FR-LE MONDE 7.12.OPORBA U HRVATSKOJ

FRANCUSKA LE MONDE 7. XII. 1999. Oporbu zbunjena zbog agonije hrvatskoga Predsjednika "Ivić Pašalić jamačno nije nikada toliko puta izgovorio riječi 'pristojnost' i 'dostojanstvo' kao zadnjih tjedana. Iz ustiju moćnog Predsjednikova savjetnika za unutarnju politiku, kojeg neovisni tisak opisuje kao pokvarenog i beskrupuloznog, ovaj iznenadni poziv na moral ima samo jedan cilj: dobiti na vremenu. Ivić Pašalić zapravo želi učiniti neškodljivom raspravu o Predsjednikovu nasljedniku, kao i kukavne demokratske i gospodarske rezultate Franje Tuđmana (77 godina) koji je od 1. studenoga na bolničkom liječenju u Zagrebu, a već nekoliko tjedana bori se sa smrću. Dakle, u ime 'pristojnosti' prema Predsjedniku koji je službeno živ, g. Pašalić zbunjuje oporbu kojoj ispitivanje javnog mišljenja predviđa veliku pobjedu na izborima za parlament 3. siječnja. On također želi usporiti unutarnje bitke koje potresaju Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) predsjednika Tuđmana. Zadaća je opasna, otkako se teško zdravstveno stanje predsjednika Tuđmana - službeno operiranog zbog upale potrbušnice - više ne da skrivati. Pod prisilom, većina HDZ-a u parlamentu pristala je 24. studenoga proglasiti 'privremenu spriječenost' državnog poglavara i predati njegove ovlasti predsjedniku parlamenta Vlatku Pavletiću. Dva dana prije, Predsjednik nije imao snage da na vrijeme potpiše odluku o raspisivanju izbora za parlament za 22. prosinca. U sjedištu HDZ-a u prijestolnici, zidovi su prekriveni fotografijama samo jednog čovjeka, predsjednika Tuđmana, orlovskog pogleda uprtog u obzor ili rukujući se sa svjetskim odličnicima. Njegovi liječnici priznaju da se 'bore za njegov život'. G. Pašalić optužuje oporbu zbog 'potpune neodgovornosti, nedostatka morala i osjetljivosti'. Ona zapravo zahtijeva da se Predsjednik zauvijek ukloni s dužnosti zbog bolesti, raka probavnog sustava u završnoj fazi koji je dijagnosticiran 1997. u SAD-u, a sve do nedavno tajno su ga liječili francuski liječnici. Takva bi odluka automatski dovela do organiziranja prijevremenih predsjedničkih izbora šezdeset dana nakon odluke parlamenta. 'Kako govoriti o poštivanju! To su političke smicalice', ljuti se Branko Caratan, profesor komparativnih političkih znanosti na sveučilištu u Zagrebu. 'To je mrtvački ples', dodaje sociolog Slaven Letica, smatrajući da HDZ predviđa Predsjednikovu smrt kako bi skratio predizbornu utrku i potiče ono što g. Caratan naziva 'humanitarnim glasovima' birača koji će tako odati zadnju počast 'ocu hrvatske neovisnosti'. Međutim, nijedan promatrač nije uvjeren u pobjedu HDZ-a kojeg je iscrpila vlast, gospodarska kriza i škandali. To više što su oporbeni čelnici zanemarili svoje razlike. Udruženi u savez, šest najvećih stranaka (Socijaldemokratska partija, Istarska demokratska stranka, Socijalno-liberalna stranka, Liberalna stranka, Seljačka stranka i Narodna stranka), obvezale su se 1. prosinca da će u slučaju pobjede obnoviti savez. Njegove će najvažnije zadaće biti revizija privatizacije - koju je prigrabila vlast i njezini 'klijenti' - i reforma Ustava. Poučena autoritativnošću Franje Tuđmana, oporba zapravo obećava da će u korist vlade i parlamenta uspostaviti ravnotežu ovlasti koje su bile u rukama Franje Tuđmana i nekoliko njegovih bliskih suradnika. No oporba će teško dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu u parlamentu kako bi mogla provesti reformu ustanova. 'Oporbeni će savez potući HDZ, ali će on zacijelo ostati prva politička stranka u zemlji', ističe g. Caratan. Hrvatska demokratska zajednica može računati s glasovima velikog dijela starijih osoba, seoskog stanovništva zadojenog moćnom promidžbom državnih glasila, dužnosnika i osoblja u javnim poduzećima koji su dobili posao zahvaljujući ulasku u HDZ. 'Ne može se isključiti parlament u kojemu će većinu imati sadašnja oporba i predsjednik Republike iz HDZ-a', misli g. Caratan. Ta se pretpostavka temelji na ulasku u utrku sadašnjeg ministra vanjskih poslova Mate Granića, miljenika zapadnih vlada kojemu, dođe li do predsjedničkih izbora, u ispitivanju javnog mišljenja daju prednost pred ostalim kandidatima. HDZ je to manje spreman otići bez borbe što se neki njegovi članovi izlažu velikoj pogibelji jer im oporba prijeti operacijom 'čiste ruke'. 'Od 1991. nestale su vrijednosti u visini od dvije do osam milijarda dolara. Kapital koji su stvarali naraštaji podijelilo je među sobom dvjesto osoba. Sudbeno gonimo sve koji su odgovorni, uključujući Pašalića i obitelj Tuđman', potvrdio je Stipe Mesić, član oporbe i zadnji predsjednik jugoslavenske federacije. Hoće li stranka izdržati nutarnje pritiske? Govor g. Pašalića - 'jaka i jedinstvena' stranka - zvuči prijetvorno. Sukobljuju se tri klana: jedan oko Ivića Pašalića, čovjeka u sjeni, šefa tajnih služba koji je više moćan nego popularan; drugi oko Vladimira Šeksa (predsjednik kluba zastupnika HDZ-a u parlamentu) kojeg podupire čelništvo stranke; i, napokon, klan umjerenih, ujedinjenih oko Mate Granića. 'HDZ će sve učiniti kako bi spasio obraz do izbora, ali će se nakon njih podijeliti', predviđa Hrvoje Šarinić, umjereni političar i bivši Tuđmanov bliski suradnik koji je u prosincu 1998. otišao iz HDZ-a. 'Odlaskom Franje Tuđmana drobi se veza koja je stranku držala na okupu'", piše Christophe Chatelot.