BBC 1. XII. PUSIĆ I MUNJINA

BRITANSKI RADIO - BBC 1. XII. 1999. Danas započinjemo s novim serijalom o predstojećim parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj u kojem ćete moći čuti što tri glavne političke snage - HDZ, koalicija SDP-a i HSLS-a te tzv. Pučko- seljačka koalicija u kojoj su Hrvatska seljačka stranka, Istarski demokratski savez, Liberalna stranka i Hrvatska narodna stranka - nude hrvatskim biračima glede opće demokratizacije društva, vanjske politike i gospodarstva. Danas predstavljamo tzv. Pučko- seljačku koaliciju. Prvi krug teme je demokratizacija, pa je Tin Radovani upitao Vesnu Pusić iz Hrvatske narodne stranke kakve promjene predviđa oporbena četvorka u zakonodavstvu o elektronskim medijima. = Već je kao neki nagovještaj toga što bi bilo poslije izbora kada današnja oporba pobijedi, potpisan jedan simboličan sporazum između Foruma 21 i šest oporbenih stranaka, koji obavezuje tih šest stranaka na podupiranje instituta javne televizije iz ovoga što mi danas imamo, što je jedna kombinacija stranačke i državne televizije. Ono što je dio toga zajedničkog projekta je, uz podržavanje javne televizije, omogućavanje uspostavljanja javne televizije iz koje će se maknuti i država, i političke stranke, što je više moguće što se uređivačke politike tiče. Nama je potrebna i reforma izdavanja licenca za privatne televizije, lokalne televizije, privatna radija, sve stvari koje su dosad imale veliki uspjeh i utjecaj u onim situacijama u kojima su se mogle izboriti za pravo na život, a to je bilo teško i ograničeno, s velikim ograničenjima i u davanju licenca i dozvola, i u davanju frekvencija, i u davanju snaga odašiljača, drugim riječima pokrivenosti. Na svim tim područjima treba mijenjati zakonodavstvo i omogućiti onim projektima koji su, u krajnjoj liniji, već i sada na dnevnom redu, da se počnu po nekim kriterijima profesionalnosti, a ne političke podobnosti, realizirati. - Kanite li dozvoliti slobodu okupljanja čak i na Markovom trgu? = Kanimo. Slobodu okupljanja u skladu sa zakonodavstvom koje sankcionira samo nasilne izgrede, a sve ostalo - mirno okupljanje, bilo gdje, bilo kada. - U zadnje vrijeme vrlo se oštro nameće problem Srba. Smatrate li da su Srbi politička ili ekonomska emigracija u ovom trenutku? = U prvom redu, ne može jedna specifična etnička skupina biti samo ekonomska emigracija jer se ekonomske teškoće Hrvatske ne odnose specifično samo na jednu etničku grupaciju nego na sve građane Hrvatske. Prema tome, ako je neproporcionalno visok broj ljudi koji traže azil ili emigriraju iz jedne etničke grupe, onda je očito da se radi o političkom pitanju. - Na koji način kanite promijeniti politički položaj Srba? = Zakonodavstvom koje poštuje i garantira pravo vlasništva i postojeće vlasništvo svim građanima bez obzira na etničku pripadnost, dodatno štiti etničke manjine, a osobito srpsku jer je ona u ovom trenutku u najosjetljivijem položaju, u situacijama različite pomoći, od socijalne pomoći koje daju burze, mogućnosti registriranja nezaposlenosti, pristupu bilo kakvim projektima mikrokredita koje planiramo kao poticaj malom poduzetništvu. Drugo - revizija cijele procedure i uvid, detaljno, u cijelu proceduru mogućnosti povratka i mogućnosti dobivanja državljanstva. Tu, po mome mišljenju, nema posebnih potreba za posebnim statusom, nego samo primijeniti jednake principe na građane Hrvatske, bez obzira na etničku pripadnost. Obratili smo se i Bojanu Munjinu iz Helsinškog odbora za ljudska prava, koji pozdravlja, kako se izrazio, jasan stav gospođe Pusić iz oporbene četvorke o potrebi pretvorbe HTV-a u javnu medijsku kuću i o potrebi liberalizacije dodjele licenca za privatne medije: = Liberalizacijom medija, javnom televizijom i omogućavanjem malim, lokalnim, privatnim medijima da dođu na svjetlo dana, mislim da će to za pitanje ljudskih prava i civilno društvo jako puno značiti. Što se tiče odgovora gospođe Pusić oko pitanja Srba, ja se svakako slažem s njezinim stavom da je tu potrebno zakonodavstvo učiniti takvim da bude od koristi takvim grupama i mislim da stvarno na tome treba poraditi, od pitanja dobivanja domovnica, vlasništva i sl. Ono što je gospođa Pusić sasvim nenamjerno propustila spomenuti, a dosta je važno, u slučajevima kad recimo nedužnim ljudima pale kuće ili kad ih istjeruju iz kuće ili kad se radi neko fizičko nasilje, gdje mi imamo na stotine takvih primjera u zadnjih pet-šest godina, da je dosta važno, načelno govoreći, strogo primjenjivati kazneni zakon koji tu već postoji. Zakon je dosta strog i kaže da ako ste vi motivirani nekom rasnom mržnjom u činjenju nekakvog teškog krivičnog djela, kao što su fizički napadi, ubojstva ili paljevine, po tom zakonu ćete vi biti strogo kažnjeni. (BBC)