DE-HR-STRANKE-IZBORI-VLADA-Političke stranke-Izbori-Vlada NJ 1.XII.WELT:RAČAN ZA PROMJ.USTAVA NJEMAČKADIE WELT1. XII. 1999.Hrvatska oporba želi ukinuti predsjednički sustav"Hrvatska oporba, koja bi po svim anketama mogla pobijediti na
skupštinim izborima, raspisanima za 3. siječnja, želi radikalno promijeniti sustav vladavine zemljom. Trenutačno je Hrvatska ustrojena kao predsjednička demokracija i potpuno je upućena na osobu umirućega šefa države Franju Tuđmana.'Sudbina naše zemlje ne bi trebala ovisiti o jednom jedinom čovjeku', izjavljuje Ivica Račan, šef socijaldemokratske stranke, a možda i sljedeći hrvatski premijer. 'Danas je predsjednik šef oružanih snaga i obavještajne službe. Imenuje vladu i ima opsežne ovlasti', napominje Račan. 'Ubuduće bi trebao imati onolike ovlasti kolike imaju i predsjednici Mađarske, Češke ili Njemačke - naime, nikakve, izuzev utjecajne riječi'.Takav status pretpostavlja promjenu ustava, a time, teoretski, i dvotrećinsku većinu u skupštini. Račan je, doduše, uvjeren da će šest oporbenih stranaka pobijediti na izborima i formirati stabilnu koaliciju. No, hoće li to biti dovoljno za dvotrećinsku većinu? 'Možda ne sasvim', kaže on. 'No, postoji izlaz - možemo
NJEMAČKA
DIE WELT
1. XII. 1999.
Hrvatska oporba želi ukinuti predsjednički sustav
"Hrvatska oporba, koja bi po svim anketama mogla pobijediti na
skupštinim izborima, raspisanima za 3. siječnja, želi radikalno
promijeniti sustav vladavine zemljom. Trenutačno je Hrvatska
ustrojena kao predsjednička demokracija i potpuno je upućena na
osobu umirućega šefa države Franju Tuđmana.
'Sudbina naše zemlje ne bi trebala ovisiti o jednom jedinom
čovjeku', izjavljuje Ivica Račan, šef socijaldemokratske stranke,
a možda i sljedeći hrvatski premijer. 'Danas je predsjednik šef
oružanih snaga i obavještajne službe. Imenuje vladu i ima opsežne
ovlasti', napominje Račan. 'Ubuduće bi trebao imati onolike
ovlasti kolike imaju i predsjednici Mađarske, Češke ili Njemačke -
naime, nikakve, izuzev utjecajne riječi'.
Takav status pretpostavlja promjenu ustava, a time, teoretski, i
dvotrećinsku većinu u skupštini. Račan je, doduše, uvjeren da će
šest oporbenih stranaka pobijediti na izborima i formirati
stabilnu koaliciju. No, hoće li to biti dovoljno za dvotrećinsku
većinu? 'Možda ne sasvim', kaže on. 'No, postoji izlaz - možemo
zakazati referendum o novom ustavu'.
No, Račan, koji je stekao reputaciju najpopularnijeg oporbenog
političara, ne želi se točno odrediti bi li se radije kandidirao za
premijerski ili - u slučaju Tuđmanove smrti - za predsjednički
položaj. Po dosadašnjim vizijama, trebao je postati sljedećim
premijerom, ali Tuđmanova bolest otvara nove perspektive.
'Želimo na položaju šefa države čovjeka koji će držati taj položaj,
ali neće koristiti pripadajuće ovlasti - sve do promjene ustava
koja je naš najviši prioritet', izjavljuje Račan. U toj ustavnoj
promjeni Račan vidi ključ za pretvaranje 'Hrvatske u normalnu
europsku zemlju'.
Stav prema strukturi države najveća je razlika između oporbe i
vladajuće stranke i HDZ-a. Što se tiče političkih sadržaja, razlike
nisu tako fundamentalne.
Socijaldemokrati žele privredne reforme, privatizaciju,
smanjenje poreza i europsku integraciju. Sve to načelno želi i HDZ.
No, važna razlika tiče se planova za proračun: Račan želi drastično
smanjiti proračun i radikalno promijeniti raspodjelu njegovih
sredstava. Te bi mjere posebno snažno pogodile ministarstvo obrane
i ministarstvo unutarnjih poslova. Dok socijaldemokrati žele
udvostručiti proračun za obrazovanje i istraživanja, izdvajanja za
policiju i vojsku - koje su, valja napomenuti, navodno naklonjene
HDZ-u - trebala bi biti snažno reducirana", napominje na kraju
izvješća Boris Kalnoky.