NJ 21.XII.-FAZ-RUMUNJSKA

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 21. XII. 1999. Novu vladu u Rumunjskoj čekaju silne zadaće "Rumunjska je doživjela već mnogo promjena vlade. Najnovija je zacijelo najsimboličnija a vjerojatno i najznačajnija. Gotovo točno u dan deset godina nakon pada diktatora Ceausescua, ovoga bi utorka u bukureštanskom parlamentu trebala položiti zakletvu nova vlada premijera Isarescua. Opet se radi o određivanju smjera, no ovaj se put - pod prijetnjom kazne gospodarske krize nesagledivih posljedica - ne smije opet krenuti pogrješnim putem. Stoga se posvuda govori o 'zadnjoj prilici' Rumunjske. Smjena premijera Vasilea od predsjednika države Constantinescua bila je neposredna reakcija na sastanak na vrhu šefova država i vlada Europske unije (EU) prije deset dana u Helsinkiju. Na njoj je Rumunjskoj obećan status kandidata za prijam u EU. Uvodnici, političari i znanstvenici jednoglasno su zastupali mišljenje da Bukurešt mora poduzeti silne reformske napore da bi se opremio za povijesnu priliku pristupa EU. Vasile, na dužnosti premijera od proljeća 1998., slažu se svi osim premijera, na tom teškom putu ne bi bio pravi kormilar. Vasile je bio lukavi krizni menadžer i pomiritelj, koji je držao na okupu koaliciju četiriju stranaka. No nije bio politički vođa s prodornom snagom i vizijom. Promjena s Vasilea na Isarescua s raznih je stajališta kritična. Presudna je za političke a ponajprije gospodarske reforme kao i za uspjeh konzervativno-liberalne koalicije. Na kraju su otrcane vlade u Bukureštu stalno išle dva koraka naprijed i - zbog straha od socijalne i političke cijene reforma - barem jedan korak natrag. Po Isarescuovoj želji, to dalje neće tako. Do kraja iduće godine treba zaključiti privatizaciju. Deficitarne velike pogone treba ili zatvoriti ili - bez obzira na gubitak radnih mjesta - prodati međunarodnim ulagačima. I boležljivi bankarski sektor treba sanirati - s iznosom iz državnog proračuna u visini od šest posto bruto domaćeg proizvoda - a državne banke trebaju biti privatizirane do kraja 2000. Prema programu vlade, iduće se godine očekuje rast od 1,5 posto, inflaciju treba s procijenjenih 50 posto za 1999. godinu, smanjiti na 25 do 30 posto. To su silne zadaće i neće samo jaki sindikati pokušati omesti planove nove vlade. Za izvanstranačkog Isarescua ipak govori okolnost da se - za razliku od svojih prethodnika - drži privremenim šefom vlade koji svoju politiku usmjerava na izglede ponovnog izbora. Prije nego što ga je predsjednik Constantinescu imenovao, tražio je jamstva da će slobodno odabrati članove svoje vlade i da će se poslije općinskih izbora moći vratiti na svoju staru dužnost guvernera narodne banke. Na toj se dužnosti inače dokazao kao pravi umjetnik opstanka: od rujna 1990. održao se na dužnosti i izdržao sve promjene i krize u vladi. Isarescuovo stupanje na dužnost premijera važno je i za budućnost koalicije četiriju stranaka. Krajem 2000. bira se novi parlament i ako se uskoro ne dogodi ništa odlučujuće, jamačno će opet doći do promjene vlade i do povratka socijalista na vlast pod bivšim predsjednikom Iliescuom. Stoga je od najvećeg značenja da vlada nastupi složno - a premijer pokaže odlučnost. Najvažniji dužnosnici u vladi nisu promijenjeni, s iznimkom ministarstva vanjskih poslova. Dodatno treba ustrojiti jednu vrstu unutarnjeg kabineta, vladino vijeće, koje će donositi najvažnije odluke. Osim premijera, u tom su vijeću četiri državna ministra u rangu zamjenika premijera, koje daju četiri stranke koalicije. Za liberalnu Demokratsku stranku (DS) to je predsjednik Roman, koji je svoj dosadašnji položaj predsjednika senata zamijenio položajem ministra vanjskih poslova. Tako DS može sloviti kao stvarni pobjednik preustroja vlade, jer će se do sada odvojeno ministarstvo za integraciju s EU integrirati u Romanovo ministarstvo. Povratkom u vladu, Roman naglašava svoje ambicije Constantinescuova nasljednika na dužnosti predsjednika. Za najjaču snagu koalicije, Seljačku stranku, u vijeću će biti bivši ministar financija Ciumara. Seljačka stranka ne može ojačati svoj položaj u novoj vladi jer ona više ne popunjava mjesto šefa vlade. Nacional-liberale u vladi zastupa stari i novi ministar pravosuđa Stoica, a stranku Mađara ministar zdravstva Hajdu kao državni ministar u 'unutarnjem kabinetu'. Još prije vladine krize četiri su koalicijska partnera potvrdila da ne žele novu vladu, nego samo smijeniti premijera. Do sada dakako oporba koju vode socijalisti ravnodušno može gledati promjene. Svi su premijeri od izborne pobjede konzervativne Seljačke stranke i njezina liberalnog partnera - ponajprije Ciorbea, zatim Vasile - propali zbog borbe za vlast u bukureštanskoj koaliciji i zbog vlastitog oklijevanja u provedbi već dospjelih reforma. Po najnovijim ispitivanjima mišljenja, Iliescu kao možebitni predsjednički kandidat uživa potporu 48 posto rumunjskih birača, dok njegova socijalistička stranka može računati na 47,4 posto glasova. Za Constantinescua kao predsjednika glasovalo bi još jedva 14 posto, dočim bi stranke sadašnje koalicije na parlamentarnim izborima ukupno dobile 25 posto glasova. Za novog premijera Isarescua i njegov kabinet ostaje puno posla u tijesnoj godini do izbora" - izvješčćuje Matthias Rueb.