VOA 9. XII HRW - LJUDSKA PRAVA

GLAS AMERIKE - VOA 9. XII. 1999. Human Rights Watch o ljudskim pravima u Hrvatskoj. Prilog Bojana Klime. "Human Rigts Watch, međunarodna organizacija koja prati poštivanje ljudskih prava, objavila je danas godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u 68 država svijeta. Izvješće je objavljeno neposredno prije Dana ljudskih prava, koji se obilježava sutra 10. prosinca. Sutra je također i pedeseta godišnjica prihvaćanja univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Izvješće Human Rights Watcha bavi se razdobljem od studenog 1997. godine do početka prosinca 1998. Iz poglavlja posvećenog situaciji u Hrvatskoj donosimo ove izvatke: Bez obzira na pritisak međunarodne zajednice, konkretni potezi hrvatskih vlasti u svezi s poboljšanjem stanja u ljudskim pravima bili su nedovoljni. U siječnju 1998., transfer vlasti u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu proveden je na miran način, no područje su i dalje napuštali njegovi srpski stanovnici - i starosjedioci i izbjeglice iz ostalih dijelova Hrvatske. Razlog njihova odlaska, prema Human Rights Watchu, je 'opstrukcija od strane vlasti i maltretiranje od strane Hrvata'. Bolje nisu prolazili, navodi se u izvješću, niti srpski povratnici u druge krajeve Hrvatske, a niti oni koji se nalaze u inozemstvu - iako su doneseni neki zakoni koji pružaju nadu da bi se problemi povratnika, poglavito glede stanovanja i osobnih isprava, mogli riješiti.' Human Rights Watch navodi niz slučajeva maltretiranja hrvatskih građana srpske nacionalnosti u istočnoj Slavoniji i Baranji. To su većinom slučajevi u kojima hrvatski povratnici u te krajeve u svojim domovima zatječu Srbe, obično izbjeglice. Glede organa vlasti na tom području, Human Rights Watch tvrdi da u nekim općinama skupštine imaju i srpske članove, a neka mjesta i gradonačelnike srpske nacionalnosti. No Zajedničko vijeće općina - osnovano za vrijeme UNTAES uprave - tijekom 1998. je imalo značaj prije svega, kako se navodi, 'kulturne organizacije'. Zajedničko vijeće općina koje predstavlja Srbe na tom području, tijekom razdoblja na koje se ovo izvješće odnosi nije dobivalo pomoć od hrvatske Vlade. U izvješću se također dokumentiraju slučajevi 'pravosudne i upravne diskriminacije Srba', koji žele dobiti hrvatske isprave, odnosno regulirati mirovinsko pravo. Human Rights Watch izražava ozbiljnu zabrinutost glede nejasnoća glede zakona o amnestiji i politiziranosti suđenja optuženima za ratne zločine. 'To su i razlozi zbog kojih se Srbi u Hrvatskoj i dalje osjećaju nesigurno, a oni koji žive izvan nje se zbog toga ne žele vratiti', navodi se u izvješću. Navodi se zakon o amnestiji iz ožujka 1997. 'Zakon je amnestirao više od 13 i pol tisuća osoba iz istočne Slavonije, ali niti jedna od njih nije izravno kontaktirana, kako bi je se obavijestilo da se amnestija odnosi upravo na nju. Biografski podaci uz ime amnestirane osobe su nedovoljni, i teško je utvrditi radi li se zaista o toj osobi ili nekom drugom s istim imenom, tvrdi se u izvješću. U svezi s politiziranošću lokalnih suđenja zbog ratnih zločina, Human Rights Watch navodi ove zamjerke: procesne neregularnosti, izvedeni dokazi i ispitivanje optuženih često se ne odnose na točke optužnice, a neke su osobe bile dva puta optužene za isto kazneno djelo. Izvješće također kritizira odredbu predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja sudskim dužnosnicima zabranjuje kontakte s promatračima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Ujedinjenih naroda. 'Time je njihova sposobnost da prate suđenja ozbiljno ograničena', stoji u izvješću Human Rights Watcha. Glede suradnje s haaškim sudom, tvrdi se da je 'hrvatska suradnja bila vrlo slaba, osim kada se radilo o istrazi slučajeva u kojima su žrtve bili Hrvati'. Sloboda medija u Hrvatskoj je još uvijek nešto čemu se treba nadati. Elektronski su mediji većinom kontrolirani od stranke na vlasti. Ne postoji privatna nacionalna televizija, a osim Katoličkog radija - ne postoji niti privatna nacionalna radio postaja. Davanje koncesija za emitiranje i dalje ovisi o volji HDZ-a. Nabraja se i niz parnica povedenih protiv neovisnih listova, poput 'Feral Tribuna' ili 'Globusa' i njihovih novinara. Human Rights Watch također kritizira vlasti zbog njihova neprikladna odgovora na javne prosvjede. Sindikalni prosvjedi u Zagrebu, u veljači 1998., ometani su prekomjernom policijskom i parapolicijskom silom. U ožujku 1998. godine, vlasti su na nekoliko mjeseci zabranile sve javne prosvjede u istočnoj Slavoniji - kao odgovor na antisrpske skupove koje je organizirala Hrvatska stranka prava - tvrdi se u godišnjem izvješću Human Rights Watcha." (VOA)