, prije svega koalicija SDP-a i HSLS-a, želi vidjeti male profesionalne agencije, kao i malu profesionalnu hrvatsku radio-televiziju, koja će zaista ustrojena biti na načelu profesionalizma, a mislim i da je trebaju voditi profesionalci, ljudi unutar struke. To će biti glavna zadaće ove koalicije u slučaju njenog uspjeha na izborima. Dakle, otvoriti te medije, skloniti podobne i jednostavno pustiti da te agencije same unutar sebe pronađu kvalitetu, kvalitetne profesionalne ljude koji će ih voditi na profesionalnim standardima koji su uobičajeni svuda u svijetu. Kada govorimo o svjetskim standardima, usporedimo kako mediji djeluju na Zapadu. Novinar BBC-a objašnjava kako u demokratskim zemljama funkcionira odnos medija i vlasti: = Prije svega, većina novinskih agencija u zapadnoj Europi je privatizirana, ne mogu se sjetiti ni jedne koja je u vlasništvu države ili vlade. Stoga su jedna drugoj konkurencija, kao što bi bilo u svakoj drugoj djelatnosti. No istodobno one moraju održavati dobre odnose s vladinim uredima ili političkim strankama. To ne znači da one dobivaju informacije samo tako, bez ikakvog novinarskog truda. I one moraju imati dobre izvore, kao i svaki drugi medij. U Britaniji su novinari i njihovi izvori izgradili odnose na uzajamnom povjerenju. Vlada će često novinarima unaprijed naznačiti da se nešto sprema, znajući da će oni poštovati embargo na informaciju do dogovorenoga roka. No posebno privilegiranih nema. Sve je u rukama novinara profesionalaca i njihove spretnosti da si osiguraju dobre i pouzdane izvore." (BBC)