RDW 17. XII. HRVATSKI IZGLEDI ZA EU

NJEMAČKI RADIO - RDW 17. XII. 1999. Izgledi Hrvatske za približavanje Europi u komentaru Heriberta Korfmachera. "Ma kako velike bile zasluge preminulog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana za identifikaciju hrvatske države nakon odvajanja od Jugoslavije, on je tu zemlju bez potrebe sve više udaljavao od Europe. Umjesto toga on je izgrađivao svoju vlastitu moć i moć svojih stranačkih prijatelja na autokratski, dakle nedemokratski način. Tko god da ga naslijedi na predsjedničkoj dužnosti, njegova glavna zadaća mora sada biti približavanje Hrvatske Europi. Hrvatsko pučanstvo dva puta zaredom ima izglede krenuti tim putem. Najprije parlamentarnim izborima početkom siječnja, a onda biranjem novog predsjednika. Europa čeka da hrvatski narod dokaže demokratsku zrelost i odluči se jasno kojim će putem ići. Europa ne znači samo nadu u bolje životne uvjete. To sadrži najprije obvezu da se i sam zauzme oko prilagodbe potrebnim demokratskim i gospodarskim temeljima. Za razliku od većine drugih država nastalih na području bivše Jugoslavije, Hrvatska bi već odavno imala šansu da se iz osnove pluralnog i demokratskog društva koje potječu iz njezine povijesti, pretvori u suvremenu demokraciju. Umjesto toga slavile su se upitne epohe i ponašalo kao da je samostalna država u kojoj bi svi Hrvati trebali biti kod kuće sama po sebi cilj svih snova. Stvarnost izgleda drukčije. Europljani i Amerikanci upozoravali su dosad uzaludno odgovorne u Zagrebu da prava i obveze moraju biti u ravnoteži. Istina, sve je potpisano u Washingtonu i Daytonu, a načelno su priznate i obveze prema sudu Ujedinjenih naroda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, ali kad se radilo o provedbi, onda je uvijek bilo teškoća. Prema unutra se stvarao dojam da drugi žele dovesti u pitanje upravo stečenu suverenost Hrvatske. Činit ćemo samo ono što je u interesu zemlje, i ništa drugo, govorio je preminuli Predsjednik, pri čemu je definicija tog interesa često bila doista upitna. Europljani, prije svega Europska unija, često su ponavljali svoje uvjete za normalan odnos prema Zagrebu. I oni su više puta pokazivali da će Hrvatska kad ispuni te uvjete, naravno, pripadati među one zemlje kojima se nudi integracija u zapadne strukture, uključujući i buduće članstvo u Europskoj uniji. Za to je, međutim, potrebno konačno potpuno ispunjenje obveza iz Daytonskog sporazuma, osobito što se tiče povratka prognanika i izbjeglica. U to pripada i rastanak od poticanja separatističkih snova kod hrvatskog pučanstva u Bosni i Hercegovini. Unutarnje strukture Hrvatske moraju odgovarati demokratskim pravilima ne samo na papiru, nego i u svakodnevnici. U to spadaju prije svega slobodni mediji i ukidanje nepotizma na svim državnim i privatnim područjima, osobito u gospodarstvu. Ne očekuje samo Europska unija dokaz spremnosti na život sa svim susjedima u dobrim odnosima. Živjeti dobro sa susjedima nema nikakve veze s povratkom starih jugoslavenskih odnosa ili ponovnom balkanizacijom. Tu je argumentaciju koja vodi u zabludu Franjo Tuđman svjesno upotrebljavao. Njegov bi nasljednik trebao biti svjestan da nacionalističke stranputice nikad ne vode u Europu nego samo dalje u izolaciju. Europska unija je spremna pomoći Hrvatskoj u novom dobu. Sad je na Zagrebu da prihvati tu ponudu. (RDW)