WASHINGTON, 14. prosinca (Hina/Reuters) - Znanstvenici koji pokušavaju proniknuti u bit života - bar na genetskoj razini - izvijestili su da su otkrili tajnu: u pitanju je oko 300 gena.
WASHINGTON, 14. prosinca (Hina/Reuters) - Znanstvenici koji
pokušavaju proniknuti u bit života - bar na genetskoj razini -
izvijestili su da su otkrili tajnu: u pitanju je oko 300 gena. #L#
Istraživači s Instituta za istraživanje genoma (TIGR) otkrili su
glavne gene, one nužne za život, najmanjega poznatoga živog
organizma: bakterije mikoplazme.
"Analiza je pokazala da je u laboratorijskim uvjetima rasta ključno
između 265 i 350 od ukupno 480 gena zaduženih za kodiranje proteina
M. genitalium, uključujući i stotinjak gena nepoznate funkcije",
izvješćuju Clyde Hutchinson i njegovi kolege s TIGR-a u časopisu
"Science".
Istraživanje te bakterije moglo bi pridonijeti otkrivanju i drugih
tajna života. Postojanje 111 nepoznatih, ali bitnih gena pokazuje
kako biolozi još ne znaju sve o osnovnim životnim funkcijama,
dodaju istraživači.
Mikoplazma genitalium živi u ljudskome genitalnom traktu i
plućima, ne uzrokujući, koliko je poznato, nijednu bolest. Ima
najmanje gena od svih organizama čiji je genetski sastav dosad
utvrđen. Iako ljudi imaju između 80.000 i 140.000 gena, toj je
bakteriji dovoljno samo 480.
To je čini dobrim modelom za točno određivanje koji su geni nužni za
život, a koji određuju dodatne osobine, kao, primjerice, plavu boju
očiju ili sposobnost podnošenja vrućine.
J. Craig Venter, osnivač TIGR-a i voditelj korporacije "Celera
Genomics" iz Marylanda, kaže kako njegov pokus daje novi smisao
životu kad je riječ o genomu, to jest svim genima nekog organizma.
Njihovo istraživanje znanstvenicima bi moglo pokazati što moraju
tražiti u "ključnom" genu.
Mikoplazma genitalium ima bliskog rođaka - mikoplazmu pneumoniae,
koja ima istih 480 gena kao i M. genitalium, uz još 200 dodatnih
gena.
"Na temelju toga smo zaključili da ti geni nisu ključni za život",
kazao je Venter na konferenciji za novinstvo.
Isključujući jedan po jedan gen, istraživači su odgovorili na
pitanje bez kojih gena organizam može živjeti. To su učinili uz
pomoć transpozona, gena koji razdvajaju druge gene.
Iako nije potpuno točan, broj je približan, izvješćuju.
Najzanimljiviji su mnogobrojni geni koji su nužni, ali za koje
istraživači ne znaju čemu služe.
"Naši rezultati upućuju na to da je od 111 gena nepoznate funkcije u
našem pokusu većina životno važna", izvješćuju.
"Toliko mnogo gena nepoznate funkcije među glavnim genima
najjednostavnijih poznatih stanica pokazuje nam da možda još nisu
opisani svi osnovni molekularni mehanizmi koji pokreću stanični
život."
Istraživači napominju kako bi možda mogli stvoriti umjetnu
bakteriju koja bi se temeljila na tim glavnim genima. Prvi korak u
tom pokusu moglo bi biti stvaranje umjetnog kromosoma koji bi nosio
gene.
Baš to je u listopadu načinila skupina znanstvenika iz "Chromos
Molecular Systems", sa sjedištem u Britanskoj Kolumbiji. Oni su
izvijestili da su u miševe ugradili umjetni kromosom, koji su oni
zatim prenijeli svojim potomcima.
(Hina) car dgk