ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Razvoj hrvatske industrije alatnih strojeva trebao bi se razvijati na izvozu, budući da u bliskoj budućnosti ne treba očekivati jačanje domaće potražnje. Naime, prema planovima udruženja proizvođača
alatnih strojeva (ALSTRO), izvoz će se sa sadašnjih 41,7 milijuna dolara povećati na 57,7 milijuna dolara u 2003. godini, odnosno za gotovo 40 posto, pri čemu bi udio izvoza u ukupnoj proizvodnji porastao sa sadašnjih 85 posto na 89 posto.
ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Razvoj hrvatske industrije alatnih
strojeva trebao bi se razvijati na izvozu, budući da u bliskoj
budućnosti ne treba očekivati jačanje domaće potražnje. Naime,
prema planovima udruženja proizvođača alatnih strojeva (ALSTRO),
izvoz će se sa sadašnjih 41,7 milijuna dolara povećati na 57,7
milijuna dolara u 2003. godini, odnosno za gotovo 40 posto, pri čemu
bi udio izvoza u ukupnoj proizvodnji porastao sa sadašnjih 85 posto
na 89 posto.#L#
Osnovna pretpostavka rasta hrvatskog izvoza uopće, pa tako i izvoza
alatnih strojeva, trebala bi biti zdrava izvozna poticajna
politika. Međutim, istaknuo je na nedavno održanom Hrvatskom
razvojnom forumu Vito Gašparović, sadašnja je situacija drugačija.
Umjesto potpore izvozu olakšava se uvoz i to starih i zastarjelih
alatnih strojeva koji mogu zadovoljiti tek jednostavnu
proizvodnju, tj. proizvodnju jednostavnih i jeftinih proizvoda.
Ukoliko se hrvatska proizvodnja, naglasio je Gašparović, bude
zasnivala na starim strojevima, zastarjeloj tehnologiji, niskoj
kvaliteti, uz visoke troškove proizvodnje, bit ćemo 'eliminirani'
sa svjetskog tržišta i prisiljeni na izvoz na nisko kvalitetna
tržišta.
Ističući da je razvoj gospodarstva neke zemlje vidljiv i u
činjenici da je u toj zemlji povećana proizvodnja alatnih strojeva,
Gašparović je iznio i podatak da je, primjerice, šest zemalja u
svijetu s bruto domaćim proizvodima (BDP) od 1000 milijardi dolara,
među 12 najvećih svjetskih proizvođača alatnih strojeva.
Istodobno, zemlje s razvijenom proizvodnjom alatnih strojeva imaju
visoku sposobnost investiranja, između 15 i 20 posto, te stabilan
rast BDP-a od dva posto godišnje.
Vrijednost hrvatske proizvodnje alatnih strojeva krajem 80-ih
godina iznosila je otprilike 200 milijuna američkih dolara s
približno deset tisuća zaposlenih. Danas proizvodnja iznosi 40
milijuna dolara, s nešto više od tisuću zaposlenih. Godine 1989.
udjel hrvatske industrije alatnih strojeva u svjetskoj proizvodnji
iznosio je 0,5 posto, dok danas to iznosi 0,11 posto.
No, usprkos drastičnom padu proizvodnje, današnji razvojni stupanj
hrvatskih alatnih strojeva zadovoljava visoke zahtjeve europskog i
američkog tržišta, što dokazuju izvozni rezultati. Udjel izvoza u
ukupnoj proizvodnji tijekom čitavog poslijeratnog razdoblja
iznosilo je otprilike 80 posto, u 1998. godini taj postotak iznosi
85,2 posto, ali kada se računa proizvodnja samo alatnih strojeva
izvoz učestvuje sa više od 98 posto.
Razvojni planovi hrvatske industrije alatnih strojeva, smatraju u
ALSTRO-u, između ostaloga uključuju primjenu novih tehnoloških
postupaka kao što su metode brze izrade prototipova,
visokobrzinsku obradu, upotrebu novih materijala itd..
Realizacijom spomenutih planova, vrijednost proizvodnje ALSTRO-a
povećela bi se u 2003. godini sa sadašnjih 43,4 na više od 68,7
milijuna dolara ili za jednu trećinu, što čini prosječni godišnji
rast od otprilike sedam posto. Istodobno, broj zaposlenih u tom bi
se razdoblju povećao otprilike 14 posto uz godišnji porast
produktivnosti od četiri posto.
(Hina) tp db