POREČ, 9. prosinca (Hina) - Za uspješan razvitak hrvatskog hotelijerstava u idućim godinama još uvijek ne postoji koncept, plan, strategija i politika. Ako se u idućoj godini ništa ne poduzme kako bi hotelijerstvo "stalo na prave
noge", uslijedit će bilančno stanje zrelo za stečaj, neprihvatljiva tržišna - jer je stvarna - vrijednost hotela, forsirana prodaja, loša priprema turističkih sezona te nezadovoljstvo djelatnika, vlasnika i države, ustvrdio je Jože Perić s opatijskog Fakulteta za turistički i hotelski menadžment na današnjem okruglom stolu "Privatizacija hrvatskih hotela", održanom u sklopu 31. Poslovnih susreta "Proizvođači hotelijerstvu 2000" (PIHU).
POREČ, 9. prosinca (Hina) - Za uspješan razvitak hrvatskog
hotelijerstava u idućim godinama još uvijek ne postoji koncept,
plan, strategija i politika. Ako se u idućoj godini ništa ne poduzme
kako bi hotelijerstvo "stalo na prave noge", uslijedit će bilančno
stanje zrelo za stečaj, neprihvatljiva tržišna - jer je stvarna -
vrijednost hotela, forsirana prodaja, loša priprema turističkih
sezona te nezadovoljstvo djelatnika, vlasnika i države, ustvrdio
je Jože Perić s opatijskog Fakulteta za turistički i hotelski
menadžment na današnjem okruglom stolu "Privatizacija hrvatskih
hotela", održanom u sklopu 31. Poslovnih susreta "Proizvođači
hotelijerstvu 2000" (PIHU).#L#
Po Perićevu mišljenju, u idućoj bi godini hotelijerstvo trebalo
osigurati financijsko vlasničko ozdravljenje, što znači da se
treba okrenuti najvećim vjerovnicima, tj. Hrvatskoj banci za
obnovu i razvitak (HBOR-u) i državnim bankama, koji bi pak, svoja
potraživanja trebali preorijentirati u ulaganja.
U drugom koraku, u stjecanju nove vlasničke strukture
hotelijerstva, Perić predlaže usmjerenu beneficiranu prodaju
hotela zaposlenima i mještanima, hrvatskoj dijaspori i
strategijskim partnerima, primjerice inozemnim turoperatorima,
lokalnoj zajednici ili proizvođačima hotelijerske opreme.
Kada bi se prihvatio taj koncept, drži Perić, hrvatsko bi
hotelijerstvo u 2000. godini moglo imati saniranu glavnicu i
primjerenu vlasničku strukturu, što će sačuvati dugoročan hrvatski
interes.
Sve je to potrebno zbog toga što je, kako je kazao Perić,
hotelijerstvo još uvijek opterećeno gubitcima, lošim uvjetima
poslovanja, hipotekama, obvezama (krediti i plaće) i drugo.
Branko Blažević s istog Fakulteta smatra da bi turizam trebao
postati nacionalni strateški proizvod, jer je on čimbenik i poticaj
gospodarskog razvoja. Hrvatska još nije stvorila pa čak niti
definirala svoje strateške nacionalne proizvode pa bi stoga
značenje izvoza a posebice definiranje turizma kao izvozne
djelatnosti vodilo Hrvatsku i njezino gospodarstvo iz "začaranog
kruga siromaštva" u svijet blagostanja. Zbog svega toga, mišljenja
je Blažević, turizmu treba dati potporu kao "motoru" gospodarskog
razvitka.
(Hina) splj db