ZAGREB, 3. prosinca (Hina) ZAGREB - Hrvatska je u četvrtak u Bukureštu sudjelujući kao promatrač na sastanku ministara vanjskih poslova Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) poduprla projekte u okviru Pakta o stabilnosti,
priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Hrvatsko izaslanstvo koje je u Bukureštu u svojstvu promatrača sudjelovalo na 4. sastanku ministara vanjskih poslova SEECP-a vodio je pomoćnik ministra vanjskih poslova Željko Kuprešak. Kuprešak je na skupu rekao kako je strateški vanjskopolitički cilj Hrvatske približavanje europskim i transatlantskim integracijama, stoji u priopćenju. On je također rekao da Hrvatska s interesom prati aktivnosti SEECP- a te izražava spremnost za provedbu zajedničkih projekata u okviru Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, kaže se u priopćenju. Ministri vanjskih poslova Rumunjske, Albanije, Grčke, Makedonije i Turske su na sastanku usvojili Izjavu ministara vanjskih poslova i Deklaraciju o Paktu o stabilnosti, a parafirali su i Povelju o dobrosusjedskim odnosima, stabilnosti, sigurnosti i suradnji u jugoistočnoj Europi, stoji u priopćenju. ZAGREB - Zamjenik haškog tužitelja Graham Blewitt odgovarao je na novinarsko pitanje o odnosu haškog suda i Zagreba uz puno uvažavanje situacije u Hrvatskoj i zdravstvenog stanja hrvatskog
ZAGREB, 3. prosinca (Hina)
ZAGREB - Hrvatska je u četvrtak u Bukureštu sudjelujući kao
promatrač na sastanku ministara vanjskih poslova Procesa suradnje
u jugoistočnoj Europi (SEECP) poduprla projekte u okviru Pakta o
stabilnosti, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Hrvatsko
izaslanstvo koje je u Bukureštu u svojstvu promatrača sudjelovalo
na 4. sastanku ministara vanjskih poslova SEECP-a vodio je pomoćnik
ministra vanjskih poslova Željko Kuprešak. Kuprešak je na skupu
rekao kako je strateški vanjskopolitički cilj Hrvatske
približavanje europskim i transatlantskim integracijama, stoji u
priopćenju. On je također rekao da Hrvatska s interesom prati
aktivnosti SEECP- a te izražava spremnost za provedbu zajedničkih
projekata u okviru Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, kaže
se u priopćenju. Ministri vanjskih poslova Rumunjske, Albanije,
Grčke, Makedonije i Turske su na sastanku usvojili Izjavu ministara
vanjskih poslova i Deklaraciju o Paktu o stabilnosti, a parafirali
su i Povelju o dobrosusjedskim odnosima, stabilnosti, sigurnosti i
suradnji u jugoistočnoj Europi, stoji u priopćenju.
ZAGREB - Zamjenik haškog tužitelja Graham Blewitt odgovarao je na
novinarsko pitanje o odnosu haškog suda i Zagreba uz puno
uvažavanje situacije u Hrvatskoj i zdravstvenog stanja hrvatskog
predsjednika, kazao je u četvrtak za Hinu glasnogovornik
tužiteljstva Paul Risley. Po francuskoj novinskoj agenciji AFP
Blewitt je u srijedu kazao kako će "smrt (hrvatskog predsjednika)
očito pokrenuti promjene". Hrvatski ministar pravosuđa Zvonimir
Šeparović, prema priopćenju Ministarstva, uputio je u četvrtak
prosvjedno pismo haškom sudu kojim je ocijenio tu Blewittovu izjavu
"agresivnom, morbidnom i nekrofiličnom". Upitan za reakciju na
prosvjed hrvatskog ministra pravosuđa, Risley je objasnio da je
zamjeniku tužiteljstva na tjednoj konferenciji za novinare
postavljeno pitanje o utjecaju "zdravlja ili smrti" hrvatskog
predsjednika na odnos Zagreba i Suda. Blewitt je, po Risleyevim
riječima, "uz puno uvažavanje i oprezno" iznio ocjenu da bi se
rješenjem kriznog stanja suradnja mogla popraviti.
WASHINGTON - Na početku redovite dnevne konferencije za novinare u
Washingtonu glasnogovornik State Departmenta James Rubin pročitao
je izjavu koju je ranije u četvrtak objavilo veleposlanstvo SAD-A u
Zagrebu u kojoj se tvrdi da su neutemeljeni "nedavni napadi nekih
hrvatskih medija na vladu SAD-a i razne nevladine organizacije".
"Ovi napadi nisu utemeljeni na činjenicama i zaslužuju odlučan
odgovor", stoji u Rubinovoj izjavi. On je ustvrdio da američka
vladina i nevladina predstavništva u Hrvatskoj djeluju posve
otvoreno i pomažu promicati demokratska načela. U izjavi
glasnogovornika State Departmenta je i ocjena da se čini kako su
napadi u hrvatskom tisku "pokušaj odvraćanja rasprave u hrvatskoj
javnosti s glavnih pitanja" u predizbornom razdoblju.
STRASBOURG - Sudjelujući u četvrtak u raspravi ministara prosvjete
jugoistočne Europe u Strassbourgu, hrvatska ministrica Nansi
Ivanišević naglasila je značajnu ulogu obrazovanja za razvoj i
unutrašnju demokratizaciju zemalja u tranziciji kao i doprinos što
ga obrazovanje može dati stabilizaciji mira u regiji. "Hrvatske
prosvjetne vlasti bile su te uloge obrazovanja svjesne i dalje su
svjesne" rekla je Nansi Ivanišević. Usprkos teškoća - uvjetovanih
velikim ratnim razaranjima škola, i velikom broju prognanika, bili
smo svjesni da su razvoj i obnova nemogući bez ulaganja u
obrazovanje, rekla je ona posebno istaknuvši značaj kojeg se u
Hrvatskoj pridaje odgoju mladeži za demokraciju i ljudska prava.
Ministrica Ivanišević zahvalila je Vijeću Europe na pomoći što je
ta europska organizacija pružila Hrvatskoj u ključnom razdoblju
mirne reintegracije istočne Slavonije.
ZAGREB - Nevladine, neprofitne organizacije (NVO) mogu se sa svojim
projektima s područja ljudskih prava te za razvoj centara za
podršku NVO-a javiti na novi natječaj za financijsku potporu kojeg
je objavila Academy for Educational Development (AED).
Registrirane organizacije, koje djeluju u jednom od ta dva
područja, mogu se natjecati za finacijsku potporu u visini od 30 do
100.000 američkih dolara, a rok za prijavu je 12. siječnja 2000.,
dodaje AED. AED, koji u Hrvatskoj provodi trogodišnji Program
razvoja neprofitinih organizacija, američka je nevladina
organizacija koja širom svijeta provodi stotinjak različitih
projekata. Program financira Agencija SAD-a za međunarodni razvoj
(USAID). AED je dosad dodijelio 356.000 američkih dolara za sedam
projekata s područja zaštite okoliša, demokratizacije društva,
društvenog položaja žena, razvoja malog poduzetništva i socijalne
skrbi. Sredstva u okviru ovog Programa ne dodjeljuju se za projekte
koji se bave izborima ili su povezani s promocijom političkih
stranaka.
BERLIN - "Treća konferencija o gospodarskoj suradnji zemalja
između Jadranskog i Crnog mora" u okviru Pakta o stabilnosti, na
kojoj su bili i predstavnici Hrvatske, razmatrala je s njemačkim
gospodarstvenicima u četvrtak u Domu njemačkog gospodarstva u
Berlinu međusobnu gospodarsku suradnju. Koordinator Europske
unije (EU) za jugostočnu Europu, Bodo Hombach, u svom obraćanju
konferenciji, rekao je da će o prvim projektima pomoći toj regiji
moći biti govora u prvom tromjesečju 2000. godine. Tijekom
slijedeće četiri godine njemačka vlada će dati više od milijardu
eura za projekte Pakta o stabilnosti, a EU-a će istim zemljama
između Jadranskog i Crnog mora, od 2000. do 2006. godine dati 5
milijardi eura. Usvajanjem zajedničke deklaracije od sedam točaka
potvrđuje se tradicionalno partnerstvo Njemačke i jugoistočne
Europe koji svoju suradnju trebaju prenijeti i u 21. stoljeće. Pakt
o stabilnosti predstavljat će instrument 'smirivanja' čitave
regije, uspostave tržišnog gospodarstva i poštivanja ljudskih
prava kao preduvjeta za stabilan razvoj. Slovenija je na berlinskom
skupu ocijenjena kao najprivlačnija za strane investitore u
jugoistočnoj Europi. U Berlinu je otvorena i mogućnost održavanja u
Hrvatskoj jedne od budućih konferencija o suradnji s njemačkim
gospodarstvom.
SARAJEVO - Neovisno povjerenstvo za medije u Bosni i Hercegovini
(IMC) potvrdilo je u utorak kako je televizijska kuća Erotel u
predviđenom roku uputila priziv na ranije ponuđenu privremenu
dozvolu za emitiranje ali je istodobno upozorilo kako to ne dovodi u
pitanje nalog mostarskoj televiziji da prekine program. Erotelov
priziv, navodi se u priopćenju IMC-a, razmatrat će Vijeće ove
organizacije na sjednici koja je zakazana za 9. prosinca. U
međuvremenu, ostaje na snazi odluka što ju je 15. studenog donio
generalni direktor IMC-a Krister Thelin naloživši ovoj TV postaji
trenutačni prekid emitiranja zbog neprihvatanja privremene
dozvole.
MOSTAR - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Ante Jelavić izjavio
je danas u Mostaru da je nedavna odluka Visokog međunarodnog
predstavnika u BiH, Wolfganga Petritscha, i voditelja misije OESS-
a u BiH, Roberta Barrya, o smjeni 22 dužnosnika BiH "veliko
iznenađenje i korak unatrag". "Tko će imati volje naslijediti
smijenjene dužnosnike ako je za to potrebna suglasnost
Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS)", rekao je
Jelavić u sinoćnjem interviewu mostarskoj televiziji Erotel.
"Nužnost suglasnosti OESS-a za nasljednika smijenjenih, zapravo je
jedna vrsta protektorata međunarodne zajednice u BiH", ocijenio
je.
BEOGRAD - Sve važnije oporbene stranke u Srbiji u četvrtak su
pozvale režim da se u roku od tjedan dana očituje o zahtjevu za
raspisivanjem izvanrednih izbora na svim razinama, a vlasti su
odmah dale negativan odgovor. Glasnogovornik Socijalističke
partije, članice vladajuće koalicije, Ivica Dačić, izjavio je na
konferenciji za novinare da ne postoje nikakvi razlozi za sazivanje
izvanrednih izbora na saveznoj i republičkoj razini jer savezna i
republička skupština "normalno funkcioniraju" i "nema krize", a
vlade imaju potporu većine. Dačić je, međutim, rekao da potreba za
izborima postoji samo na lokalnoj razini gdje vlast ima oporba.
Predsjednik Srpske radikalne stranke, koalicijskog partnera u
vlasti, Vojislav Šešelj, pozvao je parlamentarne stranke na
razgovor o saveznim izborima. On je također na konferenciji za
novinare izjavio da nema potrebe za izvanrednim izborima u Srbiji.
BRUXELLES - Europska unija optužila je u četvrtak Jugoslaviju da
izmišlja lažne razloge kako bi zadržila naftu koju je EU poslala
srpskim gradovima u kojima je na vlasti oporba. "Smiješni" razlozi
srpskih carinika za zaustavljanje kamiona s gorivom pokazuju
koliko bešćutno jugoslavenske vlasti preziru vlasti narod i koliko
je hitna potreba za novom vladom, komentirao je visoki dužnosnik
Europske komisije. Četrnaest kamiona s prvom pošiljkom nafte u
okviru programa EU pod nazivom "Energija za demokraciju" čeka na
jugoslavenskoj granici već duže od tjedan dana. Carinici tvrde da
je uzrok zadržavanja redovita administrativna procedura, dok EU
tvrdi da režim predsjednika Slobodana Miloševića postavlja
neopravdane prepreke pošiljci.
WASHINGTON - Sjedinjene Države u četvrtak su kritizirale
jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića zbog njegovog
odbijanja da propusti cisterne s gorivom koje je Nišu i Pirotu
poslala Europska unija. Glasnogovornik State Departmenta James
Rubin rekao je da predsjednika Miloševića očito ne brine "hoće li
njegov narod imati što za jesti s dolaskom zime". "Da režim
predsjednika Miloševića brine za dobrobit naroda dopustio bi
dopremu goriva koje mu je tako velikodušno ponuđeno", rekao je
Rubin.
BEOGRAD - Nekoliko tisuća građana i u četvrtak navečer
prosvjedovalo je u Nišu zbog zadržavanja cisterni s mazutom koje je
Europska unija poslala Nišu i Pirotu. Cisterne s mazutom nalaze se
na graničnom prijelazu Preševo od 24. studenoga zbog, kako je
navela jugoslavenska strana, carinskih formalnosti.
BUKUREŠT - SR Jugoslavija mora postati demokratska zemlja kako bi
na jugoistoku Europe mogla zavladati stabilnost i sigurnost,
izjavili su u četvrtak u Bukureštu ministri vanjskih poslova
zemalja jugoistoka Europe. Albanski šef diplomacije Paskal Milo
pozvao je srpski narod da se ugleda u bivše komunističke zemlje i da
svrgne, kako je rekao, diktatorski režim jugoslavenskog
predsjednika Slobodana Miloševića. Stabilnost, mir i sigurnost na
Kosovu i u našoj regiji ovise o demokratizaciji Srbije, rekao je
Milo.
PRIŠTINA - U nazočnosti tisuća Albanaca, kao i njihova vodstva, u
četvrtak su u grobnici palih boraca u Prištini pokopana tijela 19
pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), ubijenih ove godine
za vrijeme oružanih sukoba na području Prištine. Tijela poginulih
prije toga bila su izložena ispred Narodnog kazališta u središtu
Prištine gdje su građani odali počast, a od njih su se oprostili i
zapovjednik Zaštitnih snaga Kosova general pukovnik Agim Qeku,
Ramadan Avdiu u ime privremene kosovske vlade i predsjednik
Skupštine općine Priština Mexhid Sulja.
PRIŠTINA - Nacionalni pokret za oslobađanje Kosova, u dogovoru s
drugim političkim tijelima, neovisnom Unijom studenata
Sveučilišta u Prištini te drugim udrugama, dogovorio je u četvrtak
u Prištini održavanje masovnih prosvjeda na svjetski dan ljudskih
prava radi oslobađanja Albanaca zatočenih u srpskim zatvorima.
Desetog prosinca, na svjetski dan ljudskih prava, u Prištini će
početi u organizaciji OESS-a, Vijeća Europe i Visokog
Povjereništva za izbjeglice UN-a prva Međunarodna konferencija o
ljudskim pravima koja bi trebala okupiti 500 sudionika iz čitavog
svijeta. Organizacijski odbor prosvjeda navodi da se u srpskim
zatvorima nalazi gotovo sedam tisuća kosovskih Albanaca, među
kojima ima i djece i žena. Prosvjedi bi se trebali istodobno održati
u Prištini i u drugim gradovima na Kosovu kako bi se upozorilo
međunarodnu javnost na ovaj problem.
SEATTLE - Američki predsjednik Bill Clinton otputovao je u četvrtak
iz Seattlea gdje je sudjelovao na sastanku Svjetske trgovinske
organizacije (WTO), uglavnom zasjenjenom demonstracijama
aktivista protiv slobodne trgovine. Američki predsjednik je
izrazio žaljenje zbog vandalizma manjeg broja nasilnih
prosvjednika, kako je rekao, koji su razbijali prozore i pljačkali
dućane, ali je pohvalio one koji su na miran način izrazili svoje
bojazni glede slobodne trgovine. Policija je samo u srijedu uhitila
više od 500 prosvjednika, a demonstracije su nastavljene i u
četvrtak, četvrti dan za redom.
MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin, koji je podvrgnut
bolničkom liječenju zbog upale pluća, telefonom je nazvao
bjeloruskog čelnika Aleksandra Lukašenka, nekoliko dana nakon što
je odgođeno potpisivanje sporazuma o ujedinjenju njihovih zemalja,
priopćio je u četvrtak Kremlj. Glasnogovornik Kremlja je izjavio za
Reuters da je Jeljcin telefonirao Lukašenku, ali je odbio govoriti
o pojedinostima razgovora. Televizija NTV je izvjestila da je
Jeljcin zahvalio Lukašenku na njegovoj potpori i razumijevanju
zbog odgode potpisivanja sporazuma koji predviđa postupno
ujedinjavanje dviju zemalja.
MOSKVA - Zdravstveno stanje ruskog predsjednika Borisa Jeljcina
poboljšalo se u četvrtak, no još uvijek se nalazi u bolnici na
liječenju upale pluća. Predsjednikovi liječnici vjeruju da se
njegovo zdravlje popravlja i da nema razloga za zabrinutost, rekao
je Jeljcinov glasnogovornik Dmitrij Jakuškin.
MOSKVA - Između 35 i 50 ruskih vojnika ubijeno je, a 100 ih je
ranjeno u četvrtak u borbama kod Arguna, grada udaljenog osam
kilometara od Groznog, priopćila je ruska agencija za vojne
informacije AVN. Radi se o najvećim ruskim gubicima tijekom jedne
operacije od početka intervencije u Čečeniji 1. listopada, navodi
AVN. Rusi su prilikom ulaska u Argun u četvrtak naišli na žestok
otpor čečenskih boraca, dodaje agencija pozivajući se na izvore u
ruskom zapovjedništvu.
MOSKVA - Izaslanik Vijeća Europa koji je posjetio ruska područja u
Čečeniji, te Ingušetiju i Dagestan, izjavio je u četvrtak da se
ruskom vojnom akcijom krše ljudska prava u regiji. "Očito je da
postoji problem kršenja ljudskih prava u situaciji kada postoji
200.000 izbjeglica, kada vlada panika i velike patnje... kada ljudi
gube apsolutno sve", rekao je povjerenik Vijeća Europe za ljudska
prava Alvaro Gil-Robles nakon sastanka s ruskim ministrom vanjskih
poslova Igorom Ivanovim.
MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov izjavio je u
četvrtak da Rusija neće dopustiti Zapadu da joj određuje datum
posjeta predsjedavajućeg OESS-a Knuta Vollebaeka Čečeniji.
"Rusija ne dijeli savjete ostalim zemljama poput Njemačke ili
Francuske kada bi ih Vollebaek trebao posjetiti", rekao je Ivanov
na novinskoj konferenciji nakon razgovora s izraelskim ministrom
vanjskih poslova Davidom Levyem. Vollebaek je početkom tjedna
posjetio Moskvu, no s ruskim vlastima nije uspio dogovoriti datum
posjeta Čečeniji. Ivanov je dodao da je Moskva načelno pristala na
taj posjet no da će sama odlučiti kada bi se on trebao odigrati.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi se u četvrtak
dogovoriti o produženju za tjedan dana humanitarnog programa
pomoći Iraku "nafta za hranu" umjesto šest mjeseci kao što je
zahtijevala Francuska, doznaje se iz diplomatskih izvora. SAD su
predložile da program, kojemu je isteklo trajanje u subotu navečer,
bude produžen za samo tjedan dana, do 11. prosinca.
NEW YORK - Irak će "smjesta odbiti" humanitarni program "nafta za
hranu" ako ga Vijeće sigurnosti produži samo za tjedan dana kao što
su predložile SAD, izjavio je u četvrtak irački veleposlanik pri
UN-u Said Hasan. "Produže li ga Vijeće sigurnosti za jedan tjedan,
smjesta ćemo ga odbaciti", rekao je Hasan.
BELFAST - Nova sjevernoirska vlada sastala se prvi put u četvrtak,
nakon prijenosa ovlasti s Londona na Belfast koji je stupio na snagu
u srijedu u ponoć, čime je okončana 25-godišnja izravna britanska
vladavina tim područjem. Desetero sjevernoirskih ministara - pet
protestanata i pet katolika - imenovano je u ponedjeljak. Premijer
koalicije četiriju stranaka je vođa Ulsterske unionističke stranke
(UUP) David Trimble, a njegov zamjenik umjereni katolik Seamus
Mallon, vođa Socijaldemokratske i laburističke stranke (SDLP).
Prvi sastanak vlade bojkotirala je protestantska Demokratska
unionistička stranka (DUP), velečasnog Iana Paisleya, koja u vladi
ima dva mjesta.
SEATTLE - Američki predsjednik Bill Clinton pozdravio je u četvrtak
uspostavu vlade protestanata i katolika u Sjevernoj Irskoj,
izjavljujući da bi dani pucnjave i bombi sada konačno mogli biti
završeni. "Demokratska vlada svih ljudi i za sve ljude Sjeverne
Irske sada će zamjeniti sumnju, strah i nasilje", rekao je Clinton u
Seattleu, gdje je sudjelovao na summitu Svjetske trgovinske
organizacije (WTO). Sjeverna Irska je ušla u četvrtak u novo
razdoblje jer su protestantski unionisti i katolički republikanci
počeli prvi put dijeliti vlast u zajedničkoj vladi nakon prijenosa
ovlasti s Londona na Belfast, koji je stupio na snagu u srijedu u
ponoć.
BRUXELLES - Ministri obrane zemalja članica NATO-a u četvrtak su
rekli da misije u BiH i Kosovu ne bi bile moguće bez transatlantske
veze, ustvrdivši da se ništa neće činiti što bi je oslabilo. U
priopćenju objavljenom nakon sastanka, ministri također potvrđuju
svoju odanost temeljnim sporazumima o razoružanju i njihovoj
provedbi.Takve smirujuće izjave svih ministara uzrokovane su
namjerom Europske unije da stvori vlastiti vojni identitet, kao i
planom SAD da polako izgradi vlastiti raketni obrambeni sustav.
Vizije SAD kao oklopljene tvrđave i podijeljenog NATO-a u kojem se
Europljani opremaju za mirovne zadatke nižeg intenziteta, ali ne i
one teže za posljedicu su imale stvaranje zabrinutosti od
slabljenja kohezije NATO-a. "Potvrdili smo trajnu važnost
transatlantske veze. Osigurat ćemo nastavak kolektivnog
obrambenog planiranja koje će zadovoljiti potrebe misija saveza u
njihovu punom opsegu", kaže se u priopćenju.
MADRID - Šefovi vlada Francuske i Španjolske, Lionel Jospin i Jose
Maria Aznar, razmotrili su u četvrtak u Madridu mogućnosti
poboljšanja suradnje u borbi protiv terorizma, dan prije nego bi
baskijska separatistička organizacija ETA trebala ponovno
započeti oružane aktivnosti, priopćili su službeni španjolski
izvori. Mjere za borbu protiv terorizma o kojima su razgovarali
Jospin i Aznar nisu priopćene novinarima. Istovremeno, stotine
prosvjednika počele su se okupljati u četvrtak navečer u velikim
španjolskim gradovima kako bi izrazili protest protiv mogućeg
novog nasilja.
BRUXELLES - Povećanje europskih proračuna za obranu "bilo bi
poželjno" kako bi se Europljanima omogućilo da u budućnosti budu u
mogućnosti rješavati krize u Europi, izjavio je u četvrtak
francuski ministar obrane Alain Richard na ministarskom sastanku
NATO-a. "Za većinu europskih zemalja, povećanje proračuna za
obranu bilo bi poželjno", rekao je Richard na novinskoj
konferenciji na marginama sastanka ministara obrane NATO-a u
Bruxellesu. Dodao je da u to treba "uvjeriti parlamente i javna
mnijenja". Richard smatra da Europljani moraju urediti da vojni
troškovi više ne budu podložni političkim promjenama te pokušati
"približiti stajališta" o troškovima za obranu.
KOPENHAGEN - Balkanske zemlje mogle bi biti spremne pridružiti se
Europskoj uniji 2014. godine, rekao je u četvrtak u Kopenhagenu
izaslanik UN-a za Balkan Carl Bildt. Prema "optimističnom
scenariju", kako ga je nazvao Bildt, Europska unija koja danas
okuplja 15 zemalja, mogla bi početi primati nove članice 2003. ili
2004. godine, odnosno pred kraj petogodišnjeg mandata sadašnjeg
Europskog parlamenta i Europske komisije. EU je otvorila pregovore
o pristupu sa šest zemalja kandidata, pa će uskoro "čitava Europa
zapadno od Ukrajine, osim Balkana, biti dio EU", rekao je Bildt.
Balkanske zemlje, rekao je, također bi trebale dobiti mogućnost da
jednog dana "zauzmu svoje prirodno mjesto u Europi".
ŽENEVA - Odbor UN za gospodarska, socijalna i društvena prava
pozvao je u četvrtak u Ženevi zemlje članice Svjetske trgovinske
organizacije u Seattleu da u svojim odlukama više uzmu u obzir
ljudska prava. Prava pojedinaca ne mogu naprosto biti žrtvovana
"makroekonomskim interesima", stoji u priopćenju Odbora UN-a
objavljenog u Ženevi. Odbor priznaje da liberalizacija trgovine
može biti ključ za jačanje blagostanja. "Nama je međutim također
jasno da daljnja liberalizacija na području trgovine, ulaganja i
financija ne stvara bezuvjetno pogodnu klimu za gospodarska,
socijalna i kulturna prava ljudi," stoji u priopćenju.
ATENA - Grčka je priopćila u četvrtak kako želi dopustiti Turskoj da
postane formalni kandidat za članstvo u Europskoj uniji, no,
potrebna su joj jamstva da će nakon toga njezini odnosi s Ankarom
biti dobri. Grčki premijer Costas Simitis rekao je novinarima nakon
sastanka sa svojim finskim kolegom Paavom Lipponenom kako će Grčka
staviti veto na tursku kandidaturu na summitu u Helsinkiu sljedećeg
tjedna ukoliko ne dobije takva jamstva. "Nadamo se sporazumu u
Helsinkiju, ali sudjelovanje bilo koje zemlje (u Europi) mora
jamčiti razvitak, mir i suradnju. Ako ne postignemo taj okvir, onda
ćemo reći 'ne' u Helsinkiu", rekao je on.
MARJAYOUN - Dva izraelska vojnika i četiri libanonska civila,
uključujući četverogodišnjeg dječaka, ozlijeđeni su u četvrtak u
gerilskom minobacačkom napadu u južnom Libanonu, priopćila je
izraelska vojska. U priopćenju vojske se navodi da su dva izraelska
vojnika ozlijeđena u zapadnom sektoru izraelske zone okupacije u
južnom Libanonu i da su prebačeni u bolnicu u Izrael. Iz izvora
Vojske južnog Libanona (SLA) se doznaje da su četiri civila
ozlijeđena u minobacačkom napadu na selo Bayada.
NEW YORK - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan preporučio je u četvrtak da
se mandat UN-ovim snagama, prisutnima na Cipru od 1964., produži za
šest mjeseci, do 15. lipnja 2000. godine. "S obzirom na trenutačno
stanje stvari, nazočnost snaga na otoku ostaje prijeko potrebna za
održanje primirja između dviju strana", ustvrdio je Annan u
izvješću Vijeću sigurnosti.
TRIPOLI - Libija se obvezala u četvrtak da neće pružati pomoć i
zaštitu "odgovornima za teroristička djela" te zatražila nastavak
međunarodne suradnje kako bi iskorijenila terorizam. To stajalište
izraženo je u zajedničkom priopćenju objavljenom na kraju posjeta
talijanskog premijera Massime D'Aleme Libiji. "Dvije strane
istaknule su potrebu da se uskrati pomoći i zaštita odgovornima za
teroristička djela te izrazile nadu da će biti donesene daljnje
mjere suradnje na sprječavanju i suzbijanju takvih djela", kaže se
u priopćenju objavljenom nakon sastanka D'Aleme i libijskog
čelnika Moamara Gadafija.
TUNCELI - Turske postrojbe ubile su u četvrtak u borbama na
krševitom jugoistoku zemlje istaknutog pripadnika kurdske gerile,
priopćili su službeni izvori. Oko 20.000 turskih vojnika
razmješteno je u desetodnevnoj vojnoj ofenzivi u planinskoj
pokrajini Tunceli, tradicionalnom pobunjeničkom uporištu.
Neimenovani pripadnik snaga sigurnosti izjavio je za agenciju
Reuters da je Yusuf Karatas, istaknuti pripadnik Kurdistanske
radničke stranke (PKK) ubijen u sukobima.
BRUXELLES - Unatoč moratoriju na isprobavanje nuklearnih raketa,
Sjeverna Koreja ubrzano razvija dalekometne rakete s nuklearnim
bojevim glavama koje će za pet godina biti u stanju doseći SAD i
Europu, rekao je u četvrtak u sjedištu NATO-a američki ministra
obrane William Cohen. Objašnjavajući kontroverzni američki plan
izgradnje raketnog obrambenog sustava, Cohen je upozorio ministre
obrane članica NATO-a, okupljene na sastanku u Bruxellesu, na
rastuću nuklearnu opasnost "crvenih država" kao što su Sjeverna
Koreja i Iran. Neimenovani visoki američki dužnosnik rekao je
novinarima da je Cohen iznio procjenu američke obavještajne službe
prema kojemu će novi sjevernokorejski tip rakete Taepodong-2 biti u
stanju doseći SAD i Europu u roku pet godina.
STRASBOURG - Druga europska konferencija posvećena vrednovanju
prevencije narkomanije, na kojoj sudjeluje 150 stručnjaka iz
članica EU, počela je u četvrtak u Europskom parlamentu u
Strasbourgu s ciljem da potakne "kulturu vrednovanja" prevencije u
Europi. Ocjenjivanje mjera primijenjenih u borbi protiv
narkomanije podrazumijeva "znanje o onome što se želi učiniti i
poznavanje rezultata postavljenih ciljeva", istaknula je
Margareta Nilson iz Europskog ureda za praćenje droga i narkomanije
(OEDT) na novinskoj konferenciji.
TIRANA - Civilni upravitelj UN-a za Kosovo Bernard Kouchner
doputovao je u četvrtak navečer u dvodnevni posjet Tirani kako bi od
albanskih vlasti ishodio pojačanje pograničnog nadzora, doznaje se
iz izvora u albanskoj vladi. "Kouchner i njegovi sugovornici moraju
se posebice složiti o pojačanju pograničnog nadzora između
Albanije i Kosova kako bi suzbili ilegalnu trgovinu", između
ostaloga i trgovinu oružja, izjavio je za agenciju France Presse
zamjenik albanskog ministra vanjskih poslova Ben Blushi.
BEČ - Između 30 i 40 ljudi ostalo je zatrpano pod ruševinama
stambene trokatnice koja se srušila u austrijskom selu
Wilhelmsburgu u četvrtak navečer, vjerojatno nakon eksplozije
plina, javila je austrijska televizija. Trokatnica s 15 stanova u
središtu sela Wilhelmsburg, udaljenog 70 kilometara zapadno od
Beča, srušena je do temelja pa bi, kako su izjavili spasioci, broj
žrtava mogao biti velik. Vojska koja je ubrzo stigla na mjesto
nesreće, pretražuje ruševine u nadi da će pod njima pronaći
preživjele.
VATIKAN - Papa Ivan Pavao II. primio je u četvrtak kubanskog
veleposlanika u Vatikanu i tom je prigodom pozvao njegovu vladu da
zaštiti ljudska prava na Kubi. Ozračje povjerenja poboljšalo bi
međunarodni položaj Kube i dopustilo bi svijetu da se "otvori prema
Kubi i da se Kuba otvori prema svijetu", izjavio je Ivan Pavao II.
(Hina) alt alt