FR-RU-YU-HR-ZAKONI-Organizacije/savezi RFI 15. XII. TISAK FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI15. XII. 1999. Pregled tiska'Novi zakon za Kosovo', naslov je članka 'Le Mondea' koji se bavi zakonodavnim stanje u pokrajini. U šestomjesečnoj
bilanci međunarodne nazočnosti na Kosovu, visoki predstavnik Ujedinjenih naroda Bernard Kouchner je najavio prije dva dana u Prištini pripreme novog zakona. Koucher je tom prilikom istaknuo da međunarodna zajednica nije uspjela zaštititi manjine, ponajprije Srbe. Razlog tomu je, kako je rekao, zakon tišine i odbijanje sudaca da primjenjuju sadašnje jugoslavensko zakonodavstvo. Tražiti od lokalnih sudaca da primijene jugoslavenski zakon, bilo bi isto kao tražiti od Nelsona Mandele da primijeni zakon apartheida, ocjena je francuskog upravitelja.Pred masovnim odbijanjem koje paralizira zakonodavni sustav na Kosovu, Ujedinjeni narodi su odlučile donijeti zakon sličan onom iz 1989., kada je Kosovo imalo status autonomne pokrajine. Ta odluka je u nizu mjera namijenjenih povećanju sigurnosti i pojačanju zakonodavnog sustava nekoliko dana nakon objavljivanja optužujućeg izvještaja OESS-a o stanju ljudskih prava u srpskoj pokrajini. Dakle, nove mjere podrazumijevaju imenovanje
FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI
15. XII. 1999.
Pregled tiska
'Novi zakon za Kosovo', naslov je članka 'Le Mondea' koji se bavi
zakonodavnim stanje u pokrajini. U šestomjesečnoj bilanci
međunarodne nazočnosti na Kosovu, visoki predstavnik Ujedinjenih
naroda Bernard Kouchner je najavio prije dva dana u Prištini
pripreme novog zakona. Koucher je tom prilikom istaknuo da
međunarodna zajednica nije uspjela zaštititi manjine, ponajprije
Srbe. Razlog tomu je, kako je rekao, zakon tišine i odbijanje sudaca
da primjenjuju sadašnje jugoslavensko zakonodavstvo. Tražiti od
lokalnih sudaca da primijene jugoslavenski zakon, bilo bi isto kao
tražiti od Nelsona Mandele da primijeni zakon apartheida, ocjena je
francuskog upravitelja.
Pred masovnim odbijanjem koje paralizira zakonodavni sustav na
Kosovu, Ujedinjeni narodi su odlučile donijeti zakon sličan onom iz
1989., kada je Kosovo imalo status autonomne pokrajine. Ta odluka
je u nizu mjera namijenjenih povećanju sigurnosti i pojačanju
zakonodavnog sustava nekoliko dana nakon objavljivanja
optužujućeg izvještaja OESS-a o stanju ljudskih prava u srpskoj
pokrajini. Dakle, nove mjere podrazumijevaju imenovanje
četiristotine novih sudaca i pojačavanje, prema riječima NATO-ova
zapovjednika generala Reinhardta, zajedničkih operacija KFOR-a i
policije UN-a u rizičnim zonama.
'Vrijeme je da se prizna neovisnost Kosovu', naslov je intervjua
novinarke 'Le Mondea' s predsjednikom Demokratske lige Kosova
Ibrahimom Rugovom. Na pitanje kako ocjenjuje stanje na Kosovu šest
mjeseci nakon bombardiranja SR Jugoslavije, Rugova odgovara da je
bilanca odlična jer kosovski Albanci žive slobodno. Zatim, KFOR je
uložio velike napore i u područjima izgradnje i sigurnosti. Riječ
je o velikoj pobjedi kosovskih Albanaca i međunarodne zajednice
nakon NATO-ove pobjede, rekao je Rugova. Na pitanje jesu li
albanski lideri dovoljno oštro osudili nasilje i ubojstva
počinjena nad Srbima, Rugova je odgovorio da su gotovo svi osudili
sve brojnija ubojstva, ali da u tome vidi razne frustracije,
nedostatak policajaca i teškoće vezane za uspostavljane prave
administracije.
Rugova navodi dalje da su Albanci po prirodi vrlo tolerantni i da se
nije organizirala ni jedna kampanja protiv jedne etničke skupine.
Rugova također ocjenjuje da je neovisnost Kosova najbolje rješenje
i želja svih kosovskih Albanaca i da je vrijeme danas, uz
međunarodnu nazočnost, da se prizna neovisnost ove pokrajine. Na
pitanje o mogućoj podjeli Kosova, Rugova odgovara negativno,
tvrdeći da se upravo protiv toga bori već godinama. Ideja je da se
povežemo s Bruxellesom kao sve ostale male države u regiji,
dodajući da očekuje izbore na Kosovu u sljedećih pola godine. On je
također izrazio želju da bude prvi predsjednik neovisnog Kosova i
na čelu, kako je rekao, mladog i školovanog naroda s izuzetnom
energijom, prenosi 'Le Monde'.
Na međunarodnoj pozornici izdvajamo zanimljiv članak posebne
moskovske dopisnice 'Le Figaroa'. Zbog izborne kampanje za
skupštinske i općinske izbore koji se trebaju održati u nedjelju, u
Moskvi su organizirane dvije demonstracije. Jedne u znak potpore
Jurju Lužkovu, gradonačelniku Moskve i neprijatelju Kremlja. Druge
demonstracije su organizirane prema inicijativi Sergeja
Kirijenka, njegova glavnog protivnika.
Pod naslovom 'Zapad - omiljeni žrtveni jarac 'Le Figaro' se osvrće
na rusko pitanje i govori Vijeću za inozemnu politiku i obranu,
osnovanom 1992. poput mreže za utjecaj na javno mišljenje. Ovo
vijeće želi po svaku cijenu podsjetiti međunarodnu zajednicu da je
Rusija velika sila. Rusi su dakle kao strategiju izabrali strah.
Naime SVOM je nedavno predložio da se ponovno upotrijebi nuklearna
prijetnja. Tako je Jeljcin tijekom boravka u Pekingu otvoreno
podsjetio Clintona na činjenicu da Rusija raspolaže kompletnom
opremom atomskog oružja. To je upozorenje unijelo optimizam u ruski
tisak, koji već radi prognoze o novoj 'željeznoj zavjesi' koja će
zaštititi svetu domovine od humanitarne ingerencije, koja samo
predstavlja novu tehnologiju u korist NATO-a, prenosi 'Le Figaro' i
dodaje da su Rusi u to uvjereni od rata u SR Jugoslaviji. I sami
cinični, Rusi su teško vjerovali u dobre namjere. Napadi na Srbiju
samo su potvrdili njihove sumnje, piše list.
Zapadne zemlje su oduvijek bile omiljeni žrtveni jarac Rusima.
Međutim, povlačenje u sebe također je stara navika Rusa, koji su
kroz povijest često trpjeli frustracije ili propuštali prilike.
Nije slučajno stranka Jedinstvo izabrala medvjeda za maskotu. Vođa
stranke Vladimir Šojgu ne osjeća nikakvu mržnju prema zapadnim
zemljama, već ih samo optužuje zbog primjene dvostrukih standarda,
s čime se slaže i većina Rusa. Naime, kada zapadne zemlje
bombardiraju Irak ili Jugoslaviju, njihov rat prikazuje se kao
pravedan, dok se Rusi predstavljaju lošima zbog njihove
intervencije protiv čečenskih terorista. Rusija stoga treba
tražiti vlastiti put, svi su opčinjeni novom hipnozom tzv. ruskom
Rusijom. Nuklearna antizapadna retorika stvorena u laboratoriju
posvećena je istodobno da zabrine međunarodnu zajednicu, ali i da
Rusima vrati dojam o vraćenoj snazi. Neovisni kandidat na općinskim
izborima Konstantin Borogoj, osnivač prve moskovske burze, kaže:
Postoje pokušaji da nas posvađaju sa cijelim svijetom kako bi
birači glasovali prije za imperij nego za demokraciju.
(RFI)