SI-HR-ULAGANJA-Burze/dionice SLO 1.XII.-DELO-ZAGREBACKA BURZA SLOVENIJADELO 1. XII. 1999.Stampedo na zagrebačkoj burzi"Prošloga su tjedna dionice na zagrebačkoj burzi dosegle najveći stupanj rasta ove godine, a na čelu su i ovaj put
bile Pliva, Zagrebačka banka i Podravka. Time se i hrvatski burzovni indeks Crobex približio vrijednostima s početka godine. Nakon što je nekoliko hrvatskih burzovnih kuća u minulom razdoblju moralo zatvoriti vrata ili postoje još samo na papiru, sudionike hrvatskog tržišta kapitala iznenadila je novost da je u Zagrebu počela djelovati nova burzovno-posrednička kuća, ovaj put sa slovenskim kapitalom. Ilirika iz Ljubljane je kao prvo slovensko burzovno-posredničko poduzeće utemeljila burzovnu kuću u Zagrebu i već je dobila sjedište na zagrebačkoj burzi.Početak pošloga tjedna nije najavljivao veće pozitivne pomake na tržištu dionica, s većinom se dionica uz skroman promet trgovalo po istim cijenama kao i tjedan prije. Pravi vihor, koji je barem kratkoročno pomeo pesimiste, izazvalo je priopćenje analitičara više svjetskih investicijskih banaka koje su u svojem zadnjem izvješću ulagačima savjetovali veću kupnju Plivinih dionica. Da se
SLOVENIJA
DELO
1. XII. 1999.
Stampedo na zagrebačkoj burzi
"Prošloga su tjedna dionice na zagrebačkoj burzi dosegle najveći
stupanj rasta ove godine, a na čelu su i ovaj put bile Pliva,
Zagrebačka banka i Podravka. Time se i hrvatski burzovni indeks
Crobex približio vrijednostima s početka godine. Nakon što je
nekoliko hrvatskih burzovnih kuća u minulom razdoblju moralo
zatvoriti vrata ili postoje još samo na papiru, sudionike hrvatskog
tržišta kapitala iznenadila je novost da je u Zagrebu počela
djelovati nova burzovno-posrednička kuća, ovaj put sa slovenskim
kapitalom. Ilirika iz Ljubljane je kao prvo slovensko burzovno-
posredničko poduzeće utemeljila burzovnu kuću u Zagrebu i već je
dobila sjedište na zagrebačkoj burzi.
Početak pošloga tjedna nije najavljivao veće pozitivne pomake na
tržištu dionica, s većinom se dionica uz skroman promet trgovalo po
istim cijenama kao i tjedan prije. Pravi vihor, koji je barem
kratkoročno pomeo pesimiste, izazvalo je priopćenje analitičara
više svjetskih investicijskih banaka koje su u svojem zadnjem
izvješću ulagačima savjetovali veću kupnju Plivinih dionica. Da se
i ulagači stranih investicijskih fondova ne ponašaju puno
racionalnije od njihovih manje iskusnih kolega na Istoku, moglo se
vidjeti u srijedu i četvrtak, kad je na zagrebačkoj burzi nastao
pravi stampedo, a Pliva je u dobrih dva dana dobila skoro 30 posto a
u nešto više od dva tjedna čak nevjerojatnih 44 posto. Nakon što na
zagrebačkoj burzi već dulje vrijeme nisu prodani veći paketi,
potražnja je u četvrtak prešla sve granice - najviša dnevna cijena
dosegla je 524 kuna za dionicu a ukupan promet s Plivom 5 milijuna
kuna. Da promet nije bio još veći skrivilo je naglo povećanje
apetita prodavača, jer se po zaključnoj cijeni od petka, 515 kuna za
dionicu, moglo prodati goleme količine dionica (u Londonu je
konačna cijena iznosila 14,05 američkih dolara za GDR). Zajedno s
Plivom velik je porast uz milijunski promet u četvrtak zabilježila
i redovita dionica Zagrebačke banke. Za 15 posto u četvrtak je
porastao i tečaj Podravkine dionice (23 postotni rast u dva
tjedna), zamalo 10 postotni rast zabilježili su i porečka Riviera
te Kraš.
U petak se oduševljenje stranih ulagača hrvatskim tržištem
kapitala slegnulo, jer su tečaji svih dionica jako pali, a
pomanjkanje ponude u četvrtak se brzo pretvorilo u skromnu
potražnju. Pliva je u petak izgubila gotovo 7 posto i pristala na
konačnu vrijednost od 480 kuna za dionicu, Podravka je uz 5 postotnu
korekciju dočekala kraj tjedna na vrijednosti od 71,2 kune za
dionicu a sa Zagrebačkom se bankom u petak uopće nije trgovalo.
Ispravak cijena u petak bio je svakako očekivan, no najuglednije su
dionice unatoč tomu zabilježile deset i više postotni tjedni rast
(Pliva 20 posto, Podravka 10, Kraš 10 posto).
Iz Zagrebačke je banke prošlog tjedna stigla vijest da je spremna
preuzeti većinski udio u mostarskoj Hrvatskoj banci za što mora
dobiti još suglasnost hrvatske te bosanske središnje banke.
Mostarska Hrvatska banka utemeljena je krajem 1992. i na području
Bosne i Hercegovine ima 19 poslovnica. Ukupna bilančna svota
iznosila je krajem prošloga tjedna 139 milijuna američkih dolara, a
ukupni kapital 14,4 milijuna američkih dolara (iako su ti brojevi
već u usporedbi s većim hrvatskim bankama izvanredno niski, s
obzirom na trenutačne odnose u BiH, Hrvatska je banka među
najvećima i ujedno najsolidnijim bankama). Trenutni veći dioničari
Hrvatske banke su hrvatska poduzeća i banke (među osnivačima je i
Zagrebačka banka), a istupa Europska banka za obnovu i razvitak s
8,6 posotnim udjelom" - izvješćuje Peter Vlaić.