GS: BANKARSTVO NA PRIJELAZU STOLJEĆA

ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - U budućem razvoju hrvatskog bankarstva prihodi od kamata morat će se smanjivati, a trebali bi porasti drugi prihodi, od provizija ili pak savjetodavstva. To je moguće učiniti mijenjanjem same strukture prihoda, načina poslovanja i pristupa komitentima, kazao je predsjednik Programskog vijeća Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO) Mate Babić na 25. susretu predsjednika i članova uprava banaka i štedionica pod nazivom "Bankarstvo u 21. stoljeću", koji se u organizaciji HIBO-a održava danas i sutra u Zagrebu. #L# Usporedivši hrvatski bankovni sustav s europskim, ponajprije s njemačkim i austrijskim, Babić je istaknuo da Hrvatska trenutačno ima 50 posto privatiziranih banaka, a težnja je privatizirati gotovo sve, za razliku od Njemačke, u kojoj je privatizirano 25 posto banaka. Osim toga, u Europi se banke spašavaju, primjerice, spajanjem s drugim bankama, a u nas je za sada jedino, a i najskuplje rješenje stečaj, rekao je Babić. Osim toga, dodao je, često se čuje da u Hrvatskoj ima previše banaka. No kad uspoređujemo broj banaka s brojem stanovnika, vidljivo je da je upravo u Hrvatskoj najviše stanovnika (otprilike 78.000) na jednu banku u usporedbi s drugim europskim zemljama, istaknuo je, rekavši da bi se trebalo zapitati imamo li previše loših ili pak premalo dobrih banaka. I broj zaposlenih u bankarstvu u Hrvatskoj, kojih je 1997. bilo 18.737 (ili 3,99 zaposlenih na tisuću stanovnika), s tendencijom pada lani i ove godine, pokazuje da je zaposlenost u toj djelatnosti puno važnija u europskim zemljama. Tako je prosjek u Njemačkoj iste godine bio 9,16 a u Austriji 9,43 zaposlenih na tisuću stanovnika. Indeks koncentracije pokazuje da u Hrvatskoj postoji tipično oligopolističko tržište s dva predvodnika, koji na njemu određuju uvjete, udjel kojih je lani bio 40 posto. Osim toga, dodao je, zajmovi nebankovnim sektorima u usporedbi s čitavom aktivom banaka u Hrvatskoj su vrlo visoki (63,8 posto 1998.), a i nadalje rastu, dok je u Njemačkoj taj pokazatelj stabilan i gotovo 3,5 puta manji nego u nas. Po Babićevim riječima i djelozvornost i profitabilnost hrvatskih banaka kudikamo je niža nego u europskim bankama, što upućuje na lošiju kvalitetu domaćih banaka. Stoga nam je cilj uspoređivati se s Europom, a ne s tranzicijskim zemljama, kazao je Babić, jer usporedba s boljima daje osjećaj da nešto vrijedimo. Kao nužnost Babić je istaknuo i globalizaciju, što se ponajprije odnosi na međunarodna financijska kretanja, a ne na razmjenu robe i usluga. Za usporedbu, ističe Babić, lani je međunarodna razmjena robe iznosila 5400 a međunarodna razmjena robe i usluga 6700 milijarda dolara. Na deviznim se tržištima u jednom danu "obrne" 2000 milijarda dolara. Stoga i Hrvatska u budućnosti mora računati s globalizacijom svjetskih novčarskih tržišta. Budući da je Hrvatska mala zemlja, s 4,8 milijuna stanovnika i robnom razmjenom koja je u usporedbi sa svjetskom manja od jedan posto, na globalizaciju ne može utjecati, ali se mora prilagoditi, drži Babić. O bankarstvu u Njemačkoj na današnjem je seminaru HIBO-a govorio prof. dr. Guenter Ashauer sa Sveučilišta u Koelnu. Istaknuo je da u budućem razvoju banaka neće biti revolucije, ali će evolucije svakako biti. Pri tomu će u europskim zemljama od velike pomoći biti jedinstvena europska valuta euro kao svojevrstan katalizator. I u Njemačkoj se u zadnjem desetljeću broj novčarskih ustanova smanjio, ne zbog stečajeva, već spajanjem, a to će se nastaviti, istaknuo je Ashauer. (Hina) alt gk