ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Sve vodeće svjetske agencije objavile su u ponedjeljak izvješća s pogreba hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ističući da su tisuće hrvatskih građana iz cijele zemlje ispratile Tuđmanov lijes na putu
od Predsjedničkih dvora do groblja Mirogoj.
ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Sve vodeće svjetske agencije objavile
su u ponedjeljak izvješća s pogreba hrvatskog predsjednika Franje
Tuđmana, ističući da su tisuće hrvatskih građana iz cijele zemlje
ispratile Tuđmanov lijes na putu od Predsjedničkih dvora do groblja
Mirogoj. #L#
Agencije među ostalim navode riječi privremenog obnašatelja
dužnosti predsjednika Republike i predsjednika Sabora Vlatka
Pavletića koji je u oproštajnom govoru Tuđmana nazvao "osnivačem
Hrvatske", a "njegov odlazak tragedijom za čitav hrvatski narod".
"Deseci tisuća hrvatskih građana slili su se u središte Zagreba
kako bi se oprostili od predsjednika Tuđmana, čovjeka u kojemu su
mnogi vidjeli oca nacije, ali su svjetski čelnici uglavnom izbjegli
dolazak na njegov pogreb", izvjestila je agencija Reuters.
Agencija ističe da je "većina zemalja poslala potpredsjednike
vlada ili veleposlanike, naznačujući tako nesklonost prema
Tuđmanovom autokratskom načinu vladanja i političkim zaokretima
tijekom sukoba na Balkanu" te da "čak ni prijateljske susjede,
poput Slovenije i BiH, nisu predstavljali šefovi države".
"Zapadne zemlje", nastavlja Reuters, "vide u Tuđmanovom odlasku
priliku za promjenom" u zemlji koju je njegova politika "čvrsto
držala na marginama Europe".
Reuters dodaje da za sada još nema službeno objavljenih kandidata
za Tuđmanovog nasljednika na čelu države, ali da najviše izgleda
ima, prema ispitivanju javnog mišljenja, ministar vanjskih poslova
Mate Granić iz vladajućeg HDZ-a dok izgledi oporbe ovise o tome hoće
li ona ujedinjena stati iza zajedničkog kandidata ili će se
podijeliti u dvije labave koalicije od kojih će svaka izaći sa
svojim kandidatom.
U svojem izvješću agencija Associated Press prenosi oprečne ocjene
o sudbini HDZ-a nakon Tuđmanove smrti.
"Sa smrću Franje Tuđmana, simbola hrvatske nezavisnosti, neki
vjeruju da će osmogodišnjoj vladavini njegove stranke ubrzo doći
kraj", zbog "sve većeg nezadovoljstva ljudi gospodarskim teškoćama
i dvoznamenkastim postotokom nezaposlenih", navodi agencija.
"Drugi pak vjeruju," dodaje agencija, "da će domoljubne emocije,
koje je Tuđmanov pogreb uzburkao, pomoći HDZ-u na predstojećim
izborima".
Veliki odaziv građana, njih oko 70.000 agencija, koji su odali
posljednju počast pred Tuđmanovim lijesom, u suprotnosti je s
"hladnoćom s kojom su Zapad i zemlje iz regije dočekali njegov
nestanak", primjećuje agencija France Presse.
Agencija podjseća da Tuđmanu skoro nitko nije uputio želje za
oporavkom tijekom četrdesetodnevne agonije, "a poruke s izrazima
sućuti nakon njegove smrti sadržavale su nadasve pozive za više
demokracije".
Član tročlanog bosanskog predsjedništva, muslimanski čelnik,
"Alija Izetbegović izrazio je sućut Tuđmanovoj obitelji i
hrvatskom narodu u vrlo kratkoj poruci, koju je objavila agencija
BiH Press, tek u ponedjeljak dok je pogreb već bio počeo", dodaje
France Presse.
Agencija također ističe da su "Tuđmanova bolest i smrt prilika
službenim medijima, posebice državnoj televiziji, da neprekidno
slavi njegovo, a time i HDZ-ovo djelo".
Sarajevsko "Oslobođenje", prenosi dalje France Presse, "opisuje
Tuđmana kao 'povjesničara koji je profućkao svoju povijesnu
priliku'". Prema "Oslobođenju" Tuđman je 'svoju najveću pogrešku'
napravio tijekom hrvatsko-muslimanskog sukoba", navodi France
Presse.
Njemačka agencija Dpa navodi kako se za posljednji ispraćaj
hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana nisu najavili visoki
dužnosnici zemalja Europske unije ali da se očekuju brojni
predstavnici zemalja regije.
Slovenska agencija STA prenosi komentar ljubljanskog "Dela" u
kojemu se ističe kako je sa "Tuđmanovom smrću završilo desetljeće,
u kojemu je on bio glavni igrač kojemu nitko u hrvatskoj politici
nije bio dorastao" i koji je odigrao za tamošnje razmjere
neponovljivu ulogu.
"S Tuđmanovim odlaskom", ocjenjuje "Delo", "njegova teško
ponovljiva politička i druga zaostavština, na sreću nekih, ali na
žalost drugih, nije otišla s njime u grob, nego je ostala u rukama
onih koji su njezin dio i pripadaju svim političkom opcijama s one
strane Kupe i Sutle".
"Ne radi se o hrvatskoj državi", pojašnjava komentator, "nego o
teškim gospodarskim prilikama, i velikom zaostajanju Hrvatske u
uključivanju u euro-atlantske integracije, na što se u danima
žalosti posve zaboravilo, tri tjedna prije izbora, koji mogu, ali i
ne moraju donijeti promjene na bolje".
(Hina) rj rb