FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

KOMEMORATIVNA SJEDNICA SENATA SVEUČILIŠTA

ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - U povodu smrti predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana danas je na zagrebačkom Sveučilištu održana komemoracija na kojoj su o Tuđmanu, kao znanstveniku i povjesničaru, govorili rektor zagrebačkog Sveučilišta Branko Jeren i ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Mirko Valentić.
ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - U povodu smrti predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana danas je na zagrebačkom Sveučilištu održana komemoracija na kojoj su o Tuđmanu, kao znanstveniku i povjesničaru, govorili rektor zagrebačkog Sveučilišta Branko Jeren i ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Mirko Valentić.#L# Napomenuvši da je Tuđman obilježio najslavnije dane hrvatske povijesti, Jeren je istaknuo da se on nesebično davao za svaki projekt u Hrvatskoj. Kako je napomenuo, on mu je, kao bliski suradnik i savjetnik, često govorio da i drugima ostavi da odrade dio posla, no Tuđman je do posljednjih dana, primjerice prilikom posjeta Vatikanu i Oltaru domovine, darivao sebe u čast onima koji su se žrtvovali. Svaki susret s njim bio je nova inspiracija, rekao je, i kada je savjetovao i bio savjetovan, kada je hvalio i kada je kudio. Tuđman nije bio samo sanjar, cijeli je život radio na stvaranju hrvatske države kakvu danas imamo, istaknuo je. Ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Mirko Valentić naglasio je da je Tuđman bio temeljit istraživač koji uporno nalazi spoznaje, cijeni dosege prethodnih istraživača, ali sve i provjerava, što je osobito bitno za povijesnu znanost. Kako je podsjetio, Tuđman je od 1961., kada je napustio vojnu službu, postao ravnatelj tadašnjeg Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske. Radio je profesionalno, marljivo i uporno, osnovao je bogatu knjižnicu i arhiv, potaknuo izdavačku djelatnost i poticao svoje suradnike da stječu istraživačka znanja. Kako je dodao, Tuđman je pod pritiskom partije, zbog bavljenja tzv. mitom o Jasenovcu, 1967. morao otići s Instituta i bio je prisilno umirovljen u 45. godini. Najsnažnija konstanta njegova života, rekao je Valentić, bila je briga za sudbinu hrvatskog naroda i traženje puta koji bi izveo hrvatski narod u bolju budućnost. Na komemoraciji su bili i predstavnici Studentskog zbora i Ministarstva znanosti i tehnologije te profesori Sveučilišta. Nakon komemoracije otišli su zapaliti svijeće ispred crkve sv. Marka na Gornjem gradu. (Hina) ag mć

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙