LONDON, 7. prosinca (Hina/Reuters) - Unatoč sve oštrijoj retorici, Zapad zapravo nema namjeru natjerati Rusiju da zbog vojne operacije u Čečeniji plati ozbiljniju financijsku ili političku cijenu, doznaje se iz diplomatskih
izvora.
LONDON, 7. prosinca (Hina/Reuters) - Unatoč sve oštrijoj retorici,
Zapad zapravo nema namjeru natjerati Rusiju da zbog vojne operacije
u Čečeniji plati ozbiljniju financijsku ili političku cijenu,
doznaje se iz diplomatskih izvora.#L#
No ruski ultimatum Čečenima da napuste Grozni ili budu uništeni,
kao i sumorni televizijski prizori izbjeglica, pojašnjavaju
analitičari, praktički onemogućuju bilo koju zapadnu vladu da
obnovi suradnju s Moskvom.
"Neće biti oštre kazne za Rusiju zbog Čečenije, ali će biti jako
teško pridobiti javnost za nekakvu konstruktivniju suradnju",
izjavio je britanski analitičar Jonathan Eyal.
Eyal je rekao da su zapadni politički čelnici vjerovali da su na
summitu OESS-a prošlog mjeseca u Istanbulu s Rusijom postigli
sporazum da će kritike sa Zapada biti slabe ako sukob u Čečeniji
bude održavala na niskom intenzitetu.
"Najnovijom prijetnjom da će sravniti Grozni sa zemljom, Rusi su
izigrali prešutni dogovor i izbili nam mogućnost da ostanemo tihi",
rekao je.
Sve dok ne završi sukob u Čečeniji, međusobni će odnosi vjerojatno
biti hladni i nervozni, nalik onima u doba Hladnog rata.
Američki predsjednik Bill Clinton u ponedjeljak je Rusiju upozorio
da će zbog napada na Čečeniju platiti visoku cijenu, no jasno je
ukazao na to da misli na međunarodnu reputaciju te zemlje, a ne na
prekid multilateralnih zajmova ili bilateralnih programa pomoći.
"Rusija će za to što čini platiti visoku cijenu, svakim danom sve
dublje tonući u kaljužu u kojoj će jačati ekstremizam i zboh koje će
umanjiti vlastiti položaj u svijetu", rekao je Clinton u govoru u
Bijeloj kući.
Europska unija je osudila "svaku nesrazmjernu i neselektivnu
uporabu sile u Čečeniji", najavivši da razmatra mogućnost
zamrzavanja sporazuma o znanstvenoj i tehničkoj pomoći koji bi se
trebali potpisati s Rusijom, što je prije svega simboličan potez.
Oštrina na riječima nastavile se i u utorak, kad su Francuska i
Italija ponašanje Rusije označile nedopustivim, a Britanija
pozvala ruskog veleposlanika kako bi mu prenijela svoje
ogorčenje.
No, unatoč pritisaka u javnosti, stručnjaci tvrde kako je malo
vjerojatno da bi Zapad obustavio zajmove MMF-a Rusiji, ponajprije
zbog mogućih posljedica do kojih bi dovela nemogućnost Rusije da
otplaćuje službene dugove.
"Glasno govorimo kako bismo izbjegli da učinimo bilo što
konkretno", rekao je diplomatski izvor blizak EU, koji sudjeluje u
transatlantskim konzultacijama oko zauzimanja stajališta glede
Čečenije.
"Svi osuđuju ono što Rusi rade, ali nisam nikoga čuo kako kaže da
ćemo nešto doista i učiniti", rekao je.
"Da prekinemo zajmove MMF-a, izgubili bismo svu moć utjecanja na
druge važne probleme poput Iraka, kontrole nuklearnog naoružanja,
Sporazuma o antibalističkim projektilima i suradnje između NATO-a
i Rusije, rekao je.
Analitičarka Međunarodnog instituta za strateške studije Oksana
Antonenko tvrdi da je Zapad utjecaj u Rusiji izgubio zbog zračne
akcije nad Kosovom i da operacija u Čečeniji dobiva sve veću podršku
javnosti upravo zbog protuzapadnog raspoloženja.
"Američko-ruski odnosi bitno su se pogoršali i vjerojatno će se još
pogoršati nakon izbora za Dumu (19. prosinca), bez obzira na to tko
pobijedi. Svi su predsjednički kandidati protuzapadno
nastrojeni", rekla je.
MMF još nije oslobodio novi zajam od 640 milijuna dolara iz, kako
tvrdi, "tehničkih gospodarskih razloga", ali je njegov izvršni
direktor Michel Camdessus prije desetak dana najavio da će odluka
upravnog odbora MMF-a o tome hoće li ili neće osloboditi zajmove za
Rusiju biti "odraz svjetskog mišljenja".
Pomoćnik ravnatelja Ruskog programa pri Zakladi Carnegie David
Kramer u utorak je pozvao SAD da zaustave idući obrok kredita MMF-a
i odgode 500 milijuna dolara vrijedan zajam koji je američka Banka
za izvoz i uvoz namijenila ruskoj naftnoj tvrtki Tjumen kako bi
"pokazale moralno vodstvo i činjenicu da mi ne financiramo rusku
brutalnost".
Britanski liberalno orijentirani dnevnik Guardian osudio je
"ispraznu retoriku" EU, ustvrdivši da bi Bruxelles i Washington
trebali posegnuti za ciljanim gospodarskim i trgovinskim
sankcijama i predloživši da OESS izbaci Rusiju iz svog članstva ako
mu ne omogući da ponovno posreduje u sukobu.
(Hina) dam br