ZAGREB, 13. prosinca (Hina)ZAGREB - Sedamdeset izaslanstava ili predstavnika stranih zemalja, međunarodnih institucija i pojedinaca nazočilo je u ponedjeljak pokopu preminulog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana na zagrebačkom
groblju Mirogoj. Tursko je izaslanstvo predvodio predsjednik Sueleyman Demirel, dok su na čelu mađarskih, makedonskih i slovenskih izaslantava stajali prmijeri Viktor Orban, Ljubčo Georgijevski i Janez Drnovšek. Izaslanstvo Bosne i Hercegovine predvodio je predsjedatelj Predsjedništva Ante Jelavić a u njemu su bili i supredsjedatelj Vijeća ministara Svetozar Mihajlović i podpredsjednik federacije BiH Ejup Ganić. Rusko je izaslanstvo predvodio ministar trgovine Andrej Šapovljanc, a kinesko ministrica obrazovanja Chemn Zhili. Neke od zemalja Europske unije poslale su na pogreb predsjednika Tuđmana posebna izaslanstva. Grčko izaslanstvo predvodio je zamjenik ministra vanjskih poslova Grigorios Niotis, Finsku je predstavljao podtajnik u ministarstvu vanjskih poslova Ecro Salovaari, izaslanstvo Italije je također predvodio podtajnik ministarstva vanjskih poslova Umberto Ranieri a izasslanstvo Austrije predsjedni gornjeg doma parlamenta Juergen
ZAGREB, 13. prosinca (Hina)
ZAGREB - Sedamdeset izaslanstava ili predstavnika stranih zemalja,
međunarodnih institucija i pojedinaca nazočilo je u ponedjeljak
pokopu preminulog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana na
zagrebačkom groblju Mirogoj.
Tursko je izaslanstvo predvodio predsjednik Sueleyman Demirel, dok
su na čelu mađarskih, makedonskih i slovenskih izaslantava stajali
prmijeri Viktor Orban, Ljubčo Georgijevski i Janez Drnovšek.
Izaslanstvo Bosne i Hercegovine predvodio je predsjedatelj
Predsjedništva Ante Jelavić a u njemu su bili i supredsjedatelj
Vijeća ministara Svetozar Mihajlović i podpredsjednik federacije
BiH Ejup Ganić.
Rusko je izaslanstvo predvodio ministar trgovine Andrej
Šapovljanc, a kinesko ministrica obrazovanja Chemn Zhili.
Neke od zemalja Europske unije poslale su na pogreb predsjednika
Tuđmana posebna izaslanstva.
Grčko izaslanstvo predvodio je zamjenik ministra vanjskih poslova
Grigorios Niotis, Finsku je predstavljao podtajnik u ministarstvu
vanjskih poslova Ecro Salovaari, izaslanstvo Italije je također
predvodio podtajnik ministarstva vanjskih poslova Umberto Ranieri
a izasslanstvo Austrije predsjedni gornjeg doma parlamenta Juergen
Weiss.
Ostale zemlje Europske unije predstavljali su veleposlanici u
Zagrebu među kojima i britanski Colin Munro, francuski Albert
Turot, njemački Volker Haak i španjolski Antonio Peduaye.
Kanadu je predstavljao posebni izaslanik Vlade veleposlanik u
Zagrebu Donald Smith.
Slovačko je izaslanstvo vodio potpredsjednik vlade Ljubomir Fokaš,
bugarsko predsjednik parlameta Jordan Sokolov, ukrajinsko
zamjenik ministra vanjskih poslova Dmitro Tkač, a poljsko
predstojnik ureda predsjednika Ryzsard Kallisz.
Sjedinjene su Države na pogrebu bile predstavljene veleposlanikom
u Hrvatskoj Williamom Montgomeryjem.
Posljednjem ispraćaju prvog hrvatskog predsjednika nazočio je i
izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Nathan Meron.
U ime Crne Gore u Zagreb je doputovao ministar vanjskih poslova
Branko Perović, dok je saveznu republiku Jugoslaviju predstavljao
otpravnik poslova veleposlanstva u Zagrebu Vladimir Čurgus.
Svoja su izaslanstva na pogreb hrvatskog predsjednika poslale i
brojne međunarodne organizacije i institucije: Ujedinjeni narodi,
Europska komisija, Međunarodni monetarni fond, Organizacija za
europsku sigurnost i suradnju, Srednjoeuropska inicijativa i
Svjetska banka.
Posljednju počast hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu privatnim
su posjetom došli odati i bivši njemački ministar vanjskih poslova
Hans Dietrich Genscher, bivši američki veleposlanik u Zagrebu
Peter Galbraith, bivši američki veleposlanik pri Svetoj Stolici
Thomas Patrick Milady i Karl Habsburg, unuk posljednjeg
Austrougarskog cara.
ZAGREB - Sve vodeće svjetske agencije objavile su u ponedjeljak
izvješća s pogreba hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ističući
da su tisuće hrvatskih građana iz cijele zemlje ispratile Tuđmanov
lijes na putu od Predsjedničkih dvora do groblja Mirogoj.
Agencije među ostalim navode riječi privremenog obnašatelja
dužnosti predsjednika Republike i predsjednika Sabora Vlatka
Pavletića koji je u oproštajnom govoru Tuđmana nazvao "osnivačem
Hrvatske", a "njegov odlazak tragedijom za čitav hrvatski narod".
"Deseci tisuća hrvatskih građana slili su se u središte Zagreba
kako bi se oprostili od predsjednika Tuđmana, čovjeka u kojemu su
mnogi vidjeli oca nacije, ali su svjetski čelnici uglavnom izbjegli
dolazak na njegov pogreb", izvjestila je agencija Reuters.
Agencija ističe da je "većina zemalja poslala potpredsjednike
vlada ili veleposlanike, naznačujući tako nesklonost prema
Tuđmanovom autokratskom načinu vladanja i političkim zaokretima
tijekom sukoba na Balkanu" te da "čak ni prijateljske susjede,
poput Slovenije i BiH, nisu predstavljali šefovi države".
"Zapadne zemlje", nastavlja Reuters, "vide u Tuđmanovom odlasku
priliku za promjenom" u zemlji koju je njegova politika "čvrsto
držala na marginama Europe".
Reuters dodaje da za sada još nema službeno objavljenih kandidata
za Tuđmanovog nasljednika na čelu države, ali da najviše izgleda
ima, prema ispitivanju javnog mišljenja, ministar vanjskih poslova
Mate Granić iz vladajućeg HDZ-a dok izgledi oporbe ovise o tome hoće
li ona ujedinjena stati iza zajedničkog kandidata ili će se
podijeliti u dvije labave koalicije od kojih će svaka izaći sa
svojim kandidatom.
U svojem izvješću agencija Associated Press prenosi oprečne ocjene
o sudbini HDZ-a nakon Tuđmanove smrti.
"Sa smrću Franje Tuđmana, simbola hrvatske nezavisnosti, neki
vjeruju da će osmogodišnjoj vladavini njegove stranke ubrzo doći
kraj", zbog "sve većeg nezadovoljstva ljudi gospodarskim teškoćama
i dvoznamenkastim postotokom nezaposlenih", navodi agencija.
"Drugi pak vjeruju," dodaje agencija, "da će domoljubne emocije,
koje je Tuđmanov pogreb uzburkao, pomoći HDZ-u na predstojećim
izborima".
Veliki odaziv građana, njih oko 70.000 agencija, koji su odali
posljednju počast pred Tuđmanovim lijesom, u suprotnosti je s
"hladnoćom s kojom su Zapad i zemlje iz regije dočekali njegov
nestanak", primjećuje agencija France Presse.
Agencija podjseća da Tuđmanu skoro nitko nije uputio želje za
oporavkom tijekom četrdesetodnevne agonije, "a poruke s izrazima
sućuti nakon njegove smrti sadržavale su nadasve pozive za više
demokracije".
Član tročlanog bosanskog predsjedništva, muslimanski čelnik,
"Alija Izetbegović izrazio je sućut Tuđmanovoj obitelji i
hrvatskom narodu u vrlo kratkoj poruci, koju je objavila agencija
BiH Press, tek u ponedjeljak dok je pogreb već bio počeo", dodaje
France Presse.
Agencija također ističe da su "Tuđmanova bolest i smrt prilika
službenim medijima, posebice državnoj televiziji, da neprekidno
slavi njegovo, a time i HDZ-ovo djelo".
Sarajevsko "Oslobođenje", prenosi dalje France Presse, "opisuje
Tuđmana kao 'povjesničara koji je profućkao svoju povijesnu
priliku'". Prema "Oslobođenju" Tuđman je 'svoju najveću pogrešku'
napravio tijekom hrvatsko-muslimanskog sukoba", navodi France
Presse.
Njemačka agencija Dpa navodi kako se za posljednji ispraćaj
hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana nisu najavili visoki
dužnosnici zemalja Europske unije ali da se očekuju brojni
predstavnici zemalja regije.
Slovenska agencija STA prenosi komentar ljubljanskog "Dela" u
kojemu se ističe kako je sa "Tuđmanovom smrću završilo desetljeće,
u kojemu je on bio glavni igrač kojemu nitko u hrvatskoj politici
nije bio dorastao" i koji je odigrao za tamošnje razmjere
neponovljivu ulogu.
"S Tuđmanovim odlaskom", ocjenjuje "Delo", "njegova teško
ponovljiva politička i druga zaostavština, na sreću nekih, ali na
žalost drugih, nije otišla s njime u grob, nego je ostala u rukama
onih koji su njezin dio i pripadaju svim političkom opcijama s one
strane Kupe i Sutle".
"Ne radi se o hrvatskoj državi", pojašnjava komentator, "nego o
teškim gospodarskim prilikama, i velikom zaostajanju Hrvatske u
uključivanju u euro-atlantske integracije, na što se u danima
žalosti posve zaboravilo, tri tjedna prije izbora, koji mogu, ali i
ne moraju donijeti promjene na bolje".
WASHINGTON - Izraelski premijer Ehud Barak i sirijski predsjednik
Hafez el-Asad znaju da treba "hitno" postići sporazum, ocijenio je
u ponedjeljak američki predsjednik Bill Clinton, dva dana prije
početka najavljenih izraelsko- sirijskih pregovora u
Washingtonu.
"Obojica, iz različitih razloga, konačno osjećaju da je potrebno
hitno postići sporazum. Jer, protivnici mirovnog sporazuma pokreću
se", rekao je Clinton na radiju BBC.
Izraelsko-sirijski pregovori trebaju se održati u srijedu i
četvrtak u Washingtonu, a na njima će sudjelovati Barak i šef
sirijske diplomacije Faruk el-Šara.
"Mislim da će pregovori biti teški, ali ne tako kompleksni kao oni
između Izraela i Palestinaca", dodao je Clinton.
NEW YORK - Glasovanje Vijeća sigurnosti UN-a o općoj rezoluciji o
Iraku, ranije predviđeno za ponedjeljak, odgađa se za utorak ili za
nekoliko dana kako bi se nastavili pregovori, priopćili su
diplomati.
"Nastavljamo raditi na tekstu rezolucije i još nismo donijeli
odluku kada će se glasovati", izjavio je jedan britanski diplomat.
Prema diplomatima, cilj nastavka razgovora između pet stalnih
članica VS-a - Kine, Sjedinjenih Država, Francuske, Velike
Britanije i Rusije, je da se postigne suzdržanost Rusije pri
glasovanju.
Nacrt rezolucije, koji je predložila Velika Britanija, a podržale
Sjedinjene Države, poziva na uvođenje novog oblika razoružanja
Iraka u zamjenu za prekid sankcija.
BUKUREŠT - Rumunjski premijer iz redova kršćanskih demokrata Radu
Vasile izjavio je u ponedjeljak da "odbija dati ostavku" unatoč
odlasku sedam ministara iz vlade.
"Obznanjujem vam da odbijam dati ostavku", odvratio je premijer,
zahtijevajući "objašnjenja predsjednika Emila Constantinescua".
"Čak ako i drugi ministri pod pritiskom daju ostavku, ja neću
napustiti svoju funkciju", izjavio je Vasile.
"Prema Ustavu, premijeru jedino parlament može uskratiti ukazano
povjerenje", nastavio je Vasile.
Ukupno sedam ministara i državni tajnik, kršćanski demokrati iz
rumunjske vlade, predalo je ostavke u ponedjeljak kako bi ishodili
ostavku premijera Radua Vasilea.
MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov rekao je da su
se Moskva i Vatikan suglasili o mnogim pitanjima tijekom razgovora
u ponedjeljak, a vatikanski državni tajnik kardinal Angelo Sodano
rekao je da sastanak čelnika katoličke i pravoslavne crkve smatra
"poželjnim".
"Naši razgovori, sastanci i kontakti potvrđuju bliska stajališta
Rusije i Vatikana u ključnim pitanjima i procjenama o tekućim
problemima i o novim rizicima i izazovima u 21. stoljeću", rekao je
Ivanov prije početka razgovora sa Sodanom.
Glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da su
razgovori dio programa četverodnevnog posjeta Sodana, koji se već
sastao s patrijarhom ruske pravoslavne crkve Aleksejem II i
prisustvovao posvećenju katoličke katedrale. Patrijarh je ranije
odbacio mogući skori sastanak s Papom Ivanom Pavlom II, premda je
Sodano rekao da je ta mogućnost i dalje otvorena.
Čelnici dviju crkvi nisu se nikada susreli, a posljednji pokušaj
susreta prije dvije godine u Austriji nije uspio jer je Aleksej II u
posljednji trenutak odustao.
Vatikanski državni tajnik u utorak bi se trebao sastati s ruskim
premijerom Vladimirom Putinom i drugim vodećim ruskim
dužnosnicima.
PARIZ - Francuski premijer Lionel Jospin počeo je u ponedjeljak
poslije podne u Parizu sastanak s izaslanstvom Korzike kojega čine
27 vijećnika svih političkih usmjerenja izabranih u regionalnu
skupštinu tog francuskog otoka.
Sastanak je najavljen kao moguća "povijesna inicijativa" za mirno
rješenje problema Korzike, jer su u sastavu korzikanskog
izaslanstva zastupljeni i predstavnici nacionalističkog pokreta
"Corsica Nazione" koji su prvi puta pozvani u Pariz da iznesu svoja
stajališta i prijedloge.
U razgovoru, čiji bi rezultati trebali biti objavljeni na
konferenciji za novinare tijekom večernjih sati, uz premijera
Jospina sudjeluje još pet ministara francuske vlade.
Premijer Jospin, koji je dosada kao preduvjet za svaki dijalog o
korzikanskom pitanju tražio prestanak nasilja ilegalnih
autonomističkih i separatiskih pokreta na Korzici, predložio je
ipak održavanje ovog susreta kao "prvu razmjenu mišljenja", ali ne
još i kao formalni početak službenog "dijaloga" ili pregovora o
promjenama u statusu Korzike.
(Hina) ii