RDW 13. XI. IZ TISKA

NJEMAČKI RADIO - RDW 13. XII. 1999. Iz tiska U povodu smrti hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana berlinski dnevnik 'Die Welt' piše da je rijetko koji pojedinac toliko utjecao na sudbinu svoga naroda kao Franjo Tuđman i da posljedice tog utjecanja nadilaze granice Hrvatske. List bilježi da onaj tko je godinama pratio dramaturgiju raspada Jugoslavije, taj zna da se tragedija, u koju je uvučena i svjetska politika, temeljila na ambicijama i vizijama dvojice političara: Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana. Milošević je imao bolje karte, ali Tuđman je pobijedio, i s njime i Hrvatska. Još prije deset godina nije ni postojala. Zahvaljujući Tuđmanu, mala zemlja počinje novo desetljeće kao utjecajna regionalna sila jugoistočne Europe. Da ipak nije postala tako utjecajna, to je isto tako prouzročio sam Tuđman, njegov stil vladanja, njegova tlapnja o progonu i veličini koja je posljednjih godina obilježavala njegove izjave. Tuđman je imao visoko mišljenje o sebi i svojem mjestu u hrvatskoj povijesti. On je bio čovjek koji je Hrvatsku doveo do neovisnosti, 'otac nacije'. Ali taj otac bijaše patrijarh, od kojeg se nacija postepeno želi emancipirati, zaključuje 'Die Welt'. U članku pod naslovom 'Nad-otac hrvatske nacije' dnevnik 'Koelner Stadt Anzeiger' ustvrđuje da je unatoč svim svakodnevnim brigama osigurano Tuđmanovo mjesto u povijesti kao jednog od posljednjih u dugačkom nizu nacionalnih junaka Balkana i ujedno kao jednog od rijetko uspješnih utemeljitelja države, koji nije bio ništa manje ni hrabar niti rigorozan od njegova sunarodnjaka i nekadašnjeg uzora Tita. List piše da na tog preteču podsjeća i nehumano produženo umiranje. Još je trebao pri svijesti potpisati dekret o izborima za 22. prosinca. Kada je parlament službeno utvrdio njegovu privremenu nesposobnost za obavljanje dužnosti, odgađanje smrti uz pomoć aparata služilo je još samo početnim borbama oko pozicije za njegova nasljednika. Neugodno višetjedno umiranje podsjeća na okolnosti oko Titove smrti, smatra 'Koelner Stadt Anzeiger'. Muenchenski dnevnik 'Sueddeutsche Zeitung' osvrće se na hrvatsko- njemačke odnose u posljednjih deset godina. U početku su se Nijemci u Europskoj uniji zauzimali za priznanje neovisne Hrvatske, a danas se u Berlinu ističe da su bilateralni odnosi određeni regionalnom koncepcijom EU-a za jugoistočnu Europu. A to znači da ne vrijede nikakva posebna pravila, da više nema nikakvih posebnih odnosa. List bilježi da Hrvatska na europskoj razini stoji izričito loše. Kao jedina zemlja u tranziciji na prostorima istočne i jugoistočne Europe, ona ne dobiva novac iz programa Europske unije Phare. Članstvo u Europskoj uniji, kojem teži Zagreb, još nije ni na pomolu. Ona nije primljena niti u NATO-ov program 'Partnerstvo za mir'. Hrvatska se iz mezimice pretvorila u zabrinjavajući slučaj. U međuvremenu njemačka vlada njeguje bliski kontakt s hrvatskim oporbenim strankama koje bi na predstojećim parlamentarnim izborima u siječnju mogle pobijediti do sada gotovo svemoćnu Tuđmanovu stranku HDZ. Opravdana je nada na obje strane da bi se u vremenima nakon Tuđmana ponovno mogli poboljšati njemačko- hrvatski odnosi, predmnijeva 'Sueddeutsche Zeitung'. 'Hrvatska je u žalosti - s nacionalnog stajališta s pravom', piše list 'Oberpfaelzer Nachrichten' i drži da smrt Franje Tuđmana ostavlja prazninu koju će svaki nasljednik teško moći popuniti. Bivši Titov general s pravom se slavio kao otac neovisnosti Hrvatske. Tuđman se u svim tim godinama potvrdio kao energični zastupnik hrvatskog nacionalizma. Zapad je prihvatio njegov postupak jer ga je trebao kao saveznika protiv Miloševića. Tek nakon završetka rata raspravlja se i o drugoj strani medalje autoritativne neograničene samovladavine Tuđmana. Koliko god to cinično zvučalo, nakon faze žalosti, promjenom na vrhu hrvatske države zemlji se otvaraju bolji izgledi na putu u demokratsku Europu. Generali očito više neće biti potrebni u tom dijelu Balkana, zaključuje dnevnik 'Oberpfaelzer Nachrichten'.(...) Nakon smrti hrvatskoga Predsjednika za sada je samo jedno sasvim izvjesno, piše 'Nordkurier' iz Neubrandenburga i bilježi da mala država nastala 1991. iz konkursne mase jugoslavenske federacije neće i ne može ostati kao dosad. Unatoč demokratsko-parlamentarnom sustavu u Hrvatskoj, Tuđman je kao neki nad-otac sve važne odluke donosio sam. Negdašnji suputnik jugoslavenskoga partizanskog generala Tita, koji je sebe i svoj narod oslobodio iz srpskog tutorstva, nakon ostvarenja neovisnosti ophodio se sam strogo prema oporbi u svojoj zemlji. U takvoj atmosferi nisu mogle uspijevati nužne gospodarske i političke reforme, ustvrđuje 'Norkurier'. 'Muenchner Kurier' se prisjeća da se kao protivnik srpskog ratnog huškača Miloševića preminuli hrvatski poglavar Tuđman uvijek uključivao u krizu na Balkanu. U usporedbi sa Srbima, on je za Zapad ostao samo napola uračunljiv. Stoga bi se odnosi između Hrvatske i Europske unije mogli postaviti na nosive temelje, ako bi u pitanju nasljednika bilo na pomolu demokratsko rješenje, demokratsko barem prema balkanskim mjerilima. Ali ne treba biti previše optimističan: Hrvatska još nikada nije bila pravna država. Put do tog cilj dugačak je i opasan. Smrt diktatora je samo prva stepenica na dugačkom stubištu, ocjenjuje 'Muenchner Merkur'. I 'Suedkurier' iz Konstanza smatra da se u Hrvatskoj završava doba koje je potpuno odredio utemeljitelj hrvatske nacionalne države Tuđman. Ta doista povijesna zasluga štetila je razvitku demokracije. Ona je zacementirala autoritarne strukture, koje je uveo sam Predsjednik, tako da je zemlja između Jadrana i Panonske nizine dospjela u izolaciju. Evo jednog aktualnog primjera: dok je Turska imenovana kandidatom za članstvo u Europskoj uniji, mala katolička država ostaje vani. Krivnja je na Tuđmanovu razumijevanju države. On je htio u prvom redu hrvatsku nacionalnu državu, a tek onda demokratski poredak. Stoga je Hrvatska stala na pola puta prema Europi, komentira 'Suedkurier'. (RDW)