HR-BANKE-POSLOVANJE-Bankarstvo ZAGREBAČKA BANKA: PORGES U SLUČAJU GUCIĆ DEZINFORMIRA JAVNOST Zagrebačka banka: Porges u slučaju Gucić dezinformira javnost Ocjenjujući da Zagrebačka banka (ZABA) ucjenjuje hrvatsku Vladu objavljivanjem
pokretanja stečajeva i tražeći državna jamstva, ministar gospodarstva Nenad Porges, smatraju u Zagrebačkoj banci, "dezinformira javnost". U svom priopćenju, Banka u sedam točaka navodi, kako kažu, činjenice vezane uz Grupaciju Gucić. Zagrebačka banka, stoji u priopćenju, nije nikada tražila jamstvo od Vlade RH, već je to tražila Grupa Gucić. Uvjete za izdavanje jamstva Grupa Gucić je dogovorila s ministrom gospodarstva, na čije upite su poslovne banke - Zagrebačka banka, Privredna banka i Reiffeisen banka - pristale uz državno jamstvo prolongirati neke kredite. Hrvatska je Vlada, podsjeća ZABA, svojim Zaključkom od 22. srpnja 1999. prihvatila cjelokupni aranžman i odlučila izdati jamstva. "Sada se pri isteku mandata Vlada očigledno predomislila i odustaje od provođenja vlastitih odluka. Obećavajući garancije, a zatim odustajući od vlastitih odluka, Vlada RH učinila je štetu poslovnim bankama, koje su bez toga mjere za prisilnu naplatu svojih potraživanja mogle poduzeti znatno ranije i već naplatiti dio duga. Za obećanu garanciju, Grupa Gucić je na Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) pristala prenijeti i imovinu podjednake
Zagrebačka banka: Porges u slučaju Gucić dezinformira javnost
Ocjenjujući da Zagrebačka banka (ZABA) ucjenjuje hrvatsku Vladu
objavljivanjem pokretanja stečajeva i tražeći državna jamstva,
ministar gospodarstva Nenad Porges, smatraju u Zagrebačkoj banci,
"dezinformira javnost". U svom priopćenju, Banka u sedam točaka
navodi, kako kažu, činjenice vezane uz Grupaciju Gucić.
Zagrebačka banka, stoji u priopćenju, nije nikada tražila jamstvo
od Vlade RH, već je to tražila Grupa Gucić. Uvjete za izdavanje
jamstva Grupa Gucić je dogovorila s ministrom gospodarstva, na čije
upite su poslovne banke - Zagrebačka banka, Privredna banka i
Reiffeisen banka - pristale uz državno jamstvo prolongirati neke
kredite.
Hrvatska je Vlada, podsjeća ZABA, svojim Zaključkom od 22. srpnja
1999. prihvatila cjelokupni aranžman i odlučila izdati jamstva.
"Sada se pri isteku mandata Vlada očigledno predomislila i odustaje
od provođenja vlastitih odluka. Obećavajući garancije, a zatim
odustajući od vlastitih odluka, Vlada RH učinila je štetu poslovnim
bankama, koje su bez toga mjere za prisilnu naplatu svojih
potraživanja mogle poduzeti znatno ranije i već naplatiti dio duga.
Za obećanu garanciju, Grupa Gucić je na Hrvatski fond za
privatizaciju (HFP) pristala prenijeti i imovinu podjednake
vrijednosti tekstilnih poduzeća i dijela Brodokomerca. Na drugoj
strani, otvaranjem stečajeva proračun će izgubiti prihode na
temelju plaća radnika - oko 26 milijuna njemačkih maraka godišnje,
PDV-a najmanje 10 milijuna maraka godišnje i umanjene dobiti banaka
od oko 35 milijuna maraka jednokratno".
U Banci procjenjuju da će "za manje od dvije godine država izgubiti
prihode veće od iznosa garancije, koju sada ne želi izdati. Toliko o
brizi za porezne obveznike, i to u situaciji kada se upravo zbog
previsokih poreza daleko veći broj radnih mjesta zatvara nego
otvara".
"Konačno, uz malo vještije pregovaranje od strane Vlade RH, Gucić
je mogao HFP-u predati još neka poduzeća, pa možda i sva kojima
prijeti stečaj, i radna mjesta su mogla biti spašena. To je, po
mišljenju Zagrebačke banke i sada moguće, i daleko učinkovitije od
pozajmice za plaće koju velikodušno nudi ministar Porges", navodi
se na kraju priopćenja iz Ureda Uprave Zagrebačke banke.