ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Oko 150 tisuća građana ispratilo je u ponedjeljak prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franju Tuđmana na vječni počinak. Predsjednik je pokopan na zagrebačkom groblju Mirogoj. Završen je ovozemaljski
put čovjeka koji je, stvorivši samostalnu hrvatsku državu, ispisao najsvjetlije stranice novije hrvatske povijesti. Predsjednik Tuđman počivat će iza crkve Krista Kralja, okružen mirom mirogojskih arkada i velikanima hrvatske prošlosti.
ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Oko 150 tisuća građana ispratilo je u
ponedjeljak prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franju
Tuđmana na vječni počinak. Predsjednik je pokopan na zagrebačkom
groblju Mirogoj. Završen je ovozemaljski put čovjeka koji je,
stvorivši samostalnu hrvatsku državu, ispisao najsvjetlije
stranice novije hrvatske povijesti. Predsjednik Tuđman počivat će
iza crkve Krista Kralja, okružen mirom mirogojskih arkada i
velikanima hrvatske prošlosti. #L#
Dr. Tuđman preminuo je petak, 10. prosinca u KB Dubrava u kojoj se
liječio od 1. studenoga. Vijest o smrti predsjednika Tuđmana
(1922.-1999.) objavljena je u subotu, dva sata iza ponoći.
"Ustavom i sudbinom određeno mi je da u ovom najtežem času objavim
građanima Republike Hrvatske i svim Hrvaticama i Hrvatima izvan
domovine da je prestalo kucati veliko srce dr. Franje Tuđmana,
državnika i državotvorca, prvog predsjednika moderne, nezavisne,
suverene, demokratske Republike Hrvatske", obratio se javnosti,
putem HTV-a, akademik Vlatko Pavletić. Smrću predsjednika Tuđmana,
predsjednik Sabora akademik Pavletić počeo je obnašati dužnost
privremenog Predsjednika Republike. Tu je dužnost preuzeo prema
članku 97. Ustava, koji također propisuje da se izbori za
predsjednika Republike trebaju održati u roku 60 dana.
Otkako je objavljena vijest o smrti dr. Tuđmana, Hrvatska i njeni
ljudi diljem svijeta na različite su mu načine odali počast. Brojni
građani ispratili su ga ispred KB Dubrava, u subotu, 11. prosinca, a
slijedeća dva dana nepregledne su kolone odlazile u Predsjedničke
dvore, gdje je bio izložen lijes predsjednika Tuđmana.
Odlukom Vlade 11., 12. i 13. prosinca proglašeni su danima žalosti,
a dan pokopa, 13. prosinca i neradnim danom.
Od Predsjednika Republike komemoracijama su se oprostili članovi
HDZ-a, stranke koju je osnovao i vodio, druge političke stranke,
predstavnici svih hrvatskih županija, Grada Zagreba, brojnih
znanstvenih, kulturnih, športskih institucija i udruga.
Vjerujući u svoj narod, predsjednik Tuđman prvi je puta u hrvatskoj
povijesti snove, težnje, borbu, patnje i sve hrvatske žrtve okrunio
nezavisnom i suverenom hrvatskom državom, kazao je na stranačkoj
komemoraciji potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks. Od dr. Tuđmana
tada su se oprostili i Vesna Škare Ožbolt i Drago Krpina.
I politički protivnici odali su predsjedniku Tuđmanu priznanje za
učinjeno u stvaranju hrvatske države. "Dr. Tuđman snažno je
obilježio noviju hrvatsku povijest. Njegov doprinos stvaranju
Hrvatske ostat će trajna vrijednost. Na nama je da je sačuvamo",
izjavio je nedugo nakon vijesti o Tuđmanovoj smrti čelni čovjek
SDP-a Ivica Račan.
O ulozi predsjednika Tuđmana biranim su riječima govorili i
predstavnici Crkve. "Veliki rodoljub i državnik dr. Franjo Tuđman
svojim je djelom, koje će biti neizbrisivo zabilježeno u povijesti
hrvatskog naroda zadužio sve nas i zavrijedio da ga poštujemo",
napisao je nadbiskup zagrebački Josip Bozanić.
Uspomenu na državnika koji je vodio Hrvatsku na putu prema
neovisnosti u svom je brzojavu akademiku Pavletiću pozdravio i Papa
Ivan Pavao II. Uz njega brzojave sućuti obitelji, predsjednicima
Sabora i Vlade, hrvatskom narodu uputili su brojni svjetski
državnici i uglednici, među njima britanska kraljica, španjolski
kralj, predsjednici Rusije, Njemačke..., Bijela kuća...
Hrvatski su građani svoje štovanje u subotu i nedjelju izražavali
mimohodom u Predsjedničkim dvorima, te paljenjem svijeća na
povijesnom zagrebačkom Markovom trgu, na trgovima od Dubrovnika do
Vukovara i obala Dunava. Uz neizmjerno štovanje tvorcu hrvatske
države, u svojim su se izjavama prisjećali događaja što su ih
zajednički, intenzivno živjeli posljednjih deset godina, od
proljeća '90. i prvih višestranačkih izbora, sumorne ratne jeseni
'91., preko radosti zbog međunarodnoga priznanja Hrvatske '92., do
pobjedonosnog "Bljeska" i "Oluje", reintegracije Podunvalja '98.
Središnja komemoracija za preminulog predsjednika Tuđmana održana
je u nedjelju u dvorani "Vatroslav Lisinski". Nepokolebljiv,
vjerodostojan, odvažan, odlučan, usredotočen, nezaustavljiv,
uporan, uspravan, pobjedonosan - devet je riječi kojima je lik dr.
Tuđmana ocrtao predsjednik Sabora. Od predsjednika Tuđmana
oprostili su se tada i premijer Mateša, predsjednik HAZU akademik
Ivo Padovan, te u ime diplomatsko-konzularnog zbora apostolski
nuncij Giulio Einaudi.
Vidljivo ganut u ime brojnog hrvatskog iseljeništva od
Predsjednika se oprostio Ante Beljo. "Dr. Franjo Tuđman, hrvatski
povjesničar i državnik, čovjek koji je svojim djelom ostvario
najsvjetlije stranice u trinaeststoljetnoj hrvatskoj povijesti -
hrvatsku državu - evo i sam odlazi u povijest", kazao je.
Predsjednik Tuđman pokopan je u ponedjeljak poslijepodne. Nad
njegovim grobom oprostio se akademik Ivan Aralica, ispred
mrtvačnice predsjednik Sabora akademik Pavletić. Svemu što se
događalo u posljednjem deceniju dr. Franjo Tuđman utisnuo je svoj
neponovljiv pečat. Bio je izvanredno sposoban političar, čovjek
koji se nikada nije predavao, kazao je Pavletić.
Uz članove obitelji, hrvatske dužnosnike i predstavnike
znanstvenih, kulturnih i drugih institucija, te diplomatsko-
konzularnog zbora i međunarodne zajednice, predsjedniku Tuđmanu
počast je na posljednjem prolasku zagrebačkim ulicama i Mirogoju
odalo oko 250 tisuća građana.
Za tvorca hrvatske države istu je večer u zagrebačkoj prvostolnici
služena misa zadušnica. Predvodio ju je posebni papin izaslanik,
nadbiskup zagrebački u miru, kardinal Franjo Kuharić. "U programu
slobode i neovisnosti hrvatski je narod pošao za Franjom Tuđmanom u
jedinstvenoj slozi u Hrvatskoj i u svijetu. To je potvrdio na
izborima 1990. i na referendumu 1991. A to potvrđuje i danas,
odajući mu počast i zahvalnost mrtvome. (...) Ostavlja nam u
baštinu suverenu i slobodnu, međunarodno priznatu državu Hrvatsku
koja je jamstvo slobode i mogućnosti svih građana Hrvatske da u
slobodi složno rade za opće dobro", riječi su u kojima je cilj i
nasljeđe prvog hrvatskog predsjednika sažeo kardinal Kuharić.
(Hina) bm/bn sšh