DE-HR-POREZI-Vlada-Rad RDW 22. XII. TISAK NJEMAČKI RADIO - RDW22. XII. 1999.Pregled tiskaDanašnji njemački tisak pretežno se bavi jednom temom, a to je paket poreznih reforma čiji su koncept jučer objavili njemački kancelar Gerhard
Schroeder i ministar financija, Hans Eichel, naime o smanjenju poreza za građane i poduzeća. 'Sueddeutsche Zeitung' iz Muenchena o poreznoj reformi piše da je ono što je u novom konceptu važno i pravilno - velika linija. Upravo je senzacionalno kako Schroeder i Eichel beskrupulozno polažu na učinak samofinanciranja. Jedna trećina planiranog neto rasterećenja od preko 70 milijardi maraka za godinu 2005., trebala bi se kvazi otplatiti sama po sebi kao posljedica gospodarskoga poleta. Želi li provesti svoju reformu, njemački ministar financija mora štedjeti, i to mnogo više od 50 milijarda maraka u 2003. godini, što je do sada vrijedilo kao posljednja odluka. Tako se porez i politika državnog proračuna spajaju. Cjelokupna koncepcija napokon omogućava prepoznati hrabrost kojom se odlikuje istinski porezni reformator, piše 'Sueddeutsche Zeitung'. Berlinski dnevnik 'Die Welt' o istoj temi konstatira da je njemački ministar financije mudrim šahovskim potezom objavio predbožićni
NJEMAČKI RADIO - RDW
22. XII. 1999.
Pregled tiska
Današnji njemački tisak pretežno se bavi jednom temom, a to je paket
poreznih reforma čiji su koncept jučer objavili njemački kancelar
Gerhard Schroeder i ministar financija, Hans Eichel, naime o
smanjenju poreza za građane i poduzeća. 'Sueddeutsche Zeitung' iz
Muenchena o poreznoj reformi piše da je ono što je u novom konceptu
važno i pravilno - velika linija. Upravo je senzacionalno kako
Schroeder i Eichel beskrupulozno polažu na učinak
samofinanciranja. Jedna trećina planiranog neto rasterećenja od
preko 70 milijardi maraka za godinu 2005., trebala bi se kvazi
otplatiti sama po sebi kao posljedica gospodarskoga poleta. Želi li
provesti svoju reformu, njemački ministar financija mora štedjeti,
i to mnogo više od 50 milijarda maraka u 2003. godini, što je do sada
vrijedilo kao posljednja odluka. Tako se porez i politika državnog
proračuna spajaju. Cjelokupna koncepcija napokon omogućava
prepoznati hrabrost kojom se odlikuje istinski porezni reformator,
piše 'Sueddeutsche Zeitung'.
Berlinski dnevnik 'Die Welt' o istoj temi konstatira da je njemački
ministar financije mudrim šahovskim potezom objavio predbožićni
porezni poklon. Najavljivanjem jedne dalekosežne porezne politike
koja rasterećuje poduzeća, ali i privatne osobe, Schroederov
povjerenik za štednju iznenadio je u jednakoj mjeri i prijatelje i
neprijatelje. Radost oko porezne reforme 2000. ipak nije potpuno
nezamućena. Jer atraktivne tarife djeluju tek u novom razdoblju
legislature. Taj vremenski horizont je predaleko da bi se uistinu
pokrenuo nagli porast kojem se teži. Umjesto da se u godini dana
odluči na mali korak, ministar financija odlučio se na
prevaljivanje cijelog puta odjedanput. Oporba za to vrijeme svoj
jaki položaj u Bundesratu rabi za to da vladu gura upravo u tom
smjeru.
Dnevnik za gospodarska pitanja Handelsblatt iz Duesseldorfa
primjećuje da su njemački kancelar Gerhard Schroeder i ministar
financija Hans Eichel tri dana uoči Badnjaka poreznim obveznicima
objavili radosnu vijest: porez na osobni dohodak i dohodak poduzeća
konačno bi se trebao smanjiti. Time bi se srednjoročno uspostavila
jasnoća oko oporezivanja poduzeća i posloprimatelja. Schroeder i
Eichel žele izbjeći da se u vlastitim redovima konstantno navlači
amo-tamo oko poreznog sustava. Pozitivnim se, bez sumnje, može
ocijeniti da najviša porezna stopa za vladu koju predvodi SPD,
unatoč svim negodovanjima u stranci, nije više tabu, primjećuje
Handelsbalatt iz Duesseldorfa.
Stuttgarter Zeitung o poreznoj reformi bilježi da je prije no što su
ga izabrali za kancelara Schroeder rekao da ne želi promijeniti
sve, ali da njegova vlada namjerava neke stvari ipak poboljšati.
Jučer je Schroeder zajedno sa svojim ministrom financija Hansom
Eichelom predložio jedan od glavnih reformskih projekata crveno-
zelene koalicije - smanjenje poreza za građane i poduzeća. Reforma,
koja je prema vlastitoj formulaciji kancelara 'izvediva, i
odgovara tom zahtjevu'. Ako Schroeder i Eichel uspiju provesti ovu
reformu, onda su to učinili bolje od Kohla i Waigela.
Dnevnik 'Rhein Zeitung' iz Koblenza i Meinza komentira da toliko
rajska, kako se na prvi pogled doima Schroederova i Eichelova
zamisao, ona u stvarnosti nije. Onaj tko vjeruje da će se ubuduće
moći odreći svoga poreznog savjetnika, duboko će se razočarati.
Porezno pravo bit će još zamršenije - pri čemu država svojim
građanima ne poklanja ništa, već dobra djela isplaćuje sama sebi.
Ipak: Schroeder je pronašao snagu za okretanje jednog velikog
poreznog kotača. Pravovremeno, uoči Božića, poreznim obveznicima
najavljeno je porezno rasterećenje, dana je prednost gospodarskom
porastu nacije. U kojoj mjeri će ta reforma u sljedećih nekoliko
godina uspjeti, hoće li to biti u korist prosperiteta i
zapošljavanja, valja pričekati. U najmanju ruku, crveno-zelena
koalicija usudila se učiniti korak u pravilnom smjeru. On će se
isplatiti samo tada, ako se ujedno nastavi vladin kurs štednje.
Bonnski 'General Anzeiger' kritizira novu reformu i napominje da
njemački kancelar Schroeder obećava najveći paket poreznih reforma
u povijesti Savezne Republike Njemačke. Ovaj zahtjev porezni
planovi teško da će ispuniti. Porezno rasterećenje za
posloprimatelje i poduzeća u sljedećoj godini iznosi 27 milijarda
maraka. Time savezna vlada ne postiže željeni uspjeh. Potreban
financijski prostor za uspješnu reformu cjelokupnog poreznog
sustava mogao bi se uspostaviti samo konzekventnim rasterećenjem
subvencija. Ali crveno-zelenoj koaliciji za tako nešto, baš kao i
crno-žutoj, nedostaje snage. Tako ostaje nada da će se vlada držati
drugog cilja. Ni državni proračun, kao ni potrebne reforme, ne bi
trebali u doglednoj budućnosti biti financirani novim dugovima.
Rušenje visokog brda državnih dugova najbolji je jamac za
gospodarski porast bez inflacija i za stvaranje hitno potrebnih
radnih mjesta u Njemačkoj.
'Frankfurter Allgemeine Zeitung' osvrće se na vizije izraelskog
premijera Ehuda Baraka o postizanju mira na Bliskom istoku i
zaključuje da se često mogu čuti pritužbe da u politici više nema
vizija. Israelski premijer Barak ima jednu - on bi najradije svoju
zemlju spojio sa susjednima u državni savez, prema uzoru na azijsku
skupinu. Ideja potječe od njegova prethodnika mirovnog vizionara
Peresa. Ona je načelno pravilna, jer budući se ratovi u toj regiji
mogu spriječiti samo tijesnom i opreznom suradnjom. Put prema tome
cilju je međutim trnovit. Pred Izraelcima i Palestincima stoje
teško rješivi problemi, a mirovni proces sa Sirijom tek je ponovno
započeo.
(RDW)