US-HR-BA-YU-IZBORI-Izbori-Vlada-Ljudska prava VOA 21. XII. HRVATIN-ZLOPORABE GLASANJA GLAS AMERIKE - VOA 21. XII. 1999.Inzistiranje na mogućnosti da hrvatski državljani u inozemstvu višestruko glasuju znači otvoreno kazati da je 3
milijuna i 600 tisuća birača u Hrvatskoj spremno zlouporabiti biračko pravo - razgovor Linde Miliše s Brankom Hrvatinom."Na nepotpunom popisu birača iz travnja ove godine, koji se u Zagrebu vodi za dijasporu, na 11 izbornih jedinica nalazi se 357.676 birača. Od tog broja 1.439 hrvatski su državljani s prebivalištem u SAD, 17.869 u Njemačkoj, a 310.084, ili gotovo 90 posto, hrvatski su državljani u BiH. Kako se većina hrvatskih državljana s prebivalištem u europskim i prekooceanskim zemljama ne nalazi na biračkom popisu, 2. i 3. siječnja kada glasuje dijaspora dopunjavat će se popisi za glasovanje. Hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu glasačko će pravo potvrditi dolaskom u bilo koje diplomatsko konzularno predstavništvo uz predočenje dokumenta o državljastvu, putovnice ili osobne iskaznice. Po istom načelu, uz predočenje dokaza o državljanstvu, a bez potvrde o privremenom ispisu iz biračkog popisa može glasati i hrvatski državljanin s prebivalištem u Hrvatskoj, ukoliko se na dan izbora zatekne u inozemstvu. Nevladine
GLAS AMERIKE - VOA
21. XII. 1999.
Inzistiranje na mogućnosti da hrvatski državljani u inozemstvu
višestruko glasuju znači otvoreno kazati da je 3 milijuna i 600
tisuća birača u Hrvatskoj spremno zlouporabiti biračko pravo -
razgovor Linde Miliše s Brankom Hrvatinom.
"Na nepotpunom popisu birača iz travnja ove godine, koji se u
Zagrebu vodi za dijasporu, na 11 izbornih jedinica nalazi se
357.676 birača. Od tog broja 1.439 hrvatski su državljani s
prebivalištem u SAD, 17.869 u Njemačkoj, a 310.084, ili gotovo 90
posto, hrvatski su državljani u BiH. Kako se većina hrvatskih
državljana s prebivalištem u europskim i prekooceanskim zemljama
ne nalazi na biračkom popisu, 2. i 3. siječnja kada glasuje
dijaspora dopunjavat će se popisi za glasovanje. Hrvatski
državljani s prebivalištem u inozemstvu glasačko će pravo
potvrditi dolaskom u bilo koje diplomatsko konzularno
predstavništvo uz predočenje dokumenta o državljastvu, putovnice
ili osobne iskaznice. Po istom načelu, uz predočenje dokaza o
državljanstvu, a bez potvrde o privremenom ispisu iz biračkog
popisa može glasati i hrvatski državljanin s prebivalištem u
Hrvatskoj, ukoliko se na dan izbora zatekne u inozemstvu. Nevladine
udruge u Hrvatskoj i međunarodna zajednica smatraju da u oba
slučaja postoji mogućnost zlouporabe glasačkog prava višekratnim
glasovanjem.
= Predstavnici međunarodne zajednice u Državnom izbornom
povjerenstvu iskazuju zabrinutost, osobito u pogledu hrvatskih
državljana s prebivalištem u BiH. Teoretska mogućnost postoji, ali
ono što mene smeta u tom izražavanju zabrinutosti međunarodne
zajednice je, da budem iskren, činjenica da ne vidim razloga da se
ta teorija pretvara u bilo kakvo pravilo, u stvari otvarati
mogućnost da će se to dešavati u većem ili bilo kakvom broju. To
znači reći otvoreno da među nama, među nas 3,6 milijuna koliko ima
birača u Hrvatskoj, postoji 3,6 milijuna osoba koje su spremne
zlouporabiti biračko pravo na taj način, putovati po svijetu
avionima, autobusima ili ne znam čim, i višestruko glasovati, kaže
u razgovoru za Glas Amerike zamjenik člana Državnog izbornog
povjerenstva Branko Hrvatin.
U Državnom povjerenstvu priznaju da teoretske mogućnosti
zlouporabe biračkog prava u 11 izbornoj jedinici za dijasporu imaju
praktičnu podlogu.
= Pojedina rješenja glasovanja u inozemstvu mogu dovesti do toga da
netko svoje biračko pravo iskoristi za dvostruko glasovanje, ali ta
teoretska mogućnost postoji u većini zemalja, kaže Branko Hrvatin.
Nema, doista nema potrebe za nekom velikom zabrinutošću da bi to
moglo biti u većem broju da bi uopće moglo dovesti u pitanje
regularnost izbora.
Izborno će povjerenstvo koncipiranjem biračkih mjesta u inozemstvu
nastojati onemogućiti višestruko glasovanje. Primjerice, kaže
Branko Hrvatin, na biračkim će mjestima u Njemačkoj glasovati
skupine birača čija prezimena počinju istim slovom abecede. U
Australiji će na dva mjesta u istoj izbornoj jedinici glasovati
državljani s prebivalištem u toj zemlji i oni koji se u Australiji
zateknu. SRJ je jedina državu koja još nije dala suglasnost za
održavanje izbora na njezinu teritoriju.
= Zabrinutost je doista bila izražena s biračkim tijelom u BiH.
Međutim, mi smo u tom dijelu isto tako rekli da ćemo ta biračka
mjesta nastojati koncipirati na takav način da se mogućnost
zloupotrebe spriječi. Mi ne možemo doista, ako ćemo teoretizirati o
tome, reći da postoji eventualna mogućnost da državljan RH koji ima
prebivalište u BiH doista doputuje na dan izbora i u Hrvatsku, i tu,
na za to predviđenom biračkom mjestu, koje se otvara za one
državljane BiH koji su izbjeglice ili se zateknu na području RH,
doista glasa, kaže gospodin Hrvatin.
Jedan od ključnih preduvjeta transparentnosti izbora, izborne
procedure i na kraju izbornih rezultata birački su popisi u koje
uvid, voljom vlasti, nemaju oporbene stranke i udruženja građana.
Biračke liste nisu zaključene, a prema trenutnim popisima, birača u
Hrvatskoj ima oko 3.690 milijuna.
= Stvar je mjerodavnoga tijela hoće li građanima ili strankama
omogućiti uvid u popis birača, ali prema Zakonu o popisima birača
svaki građanin, tako i bilo koji pripadnik određene političke
stranke, imaju pravo na uvid u popis birača. I to ne samo prije
izbora nego čitavo vrijeme dok se ti popisi vode. Ima pravo
zatražiti ispravak i dopunu takvog popisa birača u slučaju da
utvrdi da neki podaci nisu pravilni, kaže Branko Hrvatin, dodajući
da će izborno povjerenstvo nakon zaključenja i ovjeravanja popisa
birača tražiti njihovo objavljivanje.
Gospodin Hrvatin ističe da Državno izborno povjerenstvo u svom
stalnom sastavu nije ni političko ni stranačko tijelo, da ne
provodi ničiju politiku niti, reći će, u ovoj fazi može komentirati
pojedine zakonske odredbe.
= Mi ih možemo samo primijeniti, a pri tome ćemo kao stručno tijelo
voditi računa da svojim postupcima nastojimo onemogućiti bilo
kakvu zlouporabu.
Zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić uputio je jučer, uoči
Velikog jubileja u kojem kršćani slave 2000. Kristov rođendan,
božićnu poruku hrvatskim vjernicima. U samoj poruci nadbiskup
Bozanić najviše je pozornosti posvetio samoj svetkovini velikog
jubileja, dok je, za razliku od prošle godine, socijalne probleme
tek spomenuo.
= Pozivam sve, a osobito odgovorne, da porade na tome da u 2000.
godini svi radnici dobivaju redovitu i zasluženu nagradu za rad.
Neka jubilarna godina probudi odgovornost i solidarnost prema
svima koji traže posao, a osobito mladima, stoji između ostalog u
poruci koju nadbiskup zagrebački završava molitvom Bogu da
Kristovim darovima pomirenja i praštanja obdari čitav hrvatski
narod i molitvom za unutarnje pomirenje u hrvatskom društvu."
(VOA)