ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Koliko Zagreb gradeći se uspijeva "pamtiti sebe" i je li Zagreb danas, na kraju tisućljeća, "na visini" svoga uzorka koji mu je dao jedinstvenost ne samo u hrvatskim već i u europskim razmjerima. O tim je
pitanjima svoj sud večeras iznijela povjesničarka umjetnosti dr. Željka Čorak, gostujući s temom "Zagreb - pamćenje i zaborav" na znanstvenoj tribini Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske u Zagrebu.
ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Koliko Zagreb gradeći se uspijeva
"pamtiti sebe" i je li Zagreb danas, na kraju tisućljeća, "na
visini" svoga uzorka koji mu je dao jedinstvenost ne samo u
hrvatskim već i u europskim razmjerima. O tim je pitanjima svoj sud
večeras iznijela povjesničarka umjetnosti dr. Željka Čorak,
gostujući s temom "Zagreb - pamćenje i zaborav" na znanstvenoj
tribini Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske u
Zagrebu. #L#
Svoj 'razgovor o Zagrebu' dr. Čorak počela je pitanjem ima li smisla
govoriti s negativnim predznakom o gradu u kojemu danas ima malo
"sluha" za memoriju, koja je pak jedinstvo pamćenja, estetike i
etike. Da bi memorija ponovno "stekla" pravo građanstva u Zagrebu,
dr. Čorak drži da bi od pomoći bilo i jačanje građanske svijesti o
pripadnosti gradu.
"'Zelena potkova' originalno je rješenje grada Zagreba, ali ona se
danas narušava", ustvrdila je Željka Čorak, navodeći za to primjere
Marulićeva trga i dućana "Sexyland" u Preradovićevoj ulici, što je,
ocijenila je, potpuno neprimjeren sadržaj za taj donjogradski
prostor.
Zagreb "pamti", rekla je dr. Čorak, i gradske vlasti koje su imale
hrabrosti i odlučnosti učiniti korake kao što je npr. izgradnja
Hrvatskoga narodnog kazališta na području koje tada nije bio strogi
centar. Danas, pak, istaknula je, isčezavaju zagrebačke elitne
zone koje su bile društveno obvezujući, tj. u tim zonama nije bila
moguća gradnja bez obveznoga pridržavanja i poštivanja svih
urbanih standarda.
Najveći udarac zagrebačkome urbanizmu po mišljenju dr. Čorak su
radovi na preuređenju i dogradnji stadiona nogometnoga kluba
"Croatia", nasuprot parku Maksimiru.
Memoriju grada čuva i zagrebački Mirogoj, ali je i na novijim
dijelovima toga spomenika kulture i sjećanja vidljivo da je danas
"grad mrtvih jednak gradu živih", dodala je.
"Pa ipak", istaknula je dr. Čorak, "svaki je grad i veliki sustav
inercije, što i Zagreb spašava. Uz to nada Zagreba su i njegova
memorija i tolerancija, o čemu vjerno svjedoče i kupole
zagrebačkoga Mirogoja na kojima netaknuto stoje simboli različitih
vjera kao potvrda memorije, tj. sjećanja, estetike i etike
Zagreba".
(Hina) ip sp