SLO 22.XII.-DELO-BIH

SLOVENIJA DELO 22. XII. 1999. Po Titovu receptu "Međunarodne ustanove koje se brinu o osiguranju mira u Bosni i Hercegovini, očito su se zasitile sporova s tvrdom linijom svih triju sukobljenih strana - poslije dolaska Austrijanca Wolfganga Petritscha u Sarajevo, počele su postupati odlučnije. Nakon što se sukobljeni domaći parlamentarci nikako nisu mogli dogovoriti, Petritsch je prihvatio više zakonskih dokumenata u svezi s imovinskim pravom i vraćanjem izbjeglica, predložio izborni zakon, naložio preobrazbu elektronskih medija na razini zajednice i države BiH, a zatim zbog ometanja ostvarenja Daytonskoga sporazuma smijenio devet visokih srpskih dužnosnika, sedam bošnjačkih i šest hrvatskih. Odmah poslije njega jednaku su strogost pokazale međunarodne mirovne snage. SFOR je krajem prošloga tjedna predložio nekih desetak zaključaka i gradiva akcije Westar koja je 16. listopada obavljena u zapadnom Mostaru, te razotkrio protudaytonske djelatnosti hrvatskih tajnih i obavještajnih služba u BiH, uperenih protiv ustanova međunarodne zajednice. Početkom ovoga tjedna pripadnici posebnih jedinica SFOR-a (vjerojatno britanski komandosi) u Banjaluci su uhitili umirovljenoga srpskog generala Stanislava Galića s tajnog popisa haaškoga suda, kojega optužnica tereti za opsadu Sarajeva, granatiranje grada i djelovanje snajperista. Tko će biti idući, pitaju se novinari u Sarajevu, koji očekuju daljnje akcije međunarodne zajednice protiv odanih tvrdoj liniji iz svih triju narodnosnih skupina. Po Titovu receptu: uvijek kada je u Bosni 'presuđivao' političkoj neposlušnosti, istodobno je smijenio i kaznio po jednog, dva ili tri Srba, Muslimana i Hrvata. Neki su to držali poznatom socijalističkom uravnilovkom, no svi su ipak bili zadovoljni, jer u Bosni nikada nije mogla biti kriva samo jedna strana. Pitanje je bilo tek koja je u nekom slučaju bila više kriva. Za ljubav je potrebno dvoje, a za rastavu najmanje troje i odatle primjenjivost Titova recepta u međunarodnoj zajednici. Sada prevladava uvjerenje da je na redu bošnjačka strana i njezina obavještajna služba. Po uzoru na HIS i SNS, mogli bi se prihvatiti i Agencije za informacije i dokumentaciju (AID) koju hrvatske i srpske obavještajne službe i političke strukture optužuju za suradnju s Iranom i mudžahedinima. Oni bolje obaviješteni o ratu divljih mačaka na Balkanu, kako se tu naziva utakmica između više od deset tajnih služba, znaju da je AID od samog početka surađivao s haaškim sudom: odmah po njegovom ustrojstvu izručio mu je dokumentaciju o ratnim zločinima koju je cijelu vrijeme prikupljao. Kako kažu i promatrači u Bosni, to je prava 'bošnjačka Wiesenthalova agencija'. Da bismo saznali koju će cijenu uravnilovke morati platiti Bošnjaci, treba pričekati glavnu tužiteljicu haaškoga suda Carlu del Ponte koja će se na stoti dan obavljanja te dužnosti sastati s novinarima. Moglo bi se dogoditi da tužiteljica, čija je strategija lov na veće ribe, one koje su imale zapovjedne funkcije ili su sudjelovale u planiranju genocida, objavi neka nova imena - ovaj put bošnjačka. Do sada su pred sud u Haagu pozvana samo tri Bošnjaka, no bošnjačku vlast su više nego druge dvije optuživali za korupciju. Odani tvrdoj liniji (to vrijedi za pripadnike svih triju narodnosti u Bosni), dakako, ne slažu se sa strogošću u učenju demokracije i odlučno se suprotstavljaju Petritschevim metodama. Za sada bez uspjeha. Dvostruki predsjednik - HDZ-a i predsjedništva BiH - Ante Jelavić zabrinut je zbog strogosti međunarodne zajednice, a osobito zbog novog izbornog zakona koji, po njegovu mišljenju, za Hrvate, kao brojčano najmanji narod u BiH nije prihvatljiv, jer prilično zapostavlja njihova prava. Hrvatski ministar za odnose s BiH Milan Kovač i hrvatski general Ljubo Ćesić Rojs (obojica članovi HDZ-a, ali na popisu HDZ-a za izbore u Hrvatskoj na listi za dijasporu), SFOR-ovu su akciju Westar proglasili predizbornim potkopavanjem ugleda HDZ-a. Upozorili su ljude da bi pobjeda oporbe na hrvatskim izborima bila pogubna za Hrvate u BiH. Istoga je dana u Sarajevu oporbeni hrvatski vođa Ivo Komšić zaključio da je za taj isti hrvatski narod najvažnije da HDZ izgubi na izborima u Hrvatskoj, jer bi to odsjeklo produljenu ruku nezakonitih institucija hrvatske vlasti u BiH. No u svezi s nečim ipak se treba složiti: sve što zadnjih pola godine (od Petritscheva dolaska u Sarajevo) rade međunarodne ustanove, jest jačanje središnje vlasti u BiH i istodobno smanjivanje moći nacionalističkih stranaka. S njima Bosna uistinu nema nikakve budućnosti" - zaključuje Zdravko Latal.