ZAGREB, 15. prosinca (Hina)NEW YORK - Opća skupština UN-a održala je u srijedu u New Yorku komemorativnu plenarnu sjednicu u povodu smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Sjednicom je predsjedavao Theo-Ben Gurirab,
ministar vanjskih poslova Namibije koji je u ovome mandatu predsjednik Opće skupštine. On je izrazio sućut svjetske organizacije hrvatskoj vladi i narodu. Prema ustaljenom protokolu, izraze sućuti zatim su uputili predstavnici regionalnih skupina zemalja članica UN-a. U ime afričke skupine govorio je veleposlanik Kameruna, predstavnik Bangladeša izrazio je sućut u ime azijskih zemalja a češki veleposlanik govorio je kao predstavnik istočnoeuropske skupine. "Predsjednik Tuđman simbolizirao je suvremenu Hrvatsku i upravljao njezinim putem u posljednjem desetljeću (...) na temelju njegove ostavštine Hrvatskoj želimo uspjeh u nastavku njezine izgradnje u demokratsku, miroljubivu i naprednu europsku državu", kazao je češki veleposlanik pri UN-u Vladimir Galuška. U ima SAD, zemlje domaćina sjedištu UN-a, govorio je veleposlanik Richard Holbrooke, a o životu i djelu preminulog hrvatskog predsjednika govorio je i stalni hrvatski predstavnik pri UN-u, veleposlanik Ivan Šimonović. DEN HAAG - Glavna tužiteljica haškog suda Carla del Ponte
ZAGREB, 15. prosinca (Hina)
NEW YORK - Opća skupština UN-a održala je u srijedu u New Yorku
komemorativnu plenarnu sjednicu u povodu smrti prvog hrvatskog
predsjednika Franje Tuđmana. Sjednicom je predsjedavao Theo-Ben
Gurirab, ministar vanjskih poslova Namibije koji je u ovome mandatu
predsjednik Opće skupštine. On je izrazio sućut svjetske
organizacije hrvatskoj vladi i narodu. Prema ustaljenom protokolu,
izraze sućuti zatim su uputili predstavnici regionalnih skupina
zemalja članica UN-a. U ime afričke skupine govorio je veleposlanik
Kameruna, predstavnik Bangladeša izrazio je sućut u ime azijskih
zemalja a češki veleposlanik govorio je kao predstavnik
istočnoeuropske skupine. "Predsjednik Tuđman simbolizirao je
suvremenu Hrvatsku i upravljao njezinim putem u posljednjem
desetljeću (...) na temelju njegove ostavštine Hrvatskoj želimo
uspjeh u nastavku njezine izgradnje u demokratsku, miroljubivu i
naprednu europsku državu", kazao je češki veleposlanik pri UN-u
Vladimir Galuška. U ima SAD, zemlje domaćina sjedištu UN-a, govorio
je veleposlanik Richard Holbrooke, a o životu i djelu preminulog
hrvatskog predsjednika govorio je i stalni hrvatski predstavnik
pri UN-u, veleposlanik Ivan Šimonović.
DEN HAAG - Glavna tužiteljica haškog suda Carla del Ponte
odgovorila je na pismo hrvatskog ministra pravosuđa koji je
početkom prosinca zatražio ostavku njezina zamjenika Grahama
Blewitta, objavio je sud. Ured tužitelja Međunarodnog suda za ratne
zločine počinjene na području bivše Jugoslavije "u ovom trenutku
neće govoriti o sadržaju tog pisma", kazao je glasnogovornik
tužiteljstva Paul Risley. "Mislim da nije prikladno ponašati se na
način na koji su to učinili Hrvati objavivši sadržaj pisma prije
nego li ga je druga strana primila", kazao je sam Blewitt na
konferenciji za novinare u sjedištu suda dodajući da on "ne ide
nikamo". U pismu hrvatskog ministra pravosuđa Zvonimira Šeparovića
objavljenom 2. prosinca zatražena je ostavka zamjenika tužiteljice
zbog, kako je ocijenjeno, "morbidne" i "nekrofilične" Blewittove
izjave vezane uz tada teško bolesnog hrvatskog predsjednika.
Blewitt je u srijedu rekao da je "jako iznenađen" što je hrvatski
ministar "tako loše protumačio" njegove riječi.
ZAGREB - Pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova Željko
Kuprešak razgovarao je u srijedu u Zagrebu s predstavnicima
talijanskog ministarstva za vanjsku trgovinu o realizaciji
mješovitih projekata dviju zemalja. Kako je priopćeno iz
ministarstva vanjskih poslova gdje su vođeni razgovori, projekti
se financiraju sredstvima koje je odobrila talijanska vlada.
Italija takvim oblikom pomoći pridonosi ostvarenju inicijativa za
suradnju sa zemljama srednje i istočne Europe, a u koje je uključena
i Republika Hrvatska.
BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova NATO-a u srijedu su objavili
kako se nadaju da će Hrvatska iskoristiti priliku i dati "novi
poticaj primjeni daytonskih mirovnih sporazuma" nakon smrti
hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. "Nadamo se da će svi
hrvatski čelnici iskoristiti priliku i dati novi poticaj primjeni
daytonskih mirovnih sporazuma te da će pokazati privrženost
demokratskim izborima i pravilima ustavne procedure", kaže se u
zajedničkom priopćenju što su ga objavili ministri po svršetku
radnog dijela prvog dana njihova sastanka u Bruxellesu. "Budućoj
hrvatskoj vladi pruža se mogućnost uspostavljanja tješnjih odnosa
s euro-atlatskim institucijama", kaže se u njihovu priopćenju.
SARAJEVO - Predsjednik Federacije BiH Ivo Andrić-Lužanski
razgovarao je u srijedu u Sarajevu s glavnim zapovjednikom SFOR-a u
BiH generalom Ronaldom Adamsom o uspostavi granične policije u toj
zemlji i smanjenju vojnih potencijala. Kako je priopćeno iz ureda
Lužanskog, tijekom razgovora posebice je istaknuto da se socijalni
status razvojačenih pripadnika entitetskih vojski mora rješiti
tako što će im se osigurati novi posao. Predsjednik Federacije i
zapovjednik SFOR-a razmatrali su i pitanje sudjelovanja pripadnika
i dužnosnika oružanih snaga u predstojećim izborima za Hrvatski
državni sabor zaključivši da bi se pripadnici oružanih snaga
trebali suzdržati od bilo kakvih aktivnosti koje bi favorizirale
neku od političkih stranaka. Glede statusa televizijske kuće
Erotel, odnosno reemitiranja programa HRT u BiH, Lužanski i general
Adams suglasili su se kako je kompromis jedino rješenje.
STRASBOURG - Europski parlament izrazio je u srijedu "ogorčenje
zbog intenzivnog bombardiranja čečenskih gradova i sela". Europski
zastupnici, okupljeni na plenarnoj sjednici u Strasbourgu,
usvojili su rezoluciju kojom "oštro osuđuju" nastavak ruskih
vojnih akcija na civilno stanovništvo u Čečeniji. Rat u "Čečeniji
teško šteti demokraciji i pravnoj državi" u Rusiji te je "već
utjecao na izbornu kampanju". Članovi Europskog parlamenta, čiji
će promatrači nadzirati provedbu parlamentarnih izbora u Rusiji
19. prosinca, izrazili su želju da njihovo izaslanstvo iskoristi
prigodu te kod ruskih vlasti "upotrijebi svoj utjecaj" i pokuša ih
uvjeriti u potrebu pronalaženja političkog rješenja sukoba.
HELSINKI - Finski premijer Paavo Lipponen zatražio je u telefonskom
razgovoru s ruskim premijerom Vladimirom Putinom da Rusija pokuša
pronaći političko rješenje čečenske krize, objavila je u srijedu
finska vlada. Rusija bi trebala iskoristiti mogućnosti koje joj
nudi predsjednik OESS-a, Norvežanin Knut Vollebaek koji se
trenutačno nalazi u području sjevernog Kavkaza, rečeno je.
Lipponen je u razgovoru s Putinom istaknuo važnost postizanja
političkog rješenja u Čečeniji i podsjetio da je Europska Unija
osudila "terorizam u bilo kojem obliku" ali i istaknula da "poštuje
teritorijalni integritet Rusije".
MOSKVA/GROZNI - Ruske snage bi mogle zauzeti Grozni u roku od
nekoliko dana i preuzeti kontrolu nad Čečenijom za nekoliko
tjedana, izjavio je u srijedu ruski general Valerij Manilov, prvi
zamjenik zapovjednika glavnog stožera ruskih oružanih snaga.
Manilov je rekao na sastanku stranih vojnih atašea da Moskva neće
napasti Grozni svim sredstvima. Prema njegovim riječima, sve dok se
i jedan civil nalazi u Groznom neće biti velikih napada na taj grad.
Njegova je izjava, prema Reutersu, očit pokušaj da se smiri
zabrinutost Zapada zbog civilnih žrtava i opravda ruska vojna
operacija, koju Zapad oštro kritizira, a ruska javnost podupire.
HAAG - Bosanski Srbin Goran Jelisić, osuđen na dosad najdulju
zatvorsku kaznu na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene u
bivšoj Jugoslaviji (ICTY), uložio je žalbu na tu presudu, priopćio
je u srijedu njegov odvjetnik. "Kazna je preduga", rekao je Veselin
Londrović, Jelisićev odvjetnik. Jelisić je u utorak osuđen na 40
godina zatvora zbog mučenja i ubojstva 13 Muslimana i Hrvata
tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton otvorio je u srijedu
povijesne izraelsko-sirijske mirovne pregovore, a uz njega su
sjedili izraelski premijer Ehud Barak i sirijski ministar vanjskih
poslova Faruk al-Šara. Tim se razgovorima Izraela i Sirije na
najvišoj razini u zadnjih pola stoljeća, nastavljaju pregovori
prekinuti prije gotovo četiri godine. Analitičari drže da je okvir
izraelsko-sirijskih razgovora jasan: izraelsko povlačenje s
Golana, sigurnosni aranžmani kojima bi Izrael bio zadovoljan, te
normalizacija odnosa, zajedno s otvaranjem veleposlanstava.
No pregovori mogu zapasti i u poteškoće u vezi sa svakom od tih
tema.
WASHINGTON - Sirijski ministar vanjskih poslova Faruk al-Šareh u
srijedu je zatražio da pregovori s Izraelom završe povratkom cijele
Golanske visoravni Siriji. "Mir bi za Siriju značio povratak svih
okupiranih teritorija", rekao je sirijski ministar u Washingtonu,
prilikom kratke svečanosti početka novih mirovnih pregovora između
Sirije i Izraela.
BRUXELLES - Zemlje Europske unije (EU) članice NATO-a uvjerile su u
srijedu preostalih osam članica NATO-a da ne kane stvoriti
"ekskluzivni klub" unutar Sjevernoatlantskog Saveza, rekao je
jedan dužnosnik NATO-a. Sjevernoatlantski savez je pozdravio plan
EU da do 2003. stvori posebne snage za brzu reakciju na krizna
stanja u Europi koje bi brojale 60.000 vojnika. NATO je naglasio da
bi takve europske snage samo ojačale NATO-ove sposobnosti
djelovanja. Dužnosnik je, međutim, rekao da će ipak proći "u
najboljem slučaju nekoliko godina", "čak i ako sve bude
funkcioniralo savršeno", do trenutka kada će se EU moći suočiti s
nekom većom krizom bez pomoći svojih NATO saveznika.
SKOPLJE - Novi makedonski predsjednik Boris Trajkovski založio se u
srijedu tijekom polaganja prisege za etničku snošljivost u
Makedoniji, zemlji u kojoj jednu trećinu stanovništva čine
Albanci. "Etnička raznolikost predstavlja bogatstvo, a njezino
očuvanje i poimanje treba predstavljati stratešku i trajnu
odlučnost Makedonije", rekao je Trajkovski. Novoizabrani
predsjednik je također naglasio da "neće dozvoliti da međuetnička
mržnja, šovinizam i nesnošljovost potkopaju stabilnost zemlje".
Trajkovski, koji tvrdi da će Makedoniju voditi prema demokraciji i
prosperitetu, i koji se pohvalnim riječima izrazio o oporbi,
prisegnuo je za predsjednika u odsutnosti socijaldemokratskih
zastupnika koji smatraju da njegov izbor nije bio legalan.
BERLIN - Trilateralni sastanak predstavnika SAD-a, EU-a i srpske
oporbe održat će se u petak, na margini konferencije ministara
vanjskih poslova zemalja članica skupine G8 u Berlinu, objavili su
u srijedu njemački vladini izvori. Dragoslav Avramović, član
Saveza za promjene i Zoran Đinđić, predsjednik Demokratske stranke
najavili su dolazak na sastanak, objavio je isti izvor.
Čelnik Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković najvjerojatnije će
poslati svog predstavnika na taj sastanak.
BEOGRAD - Na sastanku predstavnika EU, SAD i srbijanske oporbe,
koji će se održati 17. prosinca u Berlinu, bit će ustanovljena
zajednička radna skupina ili trilateralno povjerenstvo, čiji će
cilj biti pružanje pomoći Jugoslaviji u uspostavi "demokratske
vlade", izlasku iz gospodarske krize i obnovi prijateljskih odnosa
s međunarodnom zajednicom. Ovi ciljevi navedeni su u nacrtu
dokumenta koji je već bio razmtran na sastanku predstavnika EU, SAD
i srbijanske oporbe na sastanku u Budvi, početkom prosinca. U
dokumentu, čiji sadržaj prenosi u srijedu agencija Beta, govori se
i o uspostavi zajedničke radne skupine za organiziranje slobodnih
izbora u Srbiji i pripremu planova za oživljavanja gospodarstva.
BERLIN - Njemačka je postigla sporazum s preživjelim robovskim
radnicima iz razdoblja Drugog svjetskog rata, ponudivši 10
milijardi maraka odštete, rekao je jedan izvor njemačke vlade.
Kancelar Gerhard Schroeder rekao je da je sporazum postignut nakon
posljednje razmjene pisama s američkim predsjednikom Billom
Clintonom dodajući da očekuje formalno potpisivanje sporazuma u
petak u Berlinu. Nakon gotovo godinu dana pregovora o rješavanju
jednog od najbolnijih poglavlja Drugog svjetskog rata, Njemačka je
priopćila da se suglasila s predstavnicima preživjelih robovskih
radnika da osnuje fond koji bi mogao početi isplaćivati odštete u
roku od šest mjeseci. Nije priopćeno koliku će odštetu dobiti
preživjele žrtve robovskog rada, kojih bi širom svijeta moglo biti
oko 2.3 milijuna. Vladin izvor potvrdio je za Reuters da je izjava
odvjetnika žrtava o ukupnoj sumi od 10 milijardi maraka, točna.
CARACAS - Građani Venezuele glasuju u srijedu na referendumu o
novom ustavu zemlje, prema kojem bi se ukinuo senat, a sadašnji
predsjednik Hugo Chavez dobio mogućnost da na vlasti ostane idućih
12 godina i provede svoju "mirnu revoluciju". Chavez, popularni
bivši vojni padobranac i vođa neuspjelog državnog udara 1992.
godine, upozorio je Venezuelance da bi neuspjeh referenduma mogao
dovesti do kaosa, pa čak i građanskog rata, u zemlji čije
gospodarstvo proživljava duboku recesiju. Novi Chavezov ustav,
prema ispitivanjima, ima podršku od preko 70 posto građana.
(Hina) br br