RU-VEDOMOSTI 16.12.PRIVATIZACIJA U SRJ

RUSIJA VEDOMOSTI 16. XII. 1999. Kako urediti Balkan "Jugoslavija se složila s prijedlogom da se ruskim poduzećima daju dionice jugoslavenskih poduzeća kao naknada za obnovu. Miloševićeva je vlada pristala na taj ustupak nakon nedavnih pregovora s izaslanstvom ruske vlade koje je predvodio ministar gospodarstva Andrej Šapovaljanc", piše Vladislav Maksimov. "Prema riječima Šapovaljanca, ruska poduzeća mogu biti dioničari rafinerija nafte u Novom Sadu i Pančevu te dobiti koncesije za uporabu objekata prometne infrastrukture. Među poduzećima koja su najzanimljivija za ruske tvrtke možemo spomenuti energetske objekte (termocentrale u Kruševcu, Prištini i dr.), farmaceutske tvrtke ('Zdravlje' i 'Galenika'). Jugoslavenskoj je strani predan popis s više od osamdeset ruskih poduzeća koja žele sudjelovati u obnovi zemlje. Popis je za sada općenit, no već se može pretpostaviti koje ruske tvrtke smjeraju na dio vlasništva i koncesija u Jugoslaviji. (...) To što ruske naftne tvrtke ne pokazuju zanimanje za jugoslavenska poduzeća, potpuno je razumljivo: zašto bi se svađale sa zapadnim zajmodavcima - osobito sada, dok vrijedi embargo Europske unije na dopremu energenata u Jugoslaviju. Prometnice zanimaju, primjerice, društvo 'Transstroj'. Ono je izvođač na obnovi dunavskoga mosta u Novom Sadu. Posao se procjenjuje na 60 milijuna dolara, što društvo samo ne može financirati. Jugoslaveni su mu spremni dati koncesiju nakon predaje. (...) Jugoslavija je nakon bombardiranja golemo tržište rada na obnovi porušenog. Njegova se vrijednost procjenjuje na najmanje 25 do 30 milijarda dolara. Predstavnici EU-a davno su izjavili da će EU voditi program obnove. No, EU ne žuri s obnovom gospodarstva u Jugoslaviji koju još predvodi Milošević, a koja nije članica Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvitak, kao ni Europske unije. Najveći rad na obnovi tiče se, kao i do sada, humanitarnih programa na Kosovu, a mogućnost financijske potpore čitavoj Jugoslaviji otvoreno se povezuje s promjenom političkog pravca. Rusija sa svoje strane također nema stvarnog pristupa sredstvima međunarodnih financijskih organizacija. Vladino povjerenstvo za obnovu jugoslavenskoga gospodarstva koje je ljetos osnovano (predsjednik je Vladimir Putin, a potpredsjednici Andrej Šapovaljanc i predsjednik 'Interrosa' Vladimir Potapin) još se ne može pohvaliti nekim većim uspjesima. Ruski je proračun, predviđen u te svrhe, minimalan. Već u prosincu 1997. zaključen je međuvladin sporazum o davanju ruskoga državnog zajma Jugoslaviji u visini od 150 milijuna dolara. (...)"