ZAGREB, 3. prosinca (Hina)- Nedostatak i visoke cijena domaćih kao i uvoznih sirovina, otežani plasman te naplate gotovih proizvoda glavni su problemi s kojima je suočena domaća industrija stočne hrane. Uz to, po ocjeni Strukovne
grupacije industrije stočne hrane Osječko-baranjske županije, obnova stočnog fonda u Hrvatskoj odvija se sporo, a proteklih godina izgubljeno je i značajno tržište susjednih zemalja (BiH i Slovenija).
ZAGREB, 3. prosinca (Hina)- Nedostatak i visoke cijena domaćih kao
i uvoznih sirovina, otežani plasman te naplate gotovih proizvoda
glavni su problemi s kojima je suočena domaća industrija stočne
hrane. Uz to, po ocjeni Strukovne grupacije industrije stočne hrane
Osječko-baranjske županije, obnova stočnog fonda u Hrvatskoj
odvija se sporo, a proteklih godina izgubljeno je i značajno
tržište susjednih zemalja (BiH i Slovenija).#L#
Devet članica te strukovne grupacije tijekom jedanaest
ovogodišnjih mjeseci proizvele su 73.362 tone stočne hrane što je
na prošlogodišnjoj razini. Iskoristivost kapaciteta iznosila je
samo 28,6 posto, dok je iskoristivost veća od 50 posto zabilježena
jedino u valpovačkoj Tvornici stočne hrane Valpovka. Takvom su
stanju znatno doprinijeli poremećaji na tržištu uzrokovani
nekontroliranim uvozom mesa i mesnih prerađevina, te neefikasne
mjere države u rješavanju interventnih otkupa većih količina stoke
i uklanjanja dispariteta u stočnoj proizvodnji, ocjenjuju u toj
strukovnoj grupaciji.
Opskrbljenost tvornica i mješaonica stočne hrane sirovinama je
skromna, ponajviše, zbog nedostatak vlastitih obrtnih sredstava i
nemogućnosti osiguranja povoljnih kredita. U grupaciji drže da je
ponuda kukuruza na domaćem tržištu nedostatna da bi zadovoljila
potrebe domaće industrije stočne hrane, a njegova je cijena u
porastu. Prema njihovoj procjeni u ožujku i travnju iduće godine
može se očekivati ponovni uvoz kukuruza.
Cijene uvoznih sirovina (riblje brašno, sojina sačma) su
previsoke, što uz carinu i porez na dodanu vrijednost stočnu hrane
čine preskupom i proizvođačima donose gubitke. Poslovanje tvrtki
koje proizvode i prodaju stočnu hranu, kažu u toj Grupaciji,
svedeno je na pokrivanje troškova poslovanja, a dio tvrtki posluje
s gubitkom.
Kako bi se trenutačno stanje prevladalo u idućoj je godini potrebno
povećati iskoristivost kapaciteta i to plasmanom proizvoda na nova
tržišta (Italija, BiH, Slovenija, Jugoslavija), a očekuje se i
intenzivnija obnova stočnog fonda, posebice na području istočne
Slavonije, a time i veća potrošnja stočne hrane.
Osiguranje dostatnih količina sirovine iz domaće proizvodnje
(kukuruz, soja, suncokret), trebala bi biti trajna orijentacija
domaće poljoprivrede, drže u Grupaciji, kako bi nestala potreba za
njihovim uvozom, dok bi uvoz trebalo usmjeriti samo na dodatke koji
se ne proizvode u Hrvatskoj.
(Hina) mku ds