SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 10. prosinca (Hina) ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog državnog sabora Vlatko Pavletić, koji privremeno zamjenjuje predsjednika Republike, primio je u petak u Zagrebu članove diplomatskog zbora sa sjedištem u Zagrebu na čelu s doajenom zbora apostolskim nuncijem Giuliom Einaudijem. Predsjednik Sabora izjavio je nakom sastanka da je želio uvjeriti predstavnike međunarodne zajednice da će se predstojeći izbori održati u skladu s hrvatskim zakonima i sukladno demokratskim tradicijama. ZAGREB - Ured posebnog izaslanika Europske komisije u Hrvatskoj u petak je objavio da je EK usvojila izvješće o smjernicama i preciznim uvjetima za dodjelu pomoći EU nekim zemljama jugoistočne Europe, među kojima je i Hrvatska, u razdoblju od 2000. do 2006 godine. U priopćenju iz ureda kaže se da je EK usvojila izvješće koje je podnio povjerenik za vanjske odnose Chris Patten, u kojem se određuju smjernice i precizni uvjeti raspodjele buduće pomoći EU Albaniji, BiH, Makedoniji, SRJ i Hrvatskoj, kako bi ta pomoć bila usklađenija "s ciljevima strategije EU i potrebama na terenu". Na temelju tih smjernica, nastavlja se u priopćenju, EK će početkom iduće godine iznijeti nacrt pravilnika o raspodjeli pomoći. ZAGREB - Predizborno najaktivnija nevladina organizacija u Hrvatskoj - GONG (Građani organizirano nadgledaju glasanje) - u petak je za svoje djelovanje dobila subvenciju japanske vlade u visini od 60.000 američkih dolara (112.000 DEM). "Japanska vlada od prošle godine ima fond za djelovanje lokalnih nevladinih organizacija (NGO) i lokalnih vlada i projekt GONG-a je četvrti projekt koji podupiremo u Hrvatskoj", izjavio je za Hinu Akihito Teruuchi, drugi tajnik veleposlanstva u Zagrebu. Donaciji za GONG prethodili su projekti u Kninu, Vukovaru i Belom Manastiru, dodao je japanski diplomat. Vlada Japana odobrila je iznos od 60.000 dolara (112.000 DEM) za financiranje GONG-ovih aktivnosti kojima se potiče sudjelovanje građana tijekom izbornog procesa, te razvoj građanske inicijative u krajevima gdje još ne djeluju nevladine udruge, te kojima se podržavaju slobodni i pošteni izbori uz pomoć neovisnog nadgledanja glasovanja, priopćilo je japansko veleposlanstvo. HELSINKI - Čelnici zemalja članica EU završili su u petak navečer prvi radni dan u Helsinkiju, nakon što su usvojili izjavu o stvaranju zajedničkih europskih snaga i osudili ruske napade na Čečeniju. Čelnici vlada 15 zemalja trebali bi se naći kasnije na svečanoj večeri koju će organizirati domaćin summita, finski predsjednik Martti Ahtisaari. Sastanak na vrhu bi se trebao nastaviti u subotu ujutro kada će se usvojiti zaključci. HELSINKI - Čelnici EU-e odlučili su u petak na summitu u Helsinkiju iduće godine pokrenuti Međuvladinu konferenciju za reformu europskih institucija, imajući u vidu buduće moguće širenje organizacije na još 12 zemalja u idućih deset godina, izjavio je glasnogovornik finskog predsjedništva EU. Europska petnaestorica odredila su kao prioritetna tri velika pitanja koja nisu riješena na prethodnoj konferenciji koja je održana u lipnju 1997. u Amsterdamu, a to su oblik Europske komisije, širenje prava glasovanja na kvalificiranu većinu uz smanjenje prava na veto, te nova ravnoteža glasova koja bi bila povoljnija za velike zemelje. Ta bi konferencija s radom trebala početi u veljači ili ožujku iduće godine u Portugalu, zemlji koja će 1. siječnja 2000. preuzeti rotirajuće predsjedništvo EU. HELSINKI - Čelnici Europske unije zaprijetili su u petak u Helsinkiju Rusiji prekidom nekih sporazuma o suradnji te u zajedničkoj deklaraciji od nje zatražili da prekine bombardiranje čečenskih gradova, saznaje se iz europskih izvora. Ako se bombardiranja nastave i ako Moskva ne "ukine svoj ultimatum postavljen civilnom stanovništvu Groznog", EU namjerava "preispitati" svoju strategiju prema Rusiji, rekao je izvor. EU Rusiji prijeti "suspenzijom" određenih stavki sporazuma o partnerstvu i suradnji, te traži od Moskve "hitan početak dijaloga s izabranim čečenskim vlastima". HELSINKI - Čelnici Europske unije razmatraju prijedlog prema kojem bi u subotu u Moskvu poslali misiju na najvišoj razini, koja bi trebala pokušati izvršiti pritisak na ruske vlasti da zaustave ofanzivu u Čečeniji, priopćili su u petak izvori EU. "Oni upravo raspravljaju o prijedlogu predsjedništva da se odmah po završetku summita u Moskvu pošalje misija na najvišoj razini", rekao je jedan izvor na summitu EU u Helsinkiju. Sastav misije uključio bi povjerenika EU za vanjsku politiku Javiera Solanu, predsjednika Europske komisije Romana Prodija i trenutnog predsjedatelja EU finskog premijera Paavu Lipponena, potvrdio je izvor. MOSKVA - Ruski premijer Vladimir Putin izjavio je u petak da razumije zabrinutost Europljana za humanitarnu situaciju na sjevernom Kavkazu isključivši, međutim, mogućnost promjene taktike koju Moskva provodi u Čečeniji, javlja agencija Interfax. "Rusija razumije i dijeli opravdanu zabrinutost međunarodne zajednice i EU zbog humanitarne situacije na sjevernom Kavkazu", rekao je ruski premijer po dolasku u dvodnevni posjet Uzbekistanu. "Ne smatramo da trebamo mijenjati taktiku koja je izabrana u Čečeniji", dodao je Putin, napominjući kako se zračnim udarima na čečenske pobunjenike izbjegavaju gubici među ruskim vojnicima. MOSKVA - Stanovnici Groznoga moći će napustiti grad i nakon 11. prosinca, koji je u ponedjeljak bio obznanjen kao ultimativni rok za odlazak civila, kazao je u petak ruski ministar za izvanredna stanja Sergej Šojgu. Datum 11. prosinca "nije datum nakon kojega se više nikome neće dopustiti izlazak iz Groznoga", rekao je Šojgu na konferenciji za novinare, dodavši kako će se "danas ili sutra objaviti vijest o otvaranju privremenih koridora". HELSINKI - Europska unija je u petak odobrila Turskoj dugoočekivani status kandidata. "Odlučili smo Turskoj odobriti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji", izjavio je finski premijer Paavo Lipponen, čija zemlja u ovom polugodištu predsjedava EU-om. HELSINKI - Povjerenik Europske unije za vanjsku politiku Javier Solana otputovat će u petak u Ankaru, gdje će tursku vladu obavijestiti o ponudi EU za kandidaturu Turske u Uniji, rekao je dužnosnik finskog predsjedništva EU. On je rekao da je na dvodnevnom summitu EU u Helsinkiju odlučeno da se u Ankaru pošalje izaslanstvo nakon što prvotna turska reakcija na ponudu "nije bila jako pozitivna". "On uskoro leti za Ankaru. Reakcija iz Turske nije jako pozitivna", rekao je dužnosnik. HELSINKI - Europska unija je u petak na summitu u Helsinkiju pozvala Maltu i još pet zemalja iz istočne Europe da otpočnu pregovore o ulasku u članstvo, koje će se tako pridružiti prvoj skupini od šest zemalja s kojima su pregovori već otvoreni. Član Europske komisije zadužen za proširenje Guenther Verheugen izjavio je da je odluka da se pruži prilika za još šest zemalja uslijedila i zbog lekcije naučene iz kosovskog sukoba. "Proširenje je najbolji način da se osigura mir i stabilnost u regiji", rekao je Verheugen na konferenciji za novinare. On je kazao da poziv Slovačkoj, Litvi, Latviji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Malti neće usporiti pregovore koji se već od ožujka 1998. godine vode s Poljskom, Češkom, Mađarskom, Slovenijom, Estonijom i Ciprom. Sa svakom će se zemljom zasebno pregovorati, a njihov ulazak će ovisiti o brzini kojom će ispuniti kriterije za članstvo. HELSINKI - Europska unija je odlučila u petak na summitu u Helsinkiju da se stvore snage za brzu intervenciju od oko 50.000 ljudi, koje bi mogle intervenirati u kriznim situacijama u Europi nakon 2003. godine, priopćio je finski glasnogovornik predsjedništva EU-a. Te bi snage trebale sudjelovati u humanitarnim misijama ili u misijama za održavanje mira na europskom kontinentu. MOSKVA - Tri manje eksplozije odjeknule su u petak u moskovskim trgovinama, ali nije bilo ozlijeđenih, priopćila je policija. Glasnogovornik policije je rekao da je moguće da su eksplozije, koje je nazvao "pirotehnikom", povezane s komercijalnim suparništvom ili da su to djela huligana. Prema njegovim riječima, nema dokaza koji bi upućivali na to da u pozadini eksplozija stoje politički motivi. NEW YORK - Vijeće sigurnosti je u petak za još šest mjeseci produžilo humanitarni program "nafta za hranu" koji omogućuje Iraku da u pola godine proda nafte za 5,2 milijardi dolara. Petnaest članica Vijeća su jednoglasno prihvatile rezoluciju 1281. Ta rezolucija otvara put nastavku izvoza nafte obustavljenog 23. studenoga. WASHINGTON - Irak preko luke u Basri ilegalno izvozi naftu, a može se pretpostaviti da režim Sadama Huseina koristi prihode takvog izvoza za obnovu svoje vojne proizvodnje, objavio je u petak zamjenik glasnogovornika State Departmenta James Foley. Napomenuo je da sankcije koje su Iraku nakon Zaljevskog rata nametnuli Ujedinjeni narodi ne dopuštaju prodaju iračke nafte izvan programa "nafta za hranu". Tijekom studenoga preko Basre je dnevno utovareno oko 70 tisuća barela nafte, kazao je Foley. Time se u blagajne u Bagdadu slilo više od 20 milijuna dolara. BEJRUT - Hezbolah će nastaviti napade na područje koje je u južnom Libanonu zauzeo Izrael i unatoč nastavku pregovora između Sirije i Izraela prošlog tjedna, izjavio je u petak drugi čovjek šiitske libanonske skupine. "Naši napadi će se nastaviti do potpunog povlačenja izraelske vojske s okupiranog područja i do međunarodne granice, iako su libanonska i izraelska strana nastavile pregovore", izjavio je Šeik Naim Kassem, prenosi France presse. "Mislim da će libanonski i sirijski predstavnici tražiti od Hezbolaha da prekine napade", dodao je Kassem. ŽENEVA - Više od sto dvadeset tisuća afganistanskih izbjeglica vratilo se ove godine iz Irana i Pakistana u Afganistan unatoč nemirima u njihovoj zemlji, navelo je u petak u Ženevi Visoko povjereništvo Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR). Više od 88.300 osoba je primilo pomoć UNHCR-a i dragovoljno su se vratili iz Pakistana, a 35.000 ih se vratilo iz Irana uz pomoć veleposlanstva Afganistana. Glasnogovornica UN-ova Svjetskog programa za hranu Christiane Berthiaume izrazila je zadovoljstvo zbog otvaranja "humanitarnog koridora" koji omogućava prolaze konvoja PAM-a s namirnicama u dolinu Panchir. PRIŠTINA - Nekoliko tisuća Albanaca demonstriralo je u petak u Prištini u sklopu prve međunarodne konferencije o ljudskim pravima u toj pokrajini, zahtijevajući oslobađanje Albanaca koji se još uvijek nalaze u srpskim zatvorima. Dok je Civilni upravitelj za Kosovo Bernard Kouchner otvarao konferenciju, nekoliko tisuća demonstranata okupilo se ispred zgrade noseći fotografije Albanaca za koje se drži da su zatočeni u Srbiji, a pretpostavlja se da ih ima 2.000, kao i natpise kojima traže njihovo oslobođanje. Kouchner je naglasio da Kosovu prijeti nasilje koje "pogađa sve etničke skupine, a ne samo Srbe". Francuski diplomat je također osudio nedavne osvete nad predstavnicima srpskih i romskih manjina, te je izjavio da "nove patnje neće izbrisati stare". AMMAN - Papu Ivana Pavla II. očekuju u Jordanu 20. ožujka 2000. godine prije nego ode u Izrael u sklopu hodočašća u Svetu Zemlju, izvijestio je u petak dnevni list Al- Dustur. Navodeći "vladine izvore", list precizira da će Papa doći u Amman na poziv kralja Abdulaha II. s kojim će razgovarati o bilateralnim odnosima i mirovnom procesu na Bliskom Istoku. U Jordan će uskoro otići izaslanstvo Vatikana radi priprema tog posjeta, precizira Al Dustur. VATIKAN - Papa Ivan Pavao II neće otputovati u posjet Iraku koji je bio službeno predviđen za siječanj 2000, izjavio je u petak glasnogovornik Vatikana Joaquin Navarro Valls. "Iračke vlsti obavijestile su državno tajništvo Vatikana da su nenormalne okolnosti u kojima se nalazi Irak zbog embarga i zona zabrane letenja kao i situacija u regiji ne omogućuju odgovarajuću organizaciju posjeta Pape", izjavio je Valls. SARAJEVO - Broj biračkih mjesta koja će biti otvrorena na teritoriju Bosne i Hercegovine za predstojeće parlamentarne izbore u Hrvatskoj još nije utvrđen poradi nejasnoća u svezi s definiranjem statusa konzularnih ureda hrvatskog veleposlanstva u BiH zemlji, izjavila je u petak glasnogovornica misije OESS-a u BiH Tanya Domi. Ona je u izjavi novinarima u Sarajevu potvrdila kako su voditelj misije OESS-a u BiH Robert Barry i Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch izravno uključeni u pregovore koji se upravo vode kako bi se taj problem riješio. BEČ - Prihvaćanjem završnog dokumenta i preporuka koje će se poslati vladama država srednje i istočne Europe i Europske unije završena je u bečkom Austrija centru dvodnevna međunarodna konferencija podunavskih zemalja i regija, koja je održana 9. i 10. prosinca pod nazivom "Perspektive poslovanja i suradnje na području istraživanja, razvitka industrije". U završnom dokumentu se naglašava unapređenje svih oblika suradnje, bilateralne i multilateralne, kao potpore ekonomskom razvitku i prosperitet. Ističe se važnost provedbe Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, osobito provedba projekata i programa. SARAJEVO - Vijeće Neovisnog povjerenstva za medije u Bosni i Hercegovini (IMC) odbacilo je kao neutemeljen priziv Erotel-a na ranije ponuđenu privremenu dozvolu za emitiranje programa, priopćeno je danas u Sarajevu. U priopćenju IMC-a objavljenom u petak u Sarajevu navodi se kako je Vijeće na sjednici održanoj 9. prosinca razmatrajući priziv Erotel-a istodobno podržalo odluku generalnog direktora ove organizacije od 15. studenoga kojom je mostarstkoj televizijskoj kući naložen trenutačni prekid emitiranja programa. RIM - Italija je danas bez informacija - na kioscima nisu izašli listovi, a radio i televizijske vijesti će u skraćenom obliku biti objavljene samo dva puta, poslije podne i uvečer. Novinari štrajkaju kako bi na početku pregovora s izdavačima o novim radnim ugovorima dali do znanja da je u opasnosti uloga novinara u društvu i zaštitili profesionalno informiranje. PRIŠTINA - Od dolaska međunarodnih mirovnih snaga na Kosovu je ubijeno 414 osoba, priopćili su danas u Prištini predstavnici Misije UN-a na Kosovu (UNMIK). Prema podacima UNMIK-a, KFOR-a i UNHCR-a na Kosovu je ubijeno 150 Albanaca, 140 Srba i 124 osobe čiji identitet nije poznat. (Hina) maš maš