ZAGREB, 10. prosinca (Hina) HELSINKI - Europska je unija u petak postigla načelan dogovor o dodjeli Turskoj statusa kandidata za članstvo u Uniji, priopćio je jedan grčki diplomat. Dogovor je postignut na kraju jutarnje sjednice
dvodnevnoga sastanka na vrhu, tijekom koje je odlučeno i da počnu pregovori o pridruživanju s još šest država.Grčki je diplomat izjavio da je pronađena prihvatljiva formula kojom je Ateni zajamčeno što je tražila u vezi s priključivanjem Cipra, o grčko-turskim bilateralnim razgovorima i o postupnom turskom priključivanju Uniji.MOSKVA - Rusija je u petak oštro kritizirala latvijske vlasti zbog njihova ponašanja prema rusofonom stanovništvu u toj zemlji i zatražila od Europske unije da razmisli treba li Latviju pozvati na pregovore o pridruživanju Uniji. "Pozivamo svoje europske partnere, koji trenutačno razmatraju pozivanje Latvije na pregovore o pridruživanju, da razmisle je li to prikladan korak", stoji u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.Rusija konstantno Latviju i Estoniju optužuje za diskriminaciju stotina tisuća Rusa koji žive u tim zemljama.HELSINKI - Europska unija odlučila je u petak početi pregovore o članstvu s još šest zemalja, priopćio je glasnogovornik Finske,
ZAGREB, 10. prosinca (Hina)
HELSINKI - Europska je unija u petak postigla načelan dogovor o
dodjeli Turskoj statusa kandidata za članstvo u Uniji, priopćio je
jedan grčki diplomat. Dogovor je postignut na kraju jutarnje
sjednice dvodnevnoga sastanka na vrhu, tijekom koje je odlučeno i
da počnu pregovori o pridruživanju s još šest država.
Grčki je diplomat izjavio da je pronađena prihvatljiva formula
kojom je Ateni zajamčeno što je tražila u vezi s priključivanjem
Cipra, o grčko-turskim bilateralnim razgovorima i o postupnom
turskom priključivanju Uniji.
MOSKVA - Rusija je u petak oštro kritizirala latvijske vlasti zbog
njihova ponašanja prema rusofonom stanovništvu u toj zemlji i
zatražila od Europske unije da razmisli treba li Latviju pozvati na
pregovore o pridruživanju Uniji. "Pozivamo svoje europske
partnere, koji trenutačno razmatraju pozivanje Latvije na
pregovore o pridruživanju, da razmisle je li to prikladan korak",
stoji u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Rusija konstantno Latviju i Estoniju optužuje za diskriminaciju
stotina tisuća Rusa koji žive u tim zemljama.
HELSINKI - Europska unija odlučila je u petak početi pregovore o
članstvu s još šest zemalja, priopćio je glasnogovornik Finske,
zemlje koja trenutačno predsjedava Unijom. "Počet ćemo pregovore
sa šest zemalja kandidata", rekao je glasnogovornik. To se odnosi
na Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Latviju, Litvu i Maltu.
Taj je dogovor postignut na prvoj sjednici dvodnevnoga sastanka na
vrhu Europske unije, na kojem će se razgovarati i o davanju statusa
kandidata Turskoj, te o reakciji na rusku vojnu operaciju u
Čečeniji.
HELSINKI - Čelnici EU namjeravaju prekinuti sporazum o suradnji i
partnerstvu s Rusijom ako Moskva ne povuče ultimatum stanovnicima
Groznog, doznaje se u petak iz izvora bliskih sastanku na vrhu u
Helsinkiju. Sporazum, potpisan u srpnju 1995., odnosi se posebice
na trgovinske povlastice EU Rusiji. Europska prijetnja nalazi se u
nacrtu izjave koja će biti podastrijeta šefovima država ili vlada
na radnom ručku, precizirali su isti izvori. EU se nada tako učiniti
pritisak na Rusiju kako bi ona povukla ultimatum stanovnicima
Groznog kojim ih poziva da napuste grad ili će biti smatrani
"teroristima". Prijedlog izjave ne sadrži nikakvu drugu prijetnju
konkretnim sankcijama protiv Moskve, a Petnaestorica odbijaju
ukinuti humanitarnu pomoć Rusiji, dodaju izvori.
MOSKVA - Stanovnici Groznoga moći će napustiti grad i nakon 11.
prosinca, koji je u ponedjeljak bio obznanjen kao ultimativni rok
za odlazak civila, kazao je u petak ruski ministar za izvanredna
stanja Sergej Šojgu. Datum 11. prosinca "nije datum nakon kojega se
više nikome neće dopustiti izlazak iz Groznoga", rekao je Šojgu na
konferenciji za novinare, dodavši kako će se "danas ili sutra
objaviti vijest o otvaranju privremenih koridora".
MOSKVA - Ruski ministar za izvanredna stanja Sergej Šoigu u petak je
izjavio da se spreman sastati s predsjednikom Čečenije Aslanom
Mashadovom, javila je novinska agencija RIA. "Spreman sam se
sastati s bilo kim, čak i s vragom, da bih riješio taj problem",
prenosi RIA riječi ruskog ministra. Ruski premijer Vladimir Putin i
ostali ruski dužnosnici dosad su odbijali Mashadovljev poziv na
pregovore radi traženja mirnog rješenja za Čečeniju, u kojoj već
tri mjeseca traje ruska ofenziva. Prema agenciji RIA, ministar
Sergej Šojgu s Mashadovom bi razgovarao o evakuaciji desetaka
tisuća civila koji su još u Groznom.
PEKING - Ruski predsjednik Boris Jeljcin otputovao je u petak iz
Pekinga po završetku neslužbenog posjeta Kini, priopćio je
dužnosnik kineskog ministarstva vanjskih poslova. Po okončanju
posjeta, dvije su zemlje objavile zajedničko priopćenje kojim
odbacuju svako miješanje u unutarnja pitanja suverenih država u ime
ljudskih prava. U priopćenju se izrijekom spominje kineska potpora
ruskom načinu rješavanja čečenskog sukoba. Kina je istaknula da je
čečensko pitanje "unutarnje pitanje Rusije" te da Peking podupire
"akciju kojom se (Moskva) bori protiv terorizma i separatističkih
snaga".
PRIŠTINA - Kosovski aktivisti za zaštitu ljudskih prava
jedinstveni su danas u osudi postupka srbijanskoga režima koji je
albanskoj liječnici Flori Brovini izrekao kaznu od 12 godina
zatvora. Okružni sud u Nišu u četvrtak je na 12 godina zatvora
osudio Brovinu zbog navodnog terorizma. Brovina, liječnica i
pjesnikinja, odbila je navode optužnice. Kosovski odbor za zaštitu
ljudskih prava i sloboda ističe da kažnjavanje Flore Brovine
predstavlja pljusku beogradskog režima u lice međunarodne
zajednice. Tajnik Kosovskog odbora Behxhet Shalja nije uopće
iznenađen odlukom niškog suda o kažnjavanju Brovine jer je u
srpskim zatvorima još uvijek više od 6.500 Albanaca.
NEW YORK (UN) - Najmanje osamnaest zemalja obilježit će u petak Dan
ljudskih prava potpisujući zakonski protokol koji će ženama
mogućiti da ulože Ujedinjenim narodima pritužbe zbog
diskriminacije, seksualnog izrabljivanja i drugih povreda
njihovih prava. Taj je protokol usvojila Opća skupština UN-a u
listopadu i on je otvoren za potpisivanje od podneva. Najmanje 18
zemalja najavilo je da će potpisati navedeni dokument.
Žene će tako, prvi put u povijesti, moći pritužbe zbog seksualne
diskriminacije podnositi izravno Ujedinjenim narodima. Pri
svjetskoj organizaciji žene će odsad moći prosvjedovati i protiv
drugih povreda Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije
žena, među čijim potpisnicama je i Hrvatska, a prema sporazumu koji
je Opća skupština usvojila 1979.
PEKING - Skupina anonimnih članova Kineske demokratske stranke
(KDS) u petak je zatražila oslobađanje kineskih političkih
zatvorenika povodom UN-ova Dana ljudskih prava.
"Od kineske vlade tražimo oslobađenje čelnika KDS-a, Xua Wenlija,
Wanga Youcaija i Qina Yongmina te ostalih članova KDS-a i svih
kineskih disidenata", kaže se u njihovu zahtjevu. Tri spomenuta
osnivača KDS-a osuđena su krajem prošle godine na kazne izdržavanja
zatvora od 11 do 13 godina. Potpisnici zahtjeva također traže da se
prekinu "progoni" sljedbenika zabranjene sekte Falungong i ostalih
vjerskih zajednica.
DŽAKARTA - Indonezija će osloboditi desetke političkih
zatvorenika, uključujući i posljednjih 18 boraca za neovisnost
Istočnog Timora koji se još uvijek nalaze u zatvoru u Džakarti,
obznanio je u petak ministar pravosuđa Yusril Ihza Mahendra.
Indonezijske će vlasti u petak ili subotu, povodom dana ljudskih
prava, osloboditi ukupno 90 političkih zatvorenika.
Oslobađanje su već odobrili i parlament i predsjednik Abdurrahman
Wahid, priopćio je Mahendra.
RIM - Italija je danas bez informacija - na kioscima nisu izašli
listovi, a radio i televizijske vijesti će u skraćenom obliku biti
objavljene samo dva puta, poslije podne i uvečer.
Novinari štrajkaju kako bi na početku pregovora s izdavačima o
novim radnim ugovorima dali do znanja da je u opasnosti uloga
novinara u društvu i zaštitili profesionalno informiranje.
BUKUREŠT - Štrajk rumunjskih željezničara nastavljen je i u petak,
peti dan zaredom, a sud bi tijekom dana trebao objaviti presudu koja
će se odnositi na zahtjev vlade o prekidu štrajka. Ako Vrhovni sud
donese odluku o prekidu štrajka, željezničari će se odmah, u skladu
sa zakonom, morati vratiti na posao. U tom bi slučaju počeli novi
pregovori s vladom i nikakav se štrajk ne bi smio organizirati prije
istea tromjesečnog razdoblja. Željezničari, koji su u početku
tražili povećanje plaća za 70 posto i "božićnicu" u iznosu od 1,5
milijuna leja (oko 85 dolara), smanjili su svoje zahtjeve.
BERN - Švicarska je provodila diskriminacijsku politiku prema
židovskim izbjeglicama tijekom Drugog svjetskog rata, ocijenio je
povjesničar Jean Francois Bergier (Žan Fransoa Beržje) podnoseći u
petak u Bernu izvješće na tu temu koje je naručio parlament.
Devetoročlano nezavisno povjerenstvo pod vodstvom profesora
Bergiera analiziralo je na 800 stranica ponašanje svih nadležnih
razina švicarskih vlasti prema židovskim izbjeglicama tijekom
rata. "Primijetili smo dva ključna trenutka", istaknuo je profesor
Bergier na novinskoj konferenciji. "Godinu 1938. kada se u
putovnice njemačkih Židova počelo utiskivati 'J', i ljeto 1942.
kada je donijeta odluka o zatvaranju švicarske granice za
izbjeglice samo zbog njihove 'rase'", objasnio je Bergier.
(Hina) rt