GB 27.XI. ECONOMIST IZBORI HR

VELIKA BRITANIJA THE ECONOMIST 27. XI. - 3. XII. 1999. Nakon Tuđmana "Prije samo nekoliko tjedana, strahovalo se da hrvatski predsjednik Franjo Tuđman neće prihvatiti rezultate parlamentarnih izbora. Izbori su se trebali održati 22. prosinca, a činilo se da će Predsjednikova stranka, HDZ, izgubiti većinu u parlamentu. Sada se čini da tu Tuđman možda uopće neće imati riječ. Vremešni Predsjednik, koji se nalazi u bolnici zbog postoperativnih komplikacija, bio je previše bolestan da bi potvrdio nadnevak izbora. Ustavni rok da to učini prošao je 20. studenoga. Izbori se moraju održati do 27. siječnja. Tuđmanovi izgledi da se vrati na položaj svakim su danom sve manji. U potrazi za privremenom zamjenom, vladajuća je stranka 24. studenog progurala odluku o proglašenju Predsjednika privremeno, radije nego trajno, nesposobnim. Njegove su ovlasti sad prenesene na predsjednika parlamenta Vlatka Pavletića, koji prema tome može ratificirati važne zakone koji čekaju predsjednikov potpis. Taj manevar vladajućoj stranci omogućuje da izbjegne skoro sazivanje predsjedničkih izbora, koji bi izazvali pogubni raskol. Teoretski, Tuđman bi se mogao vratiti na dužnost. No kad bi umro na položaju, morali bi se raspisati novi izbori, a novog bi predsjednika trebalo izabrati za 60 dana. Borba za predsjednički položaj već je počela. Nema nestašice kandidata ni za mjesto vođe stranke niti za položaj predsjednika. Problem je što nitko nema i stranačke veze da bude kandidiran i široku popularnost potrebnu za pobjedu na izborima. Jedan takmac je Ivić Pašalić, Tuđmanov savjetnik za unutarnja pitanja i navodno druga najmoćnija osoba u Hrvatskoj, zahvaljujući nadzoru nad obavještajnim službama. Kao Hrvat iz susjedne Hercegovine, i on ima zajamčenu potporu toga povećeg klana u vladajućoj stranci. Njegove veze s hercegovačkim klanom i 'novim bogatašima', međutim, ne donose mu naklonost običnih Hrvata, koje ljuti napredovanje malobrojnih u razdoblju recesije. Drugi čvrstorukaš, zamjenik predsjednika parlamenta, Vladimir Šeks, ima bolje izglede. Njemu nedostaju Pašalićev utjecaj u vladinim krugovima, no konzervativni nacionalist staroga kova uživa ugled u stranci i prihvatljiv je većem broju Hrvata. Njegova vrsta nacionalizma, međutim, ne bi Hrvatskoj pomogla da iziđe iz međunarodne izolacije kojom su glasači iscrpljeni, pa bi mu mjesto predsjednika vjerojatno izmaklo. Treći bi kandidat bio ministar vanjskih poslova Mate Granić, koji je popularan u zemlji i prihvatljiv u inozemstvu. Granić nije izolacionist i njegovi ga instinkti okreću prema Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama. Njegov je nedostatak to što gotovo nema bazu u vlastitoj stranci. Nitko od te trojice, međutim, neće biti kadar preokrenuti izglede stranke na parlamentarnim izborima. Stranački ugled osnivača i branitelja neovisne Hrvatske ne utječe više toliko na glasače. Njih ovih dana više brine nezaposlenost koja se kreće oko 20%, a one dovoljno sretne da imaju posao uznemiruje kašnjenje plaća. Većina ljudi misli da vladajuća stranka vlastite potrebe stavlja ispred državnih. Nezadovoljstvo vladajućom strankom trebalo bi pomoći krhkom oporbenom savezu socijalnih demokrata i socijalnih liberala. Zajedno bi oni mogli nekako i osvojiti većinu u parlamentu. Dvojica vođa, socijaldemokrat Ivica Račan i socijalni liberal Dražen Budiša, u posljednje vrijeme dobro surađuju. Predsjednička utrka dobiva veliku važnost na parlamentarnim izborima. Bude li predsjednički kandidat Granić, čini se da bi samo Račan imao dovoljno potpore da ga pobijedi. No smatra se da Budiša goji predsjedničke ambicije. Svaki znak razmirice među oporbom mogao bi odvratiti glasače i oslabiti izglede da koalicijski savez osvoji većinu čak i na parlamentarnim izborima - a kamoli da dovede svog kandidata na predsjedničku dužnost", zaključuje list.