LJUBLJANA, 30. studenoga (Hina) - Slovenija gubi nekadašnje komparativne ekonomske prednosti u odnosu na veće tranzicijske države poput Poljske ili Češke iako je način na koji je nadoknadila gubitak jugoslavenskoga tržišta sugerirao
da će postati vječnom "pričom o tranzicijskom uspjehu" kako je to svojedobno rekao premijer Drnovšek, ili da je "jednostavno osuđena na uspjeh", kako su to optimistički ocjenjivali ekonomisti poput dr. Jože Mencingera.
LJUBLJANA, 30. studenoga (Hina) - Slovenija gubi nekadašnje
komparativne ekonomske prednosti u odnosu na veće tranzicijske
države poput Poljske ili Češke iako je način na koji je nadoknadila
gubitak jugoslavenskoga tržišta sugerirao da će postati vječnom
"pričom o tranzicijskom uspjehu" kako je to svojedobno rekao
premijer Drnovšek, ili da je "jednostavno osuđena na uspjeh", kako
su to optimistički ocjenjivali ekonomisti poput dr. Jože
Mencingera.#L#
"Vlada je oklijevala s mirovinskom i zdravstvenom reformom koje
sada tiktakaju kao tempirana bomba, nije poticala konkurentske
prednosti slovenske ekonomije i intelektualni kapital njezina
menadžmenta", izjavio je na televizijskom okruglom stolu o
ekonomskim perspektivama u idućih nekoliko godina dr. Bogomir
Kovač, profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani i jedan od
jačih kritičara sadašnje vlade i njezinih ekonomskih mjera. Kovač,
koji je radio i kao ekonomski savjetnik u više domaćih poduzeća,
tvrdi da je potrebno stvaranje "koalicije" uspješnih poduzeća i
države jer su nekadašnji "paradni konji" domaće industrije sve
neuspješniji, a Europu koja je glavno tržište čeka recesija.
"Naša je uspješna priča zapravo trajala samo od 1992. do 1995., a
sada imamo sve veći trgovinski i proračunski deficit, a počinje i
porast cijena nafte i drugih sirovina", upozorava Kovač. U izvozu
zbog zastarjele tehnologije i nemogućnosti stvaranja novih
proizvoda Slovenija sve više zaostaje, a zbog maloga tržišta i
visokih troškova niti strani kapital nije previše zainteresiran za
neposredna ulaganja.
Ministrica gospodarstva u Drnovšekovoj vladi Tea Petrin priznala
je da će najteže biti prestrukturirati nekadašnje jake industrije -
poput tekstilne s 30.000 zaposlenih, ali i željezare i kožne
industrije. I preporuke europskih stručnjaka govore o potrebi
smanjenja broja zaposlenih i novoj organizaciji. Glavni je problem
previše tzv. "doradnih poslova" i niska tehnološka razina koja je
sve manje zanimljiva stranim kupcima. No, za nove i tehnološki
naprednije proizvode nema sredstava i riječ je o procesima koji
traže 5 do 10 godina.
(Hina) fl ds