FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RDW 16. XII. TISAK

DE-HR-VLADE-Političke stranke-Politika RDW 16. XII. TISAK NJEMAČKI RADIO - RDW16. XII. 1999.Iz tiskaU središtu pozornosti novinskih komentara nalazi se sporazum o odšteti prisilnim radnicima za vrijeme nacionalsocijalizma. Sedamnaest godina nakon što je tadašnji kancelar Kohl najavio duhovno-moralni obrat, njegov nasljednik djeluje prema obećanju svog prethodnika, bilježi 'Sueddeustche Zeitung' i dodaje da se crveno-zelena savezna vlada sporazumjela sa žrtvama prisilnog rada za vrijeme nacionalsocijalističkog režima. Ona stavlja na raspolaganje znatnu, gotovo spektakularnu svotu novca i time ispunjava njemačku obvezu. Ona postaje primjer za desetke tvtki i drugih korisnika prisilnog rada, koji još nisu pridonijeli Fondu za obeštećenje. 'Prestani, Poncije Pilatu, svoje ruke prikazivati nedužnima!', upozorava 'Sueddeutsche Zeitung'. Dnevnik 'Recklinger Zeitung' iz Marla navodi da se možemo zajedno s preživjelim žrtvama radovati da preko 10 milijarda maraka konačno odleti u prave ruke. List piše da se pri tome osjeća i gorčina jer znatna većina od 12 milijuna prisilnih radnika već je odavno mrtva. Samo nekolicini stotina tisuća moći će se od idućeg ljeta isplatiti taj novac, možda svega nekoliko mjeseci ili nekoliko godina prije
NJEMAČKI RADIO - RDW 16. XII. 1999. Iz tiska U središtu pozornosti novinskih komentara nalazi se sporazum o odšteti prisilnim radnicima za vrijeme nacionalsocijalizma. Sedamnaest godina nakon što je tadašnji kancelar Kohl najavio duhovno-moralni obrat, njegov nasljednik djeluje prema obećanju svog prethodnika, bilježi 'Sueddeustche Zeitung' i dodaje da se crveno-zelena savezna vlada sporazumjela sa žrtvama prisilnog rada za vrijeme nacionalsocijalističkog režima. Ona stavlja na raspolaganje znatnu, gotovo spektakularnu svotu novca i time ispunjava njemačku obvezu. Ona postaje primjer za desetke tvtki i drugih korisnika prisilnog rada, koji još nisu pridonijeli Fondu za obeštećenje. 'Prestani, Poncije Pilatu, svoje ruke prikazivati nedužnima!', upozorava 'Sueddeutsche Zeitung'. Dnevnik 'Recklinger Zeitung' iz Marla navodi da se možemo zajedno s preživjelim žrtvama radovati da preko 10 milijarda maraka konačno odleti u prave ruke. List piše da se pri tome osjeća i gorčina jer znatna većina od 12 milijuna prisilnih radnika već je odavno mrtva. Samo nekolicini stotina tisuća moći će se od idućeg ljeta isplatiti taj novac, možda svega nekoliko mjeseci ili nekoliko godina prije njihove vlastite smrti. Dugačko hrvanje oko novca, nedostojan poker s obzirom na užasne štete nanijete žrtvama, naškodio je ugledu zemlje. Nasuprot tome dobro je prošlo 65 od oko 2000 poduzeća koja su imale koristi od prisilnog rada. Dvije trećine odštete plaćaju porezni obveznici, primjećuje 'Recklinghauser Zeitung'. I dnevnik 'Pforzheimer Zeitung' smatra da je sporazum o odšteti donijet prekasno. Zbog krutog stava jednog dijela industrije, ali i politike, proteklih je tjedana postojala opasnost da ne uspije dogovor. Za Njemačku bi time nastala golema politička šteta, o moralnoj da i ne govorimo. U inozemstvu bi ponovno uskrsnula slika o gadnom Nijemcu. Stoga je dobro da je stvar povoljno riješena, zaključuje 'Pforzheimer Zeitung'. Sve češće financijske afere oko stranaka i njihovih političara također zaokupljaju komentatore njemačkih novina. Bonnski 'General-Anzeiger' osvrće se na isplate Westlandes Bank tadašnjem premijeru Sjeverne Rajne Westfalije i današnjem saveznom predsjedniku Johannesu Rauu i drži da se mora oprezno postupati s ugledom saveznog predsjednika. Za autoritet državnog poglavara je škodljivo ako postane cilj sumnji. Stoga kršćanski demokrati moraju u Sjevernoj Rajni Westfaliji biti oprezni kako se ne bi posumnjalo da vlastitu krizu pokušavaju prekriti napadima na Johannesa Raua. Međutim, vrlo je važno da savezni predsjednik objasni zašto je proslavu svog rođendana djelomice financirao iz blagajne zemaljske banke. Moguće je da osobe i ustanove javnog života svoje proslave organiziraju privatno. Ako je izjava premijera Clementa točna, radi se o pitanju zašto su u tu svrhu rabljena javna bankovna sredstva. Postoji nada da će Rau to moći obrazložiti. Tek onda može biti dovršena debata o njegovoj osobi, uvjeren je dnevnik 'General-Anzeiger'. Nasuprot tome list 'Bremer Nachrichten' smatra da proslava 65. rođendana jednog popularnog zemaljskog predsjednika nije čisto privatna stvar i da javna proslava nije ništa neobično. No list drži da se treba upitati, ne bi li troškove moglo preuzeti neko privatno poduzeće, umjesto da se time optereti zemaljska blagajna, odnosno porezni obveznici. A upravo tu iskrsava važno pitanje: kada je proslava javna, a kada čisto privatna stvar? Ako Rau prizna ono prvo, onda bi to moralo važiti i za vjenčanje Glogovskog. Tu se jedva može povući granica, sumnje o osobnom bogaćenju uvijek lebde u zraku. Osim toga ovakve velikodušnosti stvaraju problematičnu isprepletenost između politike i gospodarstva. Iz toga vrlo lako proizlazi sumnja da su vlade i organi vlasti potkupljivi, ustvrđuje dnevnik 'Bremer Nachrichten'. (RDW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙