ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - "U ime naroda" naziv je okruglog stola o žrtvama jugoslavenskoga komunizma, koji je održan danas u organizaciji Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" i Internacionalne asocijacija bivših političkih
uznika i žrtava komunizma. Na skupu, priređenu u povodu 10. obljetnice rušenja Berlinskoga zida, sudjelovali su znanstvenici, javni djelatnici i politički zatvorenici u bivšoj Jugoslaviji.
ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - "U ime naroda" naziv je okruglog stola
o žrtvama jugoslavenskoga komunizma, koji je održan danas u
organizaciji Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" i
Internacionalne asocijacija bivših političkih uznika i žrtava
komunizma. Na skupu, priređenu u povodu 10. obljetnice rušenja
Berlinskoga zida, sudjelovali su znanstvenici, javni djelatnici i
politički zatvorenici u bivšoj Jugoslaviji. #L#
Vlado Šakić, ravnatelj Instituta, istaknuo je da je cilj skupa
raspraviti o temeljima zločina i posljedicama, a ne tražiti krivce
i pojedinačnu odgovornost za zločine jugoslavenskoga komunizma.
"Znanje o zločinu temljni je preduvjet izgradnje duhovne i
institucionalne otpornosti da se ne ponovi. U kontekstu
komunističkih zločina duhovna i institucionalna otpornost nužna je
protiv neokomunizma", poručio je Šakić.
Jure Knezović, predsjednik Internacionalne asocijacije, naglasio
je da "crna knjiga komunizma" navodi podatak o 100 milijuna
ubijenih od komunističke ruke, među kojima se ne spominju zločini
komunističke Jugoslavije. "Stranke izišle iz bivših komunističkih
partija nisu stranke bezgrješne prošlosti", rekao je, zapitavši je
li tko "čuo da se SDP, svlačeći košuljicu SKH, pokajao, ispričao ili
bar ogradio od groznih zločina njihove duhovne prethodnice,
komunističke partije".
Ludvig Čanžek, član slovenske Udruge bivših političkih uznika i
žrtava komunizma, zauzeo se za osnivanje haaškoga suda za zločine
komunizma. Rekao je i kako se po istraživanju slovenskog sociologa
Frane Adama, provedena 1988. i 1995., 83 posto stare partijske
elite i danas nalazi na vlasti u Sloveniji.
Članovi Hrvatskog društva političkih zatvorenika Kaja Pereković i
Ljubomir Gotovac te fra Julijan Ramljak govorili su o osobnim
sudbinama, iznoseći sjedočanstva o represijama i teroru za
komunističkoga režima.
Josip Jurčević rekao je da je po jugoslavenskim izvorima od '45. do
'47. bez suđenja ubijeno 130 tisuća ljudi, a don Anto Baković da su
za komunizma ubijena 623 svećenika, sjemeništarca, bogoslova i
časne sestre.
Milan Vuković, član Ustavnoga suda, osvrnuo se na montirane
političke procese, ocijenivši da je sudbena vlast u komunizmu bila
moćno sredstvo vlasti. Pozvao je Institut da sustavno istraži žrtve
i stradanja Hrvata od 1918. do 1990.
Milivoj Kujundžić (saborski zastupnik) upozorio je da se ne smije
zaboraviti da je pod oznakom komunizma provođena velikosrpska
ideja.
(Hina) mb mc