VOA- COHEN O VOJNIM IZDACIMA-2-12

GLAS AMERIKE - VOA 2. XII. 1999. Ministar obrane Cohen pozvao europske saveznike da povećaju izdatke za obranu. Prilog Rona Pemsteina. "Sjedinjene Države su pozvale svoje europske saveznike da povećaju izdatke za obranu, odnosno za oružane snage. Taj poziv će se čuti i tijekom susreta ministara obrane država NATO-a koji se danas i sutra održava u Bruxellesu. Američki ministar obrane William Cohen je jučer u Hamburgu izjavio da Njemačka za obranu izdvaja premalo sredstava te da je to loš primjer za nove članice NATO-a - Poljsku, Mađarsku i Češku. Sjedinjene Države smatraju da bi sve članice trebale za obranu izdvojiti oko dva posto bruto godišnjeg proizvoda. Bez obzira na protivljenje njemačkog ministra obrane, Rudolfa Scharpinga, njemački proračun za sljedeću godinu predviđa manje smanjenje izdataka za vojsku. Njemačka, najveća europska zemlja, prema tim podacima za obranu izdvaja tek jedan i pol posto godišnjega bruto proizvoda. Izdvajanje dva posto bruto-proizvoda za obranu pogotovo je teško za nove članice NATO-a, kojima su izdaci za razne socijalne programe važniji od vojnih. Očekuje se da će na bruxelleskom skupu američki ministar obrane morati odgovoriti i na pitanja o američkim planovima o izgradnji novog, ograničenog proturaketnog sustava. Niz članica NATO-a slaže se s Rusijom koja tvrdi da bi izgradnja takvog sustava štetila sadašnjim mehanizmima kontrole naoružanja, uspostavljenim početkom sedamdesetih godina. Diplomati pri NATO-u tvrde da će američki ministar obrane naglasiti da se odluka o tom pitanju neće donijeti do sredine sljedeće godine, te da nema potreba da se već sada pregovara o izmjenama postojećih sporazuma o kontroli naoružanja. Gospodin Cohen je više puta govorio o želji Sjedinjenih Država da uspostavi novi antiraketni sustav, kako bi se obranile od mogućih napada takozvanih 'otpadničkih država'. Američki ministar je opetovano naglašavao da to ne bi promijenilo stratešku ravnotežu postignutu američko-sovjetskim sporazumima o kontroli balističkih raketnih sustava iz 1972. godine. Inače, veličina izdataka za obranu utječe i na planove Europske unije o osnivanju posebnih vojnih snaga za intervenciju u područjima u kojima ne žele intervenirati Sjedinjene Države i ostale članice NATO-a. Dužnosnici NATO-a tvrde da su ti planovi još uvijek u početnoj fazi, te da se o njima na ministarskom skupu neće raspravljati. No, o tom će se pitanju razgovarati u Helsinkiju, sljedećega tjedna, gdje se sastaju čelnici država Europske unije. Očekuje se da će oni odobriti planove o osnivanju snaga za brzu intervenciju, koje bi imala oko 60 tisuća vojnika. Snage bi se upućivale u krizna područja, a bile bi neovisne o NATO savezu. Američki diplomati kažu da bi se kada se o ovome naprave konkretniji planovi, trebalo osnovati tijelo koje bi povezivalo glavnog tajnika NATO-saveza Georgea Robertsona s Javierom Solanom, bivšim čelnikom NATO-a, sada odgovornim za obrambenu problematiku Europske unije. O ovim su pitanjima gospoda Robertson i Solana već neslužbeno razgovarali, no dužnosnici NATO-a ističu da je potrebna bolja komunikacija kako bi se izbjeglo dupliranje vojnih zadaća". (VOA)