FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RDW 22. XII. TISAK

DE-HR-POREZI-Vlada-Rad RDW 22. XII. TISAK NJEMAČKI RADIO - RDW22. XII. 1999.Pregled tiskaDanašnji njemački tisak pretežno se bavi jednom temom, a to je paket poreznih reforma čiji su koncept jučer objavili njemački kancelar Gerhard Schroeder i ministar financija, Hans Eichel, naime o smanjenju poreza za građane i poduzeća. 'Sueddeutsche Zeitung' iz Muenchena o poreznoj reformi piše da je ono što je u novom konceptu važno i pravilno - velika linija. Upravo je senzacionalno kako Schroeder i Eichel beskrupulozno polažu na učinak samofinanciranja. Jedna trećina planiranog neto rasterećenja od preko 70 milijardi maraka za godinu 2005., trebala bi se kvazi otplatiti sama po sebi kao posljedica gospodarskoga poleta. Želi li provesti svoju reformu, njemački ministar financija mora štedjeti, i to mnogo više od 50 milijarda maraka u 2003. godini, što je do sada vrijedilo kao posljednja odluka. Tako se porez i politika državnog proračuna spajaju. Cjelokupna koncepcija napokon omogućava prepoznati hrabrost kojom se odlikuje istinski porezni reformator, piše 'Sueddeutsche Zeitung'. Berlinski dnevnik 'Die Welt' o istoj temi konstatira da je njemački ministar financije mudrim šahovskim potezom objavio predbožićni
NJEMAČKI RADIO - RDW 22. XII. 1999. Pregled tiska Današnji njemački tisak pretežno se bavi jednom temom, a to je paket poreznih reforma čiji su koncept jučer objavili njemački kancelar Gerhard Schroeder i ministar financija, Hans Eichel, naime o smanjenju poreza za građane i poduzeća. 'Sueddeutsche Zeitung' iz Muenchena o poreznoj reformi piše da je ono što je u novom konceptu važno i pravilno - velika linija. Upravo je senzacionalno kako Schroeder i Eichel beskrupulozno polažu na učinak samofinanciranja. Jedna trećina planiranog neto rasterećenja od preko 70 milijardi maraka za godinu 2005., trebala bi se kvazi otplatiti sama po sebi kao posljedica gospodarskoga poleta. Želi li provesti svoju reformu, njemački ministar financija mora štedjeti, i to mnogo više od 50 milijarda maraka u 2003. godini, što je do sada vrijedilo kao posljednja odluka. Tako se porez i politika državnog proračuna spajaju. Cjelokupna koncepcija napokon omogućava prepoznati hrabrost kojom se odlikuje istinski porezni reformator, piše 'Sueddeutsche Zeitung'. Berlinski dnevnik 'Die Welt' o istoj temi konstatira da je njemački ministar financije mudrim šahovskim potezom objavio predbožićni porezni poklon. Najavljivanjem jedne dalekosežne porezne politike koja rasterećuje poduzeća, ali i privatne osobe, Schroederov povjerenik za štednju iznenadio je u jednakoj mjeri i prijatelje i neprijatelje. Radost oko porezne reforme 2000. ipak nije potpuno nezamućena. Jer atraktivne tarife djeluju tek u novom razdoblju legislature. Taj vremenski horizont je predaleko da bi se uistinu pokrenuo nagli porast kojem se teži. Umjesto da se u godini dana odluči na mali korak, ministar financija odlučio se na prevaljivanje cijelog puta odjedanput. Oporba za to vrijeme svoj jaki položaj u Bundesratu rabi za to da vladu gura upravo u tom smjeru. Dnevnik za gospodarska pitanja Handelsblatt iz Duesseldorfa primjećuje da su njemački kancelar Gerhard Schroeder i ministar financija Hans Eichel tri dana uoči Badnjaka poreznim obveznicima objavili radosnu vijest: porez na osobni dohodak i dohodak poduzeća konačno bi se trebao smanjiti. Time bi se srednjoročno uspostavila jasnoća oko oporezivanja poduzeća i posloprimatelja. Schroeder i Eichel žele izbjeći da se u vlastitim redovima konstantno navlači amo-tamo oko poreznog sustava. Pozitivnim se, bez sumnje, može ocijeniti da najviša porezna stopa za vladu koju predvodi SPD, unatoč svim negodovanjima u stranci, nije više tabu, primjećuje Handelsbalatt iz Duesseldorfa. Stuttgarter Zeitung o poreznoj reformi bilježi da je prije no što su ga izabrali za kancelara Schroeder rekao da ne želi promijeniti sve, ali da njegova vlada namjerava neke stvari ipak poboljšati. Jučer je Schroeder zajedno sa svojim ministrom financija Hansom Eichelom predložio jedan od glavnih reformskih projekata crveno- zelene koalicije - smanjenje poreza za građane i poduzeća. Reforma, koja je prema vlastitoj formulaciji kancelara 'izvediva, i odgovara tom zahtjevu'. Ako Schroeder i Eichel uspiju provesti ovu reformu, onda su to učinili bolje od Kohla i Waigela. Dnevnik 'Rhein Zeitung' iz Koblenza i Meinza komentira da toliko rajska, kako se na prvi pogled doima Schroederova i Eichelova zamisao, ona u stvarnosti nije. Onaj tko vjeruje da će se ubuduće moći odreći svoga poreznog savjetnika, duboko će se razočarati. Porezno pravo bit će još zamršenije - pri čemu država svojim građanima ne poklanja ništa, već dobra djela isplaćuje sama sebi. Ipak: Schroeder je pronašao snagu za okretanje jednog velikog poreznog kotača. Pravovremeno, uoči Božića, poreznim obveznicima najavljeno je porezno rasterećenje, dana je prednost gospodarskom porastu nacije. U kojoj mjeri će ta reforma u sljedećih nekoliko godina uspjeti, hoće li to biti u korist prosperiteta i zapošljavanja, valja pričekati. U najmanju ruku, crveno-zelena koalicija usudila se učiniti korak u pravilnom smjeru. On će se isplatiti samo tada, ako se ujedno nastavi vladin kurs štednje. Bonnski 'General Anzeiger' kritizira novu reformu i napominje da njemački kancelar Schroeder obećava najveći paket poreznih reforma u povijesti Savezne Republike Njemačke. Ovaj zahtjev porezni planovi teško da će ispuniti. Porezno rasterećenje za posloprimatelje i poduzeća u sljedećoj godini iznosi 27 milijarda maraka. Time savezna vlada ne postiže željeni uspjeh. Potreban financijski prostor za uspješnu reformu cjelokupnog poreznog sustava mogao bi se uspostaviti samo konzekventnim rasterećenjem subvencija. Ali crveno-zelenoj koaliciji za tako nešto, baš kao i crno-žutoj, nedostaje snage. Tako ostaje nada da će se vlada držati drugog cilja. Ni državni proračun, kao ni potrebne reforme, ne bi trebali u doglednoj budućnosti biti financirani novim dugovima. Rušenje visokog brda državnih dugova najbolji je jamac za gospodarski porast bez inflacija i za stvaranje hitno potrebnih radnih mjesta u Njemačkoj. 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' osvrće se na vizije izraelskog premijera Ehuda Baraka o postizanju mira na Bliskom istoku i zaključuje da se često mogu čuti pritužbe da u politici više nema vizija. Israelski premijer Barak ima jednu - on bi najradije svoju zemlju spojio sa susjednima u državni savez, prema uzoru na azijsku skupinu. Ideja potječe od njegova prethodnika mirovnog vizionara Peresa. Ona je načelno pravilna, jer budući se ratovi u toj regiji mogu spriječiti samo tijesnom i opreznom suradnjom. Put prema tome cilju je međutim trnovit. Pred Izraelcima i Palestincima stoje teško rješivi problemi, a mirovni proces sa Sirijom tek je ponovno započeo. (RDW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙