US-HR-SMRT HRVATSKOG PREDSJEDNIKA-Organizacije/savezi-Političke stranke-Vlada VOA 13. XII. NELSON O TUĐMANU GLAS AMERIKE - VOA14. XII. 1999.'Što je vrijeme odmicalo, Zapad je Tuđmana sve manje promatrao u pozitivnom svjetlu', razgovor
s Danielom Nelsonom vodila Sarah Williams.Kako će Zapad pamtiti lik i djelo predsjednika Franje Tuđmana - pitali smo Daniela Nelsona, predsjednika consulting kompanije iz Alexandrije u Virginiji. Gospodin Nelson uskoro postaje profesorom demokratizacije na Centru George C. Marshall u Garmishu u Njemačkoj. = Barem što se tiče pogleda sa strane, bojim se da njegova ostavština uopće neće biti dobra. On je sigurno zasjenio image Hrvatske svojom kontinuiranom privrženošću nacionalizmu. To je, možda, kratkoročno, i bilo na mjestu dok se Hrvatska borila za povratak svoje neovisnosti. No tomu sigurno nije bilo mjesta u drugoj polovici 90-ih. To je problem Tuđmanove ostavštine. Međutim, može se reći da postoji i određena korist, s obzirom da je on bio dio obnove hrvatske države te da je vodio borbu za neovisnost države, protiv srpske agresije. Dakle, tako gledano, njegovo je naslijeđe dvojake prirode. No bojim se da će ga se velikim dijelom pamtiti i kao čovjeka zbog kojeg je Hrvatska ostala isključena od
GLAS AMERIKE - VOA
14. XII. 1999.
'Što je vrijeme odmicalo, Zapad je Tuđmana sve manje promatrao u
pozitivnom svjetlu', razgovor s Danielom Nelsonom vodila Sarah
Williams.
Kako će Zapad pamtiti lik i djelo predsjednika Franje Tuđmana -
pitali smo Daniela Nelsona, predsjednika consulting kompanije iz
Alexandrije u Virginiji. Gospodin Nelson uskoro postaje profesorom
demokratizacije na Centru George C. Marshall u Garmishu u
Njemačkoj.
= Barem što se tiče pogleda sa strane, bojim se da njegova
ostavština uopće neće biti dobra. On je sigurno zasjenio image
Hrvatske svojom kontinuiranom privrženošću nacionalizmu. To je,
možda, kratkoročno, i bilo na mjestu dok se Hrvatska borila za
povratak svoje neovisnosti. No tomu sigurno nije bilo mjesta u
drugoj polovici 90-ih. To je problem Tuđmanove ostavštine.
Međutim, može se reći da postoji i određena korist, s obzirom da je
on bio dio obnove hrvatske države te da je vodio borbu za neovisnost
države, protiv srpske agresije. Dakle, tako gledano, njegovo je
naslijeđe dvojake prirode. No bojim se da će ga se velikim dijelom
pamtiti i kao čovjeka zbog kojeg je Hrvatska ostala isključena od
ostalog dijela Europe.
Kako su predstavnici međunarodne zajednice gledali na predsjednika
Tuđmana, pitamo gospodina Nelsona.
= Ne dobro. SAD i Zapad su Tuđmana djelomice smatrali korisnim
sredstvom za stvaranje ravnoteže vis-a-vis Beograda i Miloševića.
To se posebno odnosi na rat u BiH. Međutim, nakon toga se na njega
često gledalo kao na zapreku. On nije bio samo zapreka razvoju
vlastite zemlje već i radu Međunarodnog suda za ratne zločine, kao i
za konačno rješenje za BiH, zbog toga što je kontinuirano podržavao
de facto hrvatski entitet u toj zemlji. Dakle, što je vrijeme više
odmicalo, Zapad ga je sve manje promatrao u pozitivnom svjetlu. To
se posebno odnosi na one koji se bave pitanjima demokracije i
ljudskih prava.
- Nakon smrti gospodina Tuđmana, što se može očekivati u smislu
njegova nasljednika?
= Po Ustavu, predsjednik Sabora privremeno će obnašati dužnost
predsjednika. No postoje znakovite snage iza prijestolja. Tu je,
recimo, Ivić Pašalić, koji je bio Tuđmanova desna ruka i sigurno će
nastaviti igrati zakulisnu ulogu.
Gospodin Nelson smatra da prednost koju SDP sada uživa u Hrvatskoj i
koja mu daje najbolje izglede na dolazećim parlamentarnim izborima
ne znači nužno da i njezin čelnik, Ivica Račan, može računati na
izbor za sljedećega hrvatskog predsjednika. Unatoč tomu, gospodin
Nelson je izdvojio Ivicu Račana kao jednog od ključnih kandidata za
položaj predsjednika Hrvatske
(VOA)