DE-HR-VLADE-Političke stranke-Politika RDW 16. XII. TISAK NJEMAČKI RADIO - RDW16. XII. 1999.Iz tiskaU središtu pozornosti novinskih komentara nalazi se sporazum o odšteti prisilnim radnicima za vrijeme nacionalsocijalizma. Sedamnaest
godina nakon što je tadašnji kancelar Kohl najavio duhovno-moralni obrat, njegov nasljednik djeluje prema obećanju svog prethodnika, bilježi 'Sueddeustche Zeitung' i dodaje da se crveno-zelena savezna vlada sporazumjela sa žrtvama prisilnog rada za vrijeme nacionalsocijalističkog režima. Ona stavlja na raspolaganje znatnu, gotovo spektakularnu svotu novca i time ispunjava njemačku obvezu. Ona postaje primjer za desetke tvtki i drugih korisnika prisilnog rada, koji još nisu pridonijeli Fondu za obeštećenje. 'Prestani, Poncije Pilatu, svoje ruke prikazivati nedužnima!', upozorava 'Sueddeutsche Zeitung'. Dnevnik 'Recklinger Zeitung' iz Marla navodi da se možemo zajedno s preživjelim žrtvama radovati da preko 10 milijarda maraka konačno odleti u prave ruke. List piše da se pri tome osjeća i gorčina jer znatna većina od 12 milijuna prisilnih radnika već je odavno mrtva. Samo nekolicini stotina tisuća moći će se od idućeg ljeta isplatiti taj novac, možda svega nekoliko mjeseci ili nekoliko godina prije
NJEMAČKI RADIO - RDW
16. XII. 1999.
Iz tiska
U središtu pozornosti novinskih komentara nalazi se sporazum o
odšteti prisilnim radnicima za vrijeme nacionalsocijalizma.
Sedamnaest godina nakon što je tadašnji kancelar Kohl najavio
duhovno-moralni obrat, njegov nasljednik djeluje prema obećanju
svog prethodnika, bilježi 'Sueddeustche Zeitung' i dodaje da se
crveno-zelena savezna vlada sporazumjela sa žrtvama prisilnog rada
za vrijeme nacionalsocijalističkog režima. Ona stavlja na
raspolaganje znatnu, gotovo spektakularnu svotu novca i time
ispunjava njemačku obvezu. Ona postaje primjer za desetke tvtki i
drugih korisnika prisilnog rada, koji još nisu pridonijeli Fondu za
obeštećenje. 'Prestani, Poncije Pilatu, svoje ruke prikazivati
nedužnima!', upozorava 'Sueddeutsche Zeitung'.
Dnevnik 'Recklinger Zeitung' iz Marla navodi da se možemo zajedno s
preživjelim žrtvama radovati da preko 10 milijarda maraka konačno
odleti u prave ruke. List piše da se pri tome osjeća i gorčina jer
znatna većina od 12 milijuna prisilnih radnika već je odavno mrtva.
Samo nekolicini stotina tisuća moći će se od idućeg ljeta isplatiti
taj novac, možda svega nekoliko mjeseci ili nekoliko godina prije
njihove vlastite smrti. Dugačko hrvanje oko novca, nedostojan
poker s obzirom na užasne štete nanijete žrtvama, naškodio je
ugledu zemlje. Nasuprot tome dobro je prošlo 65 od oko 2000 poduzeća
koja su imale koristi od prisilnog rada. Dvije trećine odštete
plaćaju porezni obveznici, primjećuje 'Recklinghauser Zeitung'.
I dnevnik 'Pforzheimer Zeitung' smatra da je sporazum o odšteti
donijet prekasno. Zbog krutog stava jednog dijela industrije, ali i
politike, proteklih je tjedana postojala opasnost da ne uspije
dogovor. Za Njemačku bi time nastala golema politička šteta, o
moralnoj da i ne govorimo. U inozemstvu bi ponovno uskrsnula slika o
gadnom Nijemcu. Stoga je dobro da je stvar povoljno riješena,
zaključuje 'Pforzheimer Zeitung'.
Sve češće financijske afere oko stranaka i njihovih političara
također zaokupljaju komentatore njemačkih novina. Bonnski
'General-Anzeiger' osvrće se na isplate Westlandes Bank tadašnjem
premijeru Sjeverne Rajne Westfalije i današnjem saveznom
predsjedniku Johannesu Rauu i drži da se mora oprezno postupati s
ugledom saveznog predsjednika. Za autoritet državnog poglavara je
škodljivo ako postane cilj sumnji. Stoga kršćanski demokrati
moraju u Sjevernoj Rajni Westfaliji biti oprezni kako se ne bi
posumnjalo da vlastitu krizu pokušavaju prekriti napadima na
Johannesa Raua. Međutim, vrlo je važno da savezni predsjednik
objasni zašto je proslavu svog rođendana djelomice financirao iz
blagajne zemaljske banke. Moguće je da osobe i ustanove javnog
života svoje proslave organiziraju privatno. Ako je izjava
premijera Clementa točna, radi se o pitanju zašto su u tu svrhu
rabljena javna bankovna sredstva. Postoji nada da će Rau to moći
obrazložiti. Tek onda može biti dovršena debata o njegovoj osobi,
uvjeren je dnevnik 'General-Anzeiger'.
Nasuprot tome list 'Bremer Nachrichten' smatra da proslava 65.
rođendana jednog popularnog zemaljskog predsjednika nije čisto
privatna stvar i da javna proslava nije ništa neobično. No list drži
da se treba upitati, ne bi li troškove moglo preuzeti neko privatno
poduzeće, umjesto da se time optereti zemaljska blagajna, odnosno
porezni obveznici. A upravo tu iskrsava važno pitanje: kada je
proslava javna, a kada čisto privatna stvar? Ako Rau prizna ono
prvo, onda bi to moralo važiti i za vjenčanje Glogovskog. Tu se
jedva može povući granica, sumnje o osobnom bogaćenju uvijek lebde
u zraku. Osim toga ovakve velikodušnosti stvaraju problematičnu
isprepletenost između politike i gospodarstva. Iz toga vrlo lako
proizlazi sumnja da su vlade i organi vlasti potkupljivi, ustvrđuje
dnevnik 'Bremer Nachrichten'.
(RDW)