ZAFREB, 7. prosinca (Hina) - U regionalnom međunarodnom projektu 'Srednjoeuropska godina daždevnjaka', hrvatska ekološkA udruga Natura - Društvo za zaštitu i proučavanje prirode Hrvatske, našla je u suradnji s Društvom za zaštitu i
proučavanje vodozemaca i gmazova - Hyla, svoje, moglo bi se reći, posve naravno mjesto. Svrha je projekta stvaranje svijesti o ugroženosti daždevnjaka, te važnosti očuvanja njegovih prirodnih staništa - šuma i voda. L#L Pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra) zaštićena je i ugrožena životinjska vrsta u većini europskih, osobito, srednjoeuropskih zemalja. Nažalost, čak i danas mnogi smatraju daždevnjaka 'opasnim šumskim gmazom'. Valja reći da žlijezde na koži daždevnjaka luče slab otrov, ali posve neškodljiv za čovjeka. Otrov mu služi za obranu od prirodnih neprijatelja, a upadljiva crno-žuta boja upozorava možebitne grabljivce da je otrovan i neukusan zalogaj. Živi pretežito u šumama, a kako se kreće uglavnom noću i za kišnog vremena, to ga ljudi rijetko viđaju. Kao i drugi vodozemci, piše u 'Okolišu' Biljana Janev Hutinec, voditeljica hrvatskog projekta, daždevnjak živi 'dvostrukim životom' - ličinke žive u vodi i imaju škrge, a nakon preobrazbe i razvoja pluća daždevnjaci nastavljaju život isključivo na kopnu. Daždevnjak igra koliko osjetljivu, toliko važnu ulogu u očuvanju krhke ravnoteže ekosustava.
ZAFREB, 7. prosinca (Hina) - U regionalnom međunarodnom projektu
'Srednjoeuropska godina daždevnjaka', hrvatska ekološkA udruga
Natura - Društvo za zaštitu i proučavanje prirode Hrvatske, našla
je u suradnji s Društvom za zaštitu i proučavanje vodozemaca i
gmazova - Hyla, svoje, moglo bi se reći, posve naravno mjesto. Svrha
je projekta stvaranje svijesti o ugroženosti daždevnjaka, te
važnosti očuvanja njegovih prirodnih staništa - šuma i voda. L#L
Pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra) zaštićena je i ugrožena
životinjska vrsta u većini europskih, osobito, srednjoeuropskih
zemalja. Nažalost, čak i danas mnogi smatraju daždevnjaka 'opasnim
šumskim gmazom'. Valja reći da žlijezde na koži daždevnjaka luče
slab otrov, ali posve neškodljiv za čovjeka. Otrov mu služi za
obranu od prirodnih neprijatelja, a upadljiva crno-žuta boja
upozorava možebitne grabljivce da je otrovan i neukusan zalogaj.
Živi pretežito u šumama, a kako se kreće uglavnom noću i za kišnog
vremena, to ga ljudi rijetko viđaju. Kao i drugi vodozemci, piše u
'Okolišu' Biljana Janev Hutinec, voditeljica hrvatskog projekta,
daždevnjak živi 'dvostrukim životom' - ličinke žive u vodi i imaju
škrge, a nakon preobrazbe i razvoja pluća daždevnjaci nastavljaju
život isključivo na kopnu. Daždevnjak igra koliko osjetljivu,
toliko važnu ulogu u očuvanju krhke ravnoteže ekosustava.
Zaključak je nedvosmislen: Potrebno je zaštititi daždevnjake i
njihova prirodna staništa!
(Hina) ld ld