DE-YU-S-POMOĆ-Politika NJ 7.XII.-FAZ-KOSOVO-SRBIJA NJEMAČKAFRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG7. XII. 1999.Izmaklo pogledu"Razornim ratom u Čečeniji ne može se objasniti popuštanje međunarodne pozornosti za Kosovo. Jer drugačije nego prije
na Kosovu, nema ni najmanjeg razloga za pretpostavku da bi rat na Kavkazu, također praćen progonima, mogao toliko zaokupiti Zapad, da mu ne preostaje vremena za bavljenje drugim sukobima. Poput Bosne, poslije svršetka tamošnjega rata, i Kosovo nailazi na sve manje zanimanja; od NATO-ove vojne intervencije slijedili su nespretni napori za stabilizaciju regije. To treba pripisati i mješavini nedostatne uprave, manjku javne sigurnosti i političkoj besperspektivnosti, što sve u svemu daje sliku zbunjenosti. Osim toga tu je i razočaranje što još i mjesecima poslije zaustavljanja srpskih nedjela, u početku razumljiv, nagon za osvetom kosovskih Albanaca ne popušta. Tako se može protumačiti ono što je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju dokumentirala o ljudskim pravima na Kosovu. S pravom se, dakako, pravi razlika između sustavne srpske politike progona koja graniči s istrjebljenjem i albanske protuobrane, koja poslije ionako
NJEMAČKA
FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG
7. XII. 1999.
Izmaklo pogledu
"Razornim ratom u Čečeniji ne može se objasniti popuštanje
međunarodne pozornosti za Kosovo. Jer drugačije nego prije na
Kosovu, nema ni najmanjeg razloga za pretpostavku da bi rat na
Kavkazu, također praćen progonima, mogao toliko zaokupiti Zapad,
da mu ne preostaje vremena za bavljenje drugim sukobima. Poput
Bosne, poslije svršetka tamošnjega rata, i Kosovo nailazi na sve
manje zanimanja; od NATO-ove vojne intervencije slijedili su
nespretni napori za stabilizaciju regije. To treba pripisati i
mješavini nedostatne uprave, manjku javne sigurnosti i političkoj
besperspektivnosti, što sve u svemu daje sliku zbunjenosti. Osim
toga tu je i razočaranje što još i mjesecima poslije zaustavljanja
srpskih nedjela, u početku razumljiv, nagon za osvetom kosovskih
Albanaca ne popušta. Tako se može protumačiti ono što je
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju dokumentirala o
ljudskim pravima na Kosovu. S pravom se, dakako, pravi razlika
između sustavne srpske politike progona koja graniči s
istrjebljenjem i albanske protuobrane, koja poslije ionako
nedostatno organizirane borbe OVK sada nerijetko posve izmakne
nadzoru.
No o onomu tko je glavni krivac za strašne događaje najprije u Bosni
i zatim na Kosovu i tko nije tek tako međunarodno proglašen ratnim
zločincem, više nitko ne govori. I to iako Milošević neometano
nastavlja svoje unutarnje i inozemne protivnike u njihovoj
političkoj zbunjenosti i taktičkoj bespomoćnosti stalno
izvrgavati ruglu. To se sada događa ponajprije Europskoj uniji. Ona
je gradove u kojima vlada oporba htjela opskrbiti loživim uljem,
željela je poslati 'energiju za demokraciju' - željela je političku
lakovjernost uporabiti kao oružje protiv hladnokrvnoga diktatora.
Kako naivno" - piše komentator lista W. A.