LONDON, 17. prosinca (Hina/Reuters) - Velikan svjetske znanosti Albert Einstein proglašen je Reutersovom osobom tisućljeća, malo ispred dviju osoba koje su živote posvetile rušenju zapadnjačkih institucija - Mahatme Gandhija i Karla
Marxa.
LONDON, 17. prosinca (Hina/Reuters) - Velikan svjetske znanosti
Albert Einstein proglašen je Reutersovom osobom tisućljeća, malo
ispred dviju osoba koje su živote posvetile rušenju zapadnjačkih
institucija - Mahatme Gandhija i Karla Marxa.#L#
Tako su odlučile istaknute osobe iz svijeta politike,
gospodarstva, umjetnosti i znanosti koje je Reuters pozvao da
izaberu najvećeg čovjeka u proteklih tisuću godina.
"Kvantna će fizika promijeniti život u budućnosti", rekao je jedan
od ispitanika, predstavnik Anglikanske crkve Terry Waite, koji je
na prijelazu posljednjeg desetljeća proveo pet godina kao talac u
Libanonu.
Sudionici ankete glasovali su za 39 kandidata, a Einstein je
pobijedio s 15 glasova, jednim više od Gandhija i Marxa. Četvrto
mjesto dijele Winston Churchill i Sir Isaac Newton, koji je u 17. i
18. stoljeću promijenio ljudsko poimanje svemira.
Jasno je da takve ankete, budući da se odnose na vrlo širok spektar
područja, ne mogu biti znanstvene. Tisućljeće na izmaku, osim toga,
pokriva veći dio zabilježene ljudske povijesti.
Doprinos Alberta Einsteina matematici i fizici priznaju mnogi,
iako ga razumije tek nekolicina. No izumitelj teorije relativnosti
bio je također i proizvod svoga vremena, budući da je rođen u
Njemačkoj, potom švicarski državljanin, a naposljetku
Amerikanac.
"Pokaže li se moja teorija relativnosti točnom, Njemačka će me
svojatati kao Nijemca, a Francuska će tvrditi da sam građanin
svijeta", rekao je Einstein u Parizu 1929. "No ako se pokaže da je
teorija neispravna, Francuska će me držati Nijemcem, a Njemačka će
izjaviti da sam Židov".
Izuzme li se akademski život, možda je najsudbonosnija Einsteinova
odluka bila ona iz 1939. kad je potpisao pismo u kojem je američkog
predsjednika Franklina Roosevelta upozorio na opasnost od mogućeg
njemačkog razvoja nuklearnog oružja.
Saveznici su na to pismo reagirali i šest godina poslije toga su
američke nuklearne bombe pale na Japan, a Einstein je svo vrijeme do
svoje smrti 1955. godine posvetio nastojanjima da se uvede kontrola
nad novim oružjem koje je stvorila fizika. "Samo da sam znao, bio
bih otišao u urare", rekao je u jednom trenutku.
Osim znanosti, dvije su osobine zapadne civilizacije imale bitan
utjecaj na ostatak svijeta - kolonijalizam i kapitalizam.
Drugo mjesto u anketi - sudionici su trebali odrediti tri
najvažnije osobe - dijele dva čovjeka koji su se suprotstavili tim
sustavima.
Mohandas Karamchand Gandhi odbcio je status i privilegije pravnika
izučenog u Londonu i poveo borbu, uvijek nenasilnim metodama,
protiv britanske vlasti u rodnoj Indiji.
U jednome je uspio: Indija je 1947. postala neovisna, a za samo dva
desetljeća od Britanskog je carstva ostalo vrlo malo. No nije uspio
spriječiti krvoproliće u trenucima kad se njegova zemlja
razdvajala na Indiju i Pakistan, a on sam poginuo od ruke jednog
Hindusa fanatika.
Uz indijskog vođu, na drugom je mjestu Karl Marx, koji je svojim
djelima "Komunističkim manifestom" i "Kapitalom" više od stotinu
godina duboko utjecao na svjetsku političku i gospodarsku misao,
sve do unazad desetak godina, kad se komunizam praktički urušio u
potpunosti.
Marx je najviše glasova dobio od sudionika ankete iz Kine, u kojoj
su njegove ideje službeno još na snazi, iako se i Kinezi sve više
okreću slobodnom tržištu.
U Reutersovoj su anketi sudjelovala 34 sudionika iz 10 zemalja, od
međunarodno poznatih osoba, do ljudi koji su osobito poštovani
unutar granica svojih zemalja.
(Hina) dam dh