FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 21. XII. HRVATIN-ZLOPORABE GLASANJA

US-HR-BA-YU-IZBORI-Izbori-Vlada-Ljudska prava VOA 21. XII. HRVATIN-ZLOPORABE GLASANJA GLAS AMERIKE - VOA 21. XII. 1999.Inzistiranje na mogućnosti da hrvatski državljani u inozemstvu višestruko glasuju znači otvoreno kazati da je 3 milijuna i 600 tisuća birača u Hrvatskoj spremno zlouporabiti biračko pravo - razgovor Linde Miliše s Brankom Hrvatinom."Na nepotpunom popisu birača iz travnja ove godine, koji se u Zagrebu vodi za dijasporu, na 11 izbornih jedinica nalazi se 357.676 birača. Od tog broja 1.439 hrvatski su državljani s prebivalištem u SAD, 17.869 u Njemačkoj, a 310.084, ili gotovo 90 posto, hrvatski su državljani u BiH. Kako se većina hrvatskih državljana s prebivalištem u europskim i prekooceanskim zemljama ne nalazi na biračkom popisu, 2. i 3. siječnja kada glasuje dijaspora dopunjavat će se popisi za glasovanje. Hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu glasačko će pravo potvrditi dolaskom u bilo koje diplomatsko konzularno predstavništvo uz predočenje dokumenta o državljastvu, putovnice ili osobne iskaznice. Po istom načelu, uz predočenje dokaza o državljanstvu, a bez potvrde o privremenom ispisu iz biračkog popisa može glasati i hrvatski državljanin s prebivalištem u Hrvatskoj, ukoliko se na dan izbora zatekne u inozemstvu. Nevladine
GLAS AMERIKE - VOA 21. XII. 1999. Inzistiranje na mogućnosti da hrvatski državljani u inozemstvu višestruko glasuju znači otvoreno kazati da je 3 milijuna i 600 tisuća birača u Hrvatskoj spremno zlouporabiti biračko pravo - razgovor Linde Miliše s Brankom Hrvatinom. "Na nepotpunom popisu birača iz travnja ove godine, koji se u Zagrebu vodi za dijasporu, na 11 izbornih jedinica nalazi se 357.676 birača. Od tog broja 1.439 hrvatski su državljani s prebivalištem u SAD, 17.869 u Njemačkoj, a 310.084, ili gotovo 90 posto, hrvatski su državljani u BiH. Kako se većina hrvatskih državljana s prebivalištem u europskim i prekooceanskim zemljama ne nalazi na biračkom popisu, 2. i 3. siječnja kada glasuje dijaspora dopunjavat će se popisi za glasovanje. Hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu glasačko će pravo potvrditi dolaskom u bilo koje diplomatsko konzularno predstavništvo uz predočenje dokumenta o državljastvu, putovnice ili osobne iskaznice. Po istom načelu, uz predočenje dokaza o državljanstvu, a bez potvrde o privremenom ispisu iz biračkog popisa može glasati i hrvatski državljanin s prebivalištem u Hrvatskoj, ukoliko se na dan izbora zatekne u inozemstvu. Nevladine udruge u Hrvatskoj i međunarodna zajednica smatraju da u oba slučaja postoji mogućnost zlouporabe glasačkog prava višekratnim glasovanjem. = Predstavnici međunarodne zajednice u Državnom izbornom povjerenstvu iskazuju zabrinutost, osobito u pogledu hrvatskih državljana s prebivalištem u BiH. Teoretska mogućnost postoji, ali ono što mene smeta u tom izražavanju zabrinutosti međunarodne zajednice je, da budem iskren, činjenica da ne vidim razloga da se ta teorija pretvara u bilo kakvo pravilo, u stvari otvarati mogućnost da će se to dešavati u većem ili bilo kakvom broju. To znači reći otvoreno da među nama, među nas 3,6 milijuna koliko ima birača u Hrvatskoj, postoji 3,6 milijuna osoba koje su spremne zlouporabiti biračko pravo na taj način, putovati po svijetu avionima, autobusima ili ne znam čim, i višestruko glasovati, kaže u razgovoru za Glas Amerike zamjenik člana Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin. U Državnom povjerenstvu priznaju da teoretske mogućnosti zlouporabe biračkog prava u 11 izbornoj jedinici za dijasporu imaju praktičnu podlogu. = Pojedina rješenja glasovanja u inozemstvu mogu dovesti do toga da netko svoje biračko pravo iskoristi za dvostruko glasovanje, ali ta teoretska mogućnost postoji u većini zemalja, kaže Branko Hrvatin. Nema, doista nema potrebe za nekom velikom zabrinutošću da bi to moglo biti u većem broju da bi uopće moglo dovesti u pitanje regularnost izbora. Izborno će povjerenstvo koncipiranjem biračkih mjesta u inozemstvu nastojati onemogućiti višestruko glasovanje. Primjerice, kaže Branko Hrvatin, na biračkim će mjestima u Njemačkoj glasovati skupine birača čija prezimena počinju istim slovom abecede. U Australiji će na dva mjesta u istoj izbornoj jedinici glasovati državljani s prebivalištem u toj zemlji i oni koji se u Australiji zateknu. SRJ je jedina državu koja još nije dala suglasnost za održavanje izbora na njezinu teritoriju. = Zabrinutost je doista bila izražena s biračkim tijelom u BiH. Međutim, mi smo u tom dijelu isto tako rekli da ćemo ta biračka mjesta nastojati koncipirati na takav način da se mogućnost zloupotrebe spriječi. Mi ne možemo doista, ako ćemo teoretizirati o tome, reći da postoji eventualna mogućnost da državljan RH koji ima prebivalište u BiH doista doputuje na dan izbora i u Hrvatsku, i tu, na za to predviđenom biračkom mjestu, koje se otvara za one državljane BiH koji su izbjeglice ili se zateknu na području RH, doista glasa, kaže gospodin Hrvatin. Jedan od ključnih preduvjeta transparentnosti izbora, izborne procedure i na kraju izbornih rezultata birački su popisi u koje uvid, voljom vlasti, nemaju oporbene stranke i udruženja građana. Biračke liste nisu zaključene, a prema trenutnim popisima, birača u Hrvatskoj ima oko 3.690 milijuna. = Stvar je mjerodavnoga tijela hoće li građanima ili strankama omogućiti uvid u popis birača, ali prema Zakonu o popisima birača svaki građanin, tako i bilo koji pripadnik određene političke stranke, imaju pravo na uvid u popis birača. I to ne samo prije izbora nego čitavo vrijeme dok se ti popisi vode. Ima pravo zatražiti ispravak i dopunu takvog popisa birača u slučaju da utvrdi da neki podaci nisu pravilni, kaže Branko Hrvatin, dodajući da će izborno povjerenstvo nakon zaključenja i ovjeravanja popisa birača tražiti njihovo objavljivanje. Gospodin Hrvatin ističe da Državno izborno povjerenstvo u svom stalnom sastavu nije ni političko ni stranačko tijelo, da ne provodi ničiju politiku niti, reći će, u ovoj fazi može komentirati pojedine zakonske odredbe. = Mi ih možemo samo primijeniti, a pri tome ćemo kao stručno tijelo voditi računa da svojim postupcima nastojimo onemogućiti bilo kakvu zlouporabu. Zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić uputio je jučer, uoči Velikog jubileja u kojem kršćani slave 2000. Kristov rođendan, božićnu poruku hrvatskim vjernicima. U samoj poruci nadbiskup Bozanić najviše je pozornosti posvetio samoj svetkovini velikog jubileja, dok je, za razliku od prošle godine, socijalne probleme tek spomenuo. = Pozivam sve, a osobito odgovorne, da porade na tome da u 2000. godini svi radnici dobivaju redovitu i zasluženu nagradu za rad. Neka jubilarna godina probudi odgovornost i solidarnost prema svima koji traže posao, a osobito mladima, stoji između ostalog u poruci koju nadbiskup zagrebački završava molitvom Bogu da Kristovim darovima pomirenja i praštanja obdari čitav hrvatski narod i molitvom za unutarnje pomirenje u hrvatskom društvu." (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙