RADIĆ: BISKUP BADURINA JE IZVANREDNO MNOGO PRIDONIO STVARANJU HRVATSKE DRŽAVE

ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - "Uloga biskupa Srećka Badurine u stvaranju hrvatske države i uređenju crkveno-dražavnih odnosa", naslov je predavanja koje je večeras u sklopu tribine "U spomen biskupu Srećku Badurini" održao potpredsjednik Vlade i ministar razvoja, useljeništva i obnove dr. Jure Radić. Kao predsjednik državnog Povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama Radić je tri godine tijesno surađivao s biskupom Badurinom, kojeg je Hrvatska biskupska konferencija (HBK) bila imenovala predsjednikom crkvenog povjerenstva za uređivanje odnosa s državom.#L# Na početku dr. Radić je istaknuo da je "za nama teško, zahtjevno, presudno, pobjedničko desetljeće". "Nakon tisuću godina neslobode, u kojima se o hrvatskoj i Hrvatima odlučivalo drugdje, navlastito u interesu drugih, našem je naraštaju pripala zadaća utemeljiti, obraniti, osloboditi, obnoviti i urediti suvremenu hrvatsku državu. Na raspadu komunističkog sustava, nasuprot topovima velikosrpske i jugokomunističke agresije, uz mnoge gospodarske i političke zadaće kao dio toliko žuđena narodnog preporoda valjalo je ispravno urediti i odnose između Crvke i države", rekao je Radić. Kako je dodao, u tome zahtjevnu i osjetljivu poslu presudnu, pozitivnu, a u nekim dijelovima i predvodničku ulogu imao je biskup Srećko Badurina. Svojim će djelom ostati upisan u hrvatskoj povijesti kao biskup koji je izvanredno mnogo pridonio stvaranju suvremene hrvatske države i uređenju odnosa između Crkve i države, ocijenio je Radić. Biskup Badurina bio je jedan od kreatora uvođenja vjeronauka u škole, uređivanja i utvrđivanja pravnog i gospodarskog položaja crkvenih škola, učilišta, fakulteta te njihova potpuna uključenja u hrvatski školski i sveučilišni sustav. Sudjelovao je i u pripremama obiteljskog zakona, izradbi programa demografskog razvoja Hrvatske i pripremama i izradbi konkordatnog odnosa između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Biskup Badurina problemima je pristupao "temeljito i tolerantno", poštujući mišljenja i stajališta sugovornika. Njegov smisao za dijalog osobito je dolazio do izražaja kad su dva stajališta bila isključiva i kad je trebalo poći u trećem smjeru", napomenuo je dr. Radić. To je, dodao je, bio osnovni razlog što je uspješno obavljen i dovršen "zahtjevan posao dogovaranja, koji je Sveta Stolica ocijenila kao uzor drugima". "Moram reći i to da smo nerijetko kao članovi povjerenstava bili neshvaćeni i bez potpore ne samo od suprotne strane nego i u vlastitim redovima. Mi smo tako dio odluka i odredaba mukotrpno provlačili kroz državne ustanove i tijela, a znadem da je bilo slično i na crkvenoj strani", rekao je Radić. Biskup Badurina bio je vrlo odlučna osoba, istaknuo je Radić, podsjetivši na događaj kad se nakon oslobađanja Knina pripremao pobjednički i slavljenički "Vlak slobode". Po Radićevim riječima, predsjednik države dr. Franjo Tuđman zamolio ga je da "porazgovara s predstavnicima Crkve da sudjeluju u tome slavlju. Nekolicina ih je odbila iz ovih i onih razloga, a Badurina je bez razmišljanja prihvatio. Rekao je: 'ja sam biskup Knina, kako ne bih sudjelovao u radosti povratka slobode u taj naš kraljevski i patnički grad'. Jedino je", sjeća se Radić, "zatražio da s vlaka siđe u Knin i ostane u svojoj biskupiji". Prije početka predavanja, kojem su bili nazočni zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, kardinal Franjo Kuharić i apostolski nuncij u Hrvatskoj Giulio Einaudi, Zbor prijatelja glagoljice "Bašćina" otpjevao je pjesmu "Gospo da si milostiva". Srećko Badurina (1930.-1996.) imenovan je šibenskim biskupom 1987. Bio je potpredsjednik HBK i član Stalnog vijeća HBK. (Hina) mc sp