ES MUNDO 13.12. HR. NAKON TUĐMANA

ŠPANJOLSKA EL MUNDO 13. XII. 1999. Hrvatska nakon Tuđmana "Nakon smrti Franje Tuđmana, Hrvatsku bi se moglo usporediti sa siročetom. Onaj koji je stvorio suvremenu hrvatsku državu, međunarodno priznati autokrat i čovjek koji je onemogućio integraciju Hrvatske u Europu, ostavio je osjećaj praznine i predsjednički politički sustav kojemu će trebati ozbiljne strukturalne promjene. Uz doista složen zemljopis, nepovoljno gospodarsko stanje i položaj u regiji, poslije bosanske i kosovske krize, na putovima preustroja, Hrvatska će se u sljedećem tisućljeću morati suočiti s mnogim prijetnjama i izazovima. Na putu prema Europi, učvrsti li se na predstojećim izborima jasan europeistički politički smjer, prijete opasnosti i problemi, iako iskustvo posljednjih godina pokazuje da se Hrvatska može ne trepnuvši suočiti sa svim nedaćama. Za početak je tu političko pitanje, to jest, rješavanje problema nasljednika u korist jedne od hrvatskih političkih obitelji, što, teorijski, mora obaviti vladajuća stranka (HDZ). Ali s obzirom na trenutačnu unutarnju krizu i napetosti poslije mnogo godina željeznoga nadzora, ako ne i despotizma, ova politička formacija mogla bi se raspasti u tisuće komadića i otvoriti put povezanijoj i uravnoteženijoj stranci. Demokratska će oporba, kako pokazuju sve ankete, vjerojatno pobijediti na predstojećim općim izborima zakazanim za početak sljedeće godine. A, kako potvrđuju različiti zapadni izvori dobro upućeni u hrvatski život, i današnji ministar vanjskih poslova Mate Granić ima velike izglede postati budućim predsjednikom Hrvatske, što bi posve sigurno značilo zaokret vanjske politike Zagreba prema Europi i neosporivu kandidaturu za punopravnu integraciju u sve europske forume i institucije. Slijedi gospodarsko pitanje. Uz nedovršene strukturalne reforme nekad planiranoga gospodarstva, nedovršen proces privatizacije, nezaposlenost koja već doseže gotovo 20 posto i bankarski sustav dvojbene putanje, hrvatska gospodarska tranzicija još nije završila. Ipak, u Hrvatskoj nije sve nepotpuno, nego ima i pozitivnih strana koje se mora istaknuti: Zagreb se pokazao spremnim surađivati s međunarodnom zajednicom u pogledu zločina protiv čovječanstva počinjenih u bivšoj Jugoslaviji i već je nekoliko ratnih zločinaca iz svoga naroda predao sudu u Haagu. Uz to, surađivao je s međunarodnom zajednicom u provedbi Daytonskoga sporazuma u Bosni i Hercegovini. A u tom je slučaju odlučujući bio američki pritisak", piše Ricardo Angoso, novinar i promatrač OESS-a.