IT-2.XII.STAMPA-ROBERTSON EUROOBRANA

ITALIJA LA STAMPA 2. XII. 1999. "Dosta s vojskama na papiru u Europi" "Sljedeće srijede bit će u Rimu kako bi se susreo s Massimom D'Alemom na svom obilasku devetnaest saveznica. No u Bruxellesu, gdje je lord George Robertson od l8. listopada sjeo na mjesto glavnog tajnika NATO-a, čekaju ga dva velika i teška dosjea: stabilizacija Balkana i rađanje 'Identiteta europske sigurnosti i obrane', zapravo, vojne snage petnaestorice koje će biti integrirane u strukturu NATO-a, ali će moći djelovati i samostalno. Upravo će te dvije teme biti na rasporedu na sastanku ministara obrane NATO-a koji se danas i sutra održava u Bruxellesu, a Robertson, u svom prvom intervjuu nekom talijanskom listu, objašnjava koje inicijative Europa treba poduzeti kako bi dostigla korak sa SAD-om na vojnom polju, i zašto obrana petnaestorice ipak ne treba zamijeniti strukturu NATO-a. - Tajniče, prije točno godinu dana u Saint-Malou, francusko- britanski skup na vrhu otvorio je put europskoj obrani. Za nekoliko će dana, u Helsinkiju, petnaestorica postaviti konkretne temelje europskih snaga. Kako objašnjavate to ubrzavanje? = U Saint Malouu je stvaranje europske obrane bilo samo dobra zamisao. Potom je sukob na Kosovu pokazao kako su Europljani ovisni o američkim resursima kada se trebaju suočiti s nekom krizom, i tako je europska obrana postala apsolutna nužnost. Ona će poslužiti da se ponovno uravnoteži savez, no možda i kako bi djelovala u slučajevima gdje savez u cjelini ne želi intervenirati. - Što Europi nedostaje kako bi bila utjecajnija na vojnom polju? = Na prvom mjestu treba bolje trošiti sredstva namijenjena vojnom sektoru, a u nekim slučajevima treba i više trošiti. Primjerice, jako sam zadovoljan što je Italija odlučila povećati svoje vojne troškove za sljedeću godinu. To je jako važno sa simboličkoga gledišta i nadam se da će druge europske zemlje slijediti vaš primjer. - No što konkretno nedostaje petnaestorici da bi mogli voditi neki rat? = Postoje velike praznine u preciznim telenavođenim oružjima i zrakoplovima prilagođenima za njihovu uporabu, u zračnom prijevozu postrojba i materijala, u logistici. No glavni je problem što u Europi ima dva milijuna vojnika u uniformama, a unatoč tomu bilo je teško naći njih 40.000 za slanje na Kosovo. Imamo veliku vojsku na papiru, a umjesto toga bi trebali imati manje papirnih vojnika, a više uvježbanih vojnika spremnih za intervenciju. Europske zemlje troše dvije trećine onoga što troši SAD na vojni sektor, no ni izbliza nemaju dvije trećine američkoga vojnog kapaciteta jer se nadmeću jedna s drugom, udvostručavaju strukture i poslove. Moramo riješiti taj problem ako Europa želi imati vatrenu moć poput Amerikanaca. - Satelitski sustavi, obavještajno djelovanje, vojno planiranje, nisu li sve to sektori u kojima je Europa zaostala? = Postoji gomila obavještajnih podataka, ono što nam treba su ljudi sposobni da ih protumače. Što se tiče vojnog planiranja, ono će se raditi u NATO-u. Savez je jako stručan na tom području i ne postoji namjera da se ono provodi u EU-u. - U Helsinkiju će se govoriti o snazi od 50 do 60 tisuća ljudi: hoće li to biti dovoljno da se uravnoteže uloge u NATO-u, te da se samostalno intervenira bude li potrebno? = Da, taj broj će napraviti veliku razliku, jer je to broj koji je prema stručnjacima potreban za provedbu misija tipa Petersberg (uspostava i održavanje mira), premda ne mislim da će biti lako naći te ljude. Sve u svemu, to je budilica koja zvoni mnogim europskim zemljama. - Stvaranje europske obrane službeno je dobro primljeno u NATO-u, no u SAD-u postoje bojazni radi te nove dimenzije politike Petnaestorice. Zašto? = U SAD-u postoji nervoza jer neki krivo tumače raspravu koja se vodi u Europi, misle da ako Europljani naprave nešto više, što je uostalom upravo SAD često tražio, da će onda raditi za svoj račun i da će stvoriti dvostruki Savez. No istina je ako Europa poveća svoju vojnu sposobnost, da je to u svakom slučaju dobro. A u nekim je zemljama bolje to učiniti u ime europske stvari nego atlantske. Mene ne zanima odakle dolaze vojni kapaciteti, ono što mi je važno jest imati veću sposobnost za NATO. - No neki, poput Francuske, nastavljaju govoriti o 'autonomnom' obrambenom kapacitetu Europe... = Ovdje se govori o zemljama koje će samostalno djelovati u situacijama u kojima neće biti uključen Savez u cjelini. To jasno podrazumijeva da će NATO odlučiti želi li ili ne želi biti umiješan u neku određenu situaciju europske sigurnosti. - Dakle, NATO će morati odlučiti hoće li sudjelovati u nekoj akciji, prije no što bi Europljani odlučivali hoće li je oni provesti? = Ja te stvari ne gledam mehanički: brzo će postati očito, čim dođe do neke krize, tko će intervenirati.(...) - U međuvremenu, na Kosovu, unatoč nazočnosti postrojba NATO-a, stanje uopće nije dobro... = To je ocjena s kojom se ne slažem. Prošlo je tek 150 dana otkako smo oslobodili Kosovo, nakon deset godina vladanja pravog apartheida i dvije godine strašnog nasilja. Nije jednostavno u takvom stanju, s velikim etničkim čišćenjem, stvari postaviti na mjesto preko noći. Stanje se jako popravilo; stopa ubojstava u lipnju bila je 190 osoba na 100.000, a sada je pala na 25, OVK je demilitariziran i tako dalje... To je dobro iskustvo, premda je razina nasilja još naprihvatljiva, no na kraju krajeva je nasilje manje od onoga u mnogim europskim gradovima."