FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BBC 28. XI. TISAK

GB-HR-YU-BOMBARDIRANJE-Organizacije/savezi-Politika BBC 28. XI. TISAK BRITANSKI RADIO - BBC28. XI. 1999.Pregled tiskaNaslovnim stranicama britanskih novina ove nedjelje dominiraju izvješća iz Sjeverne Irske, gdje je glavna protestanska stranka pristala ući u istu vladu s političkim krilom IRA-e Sinn Feinom. Do sada su protestanti zahtijevali da IRA prvo preda svoje oružje. Kako piše 'The Observer', sjevernoirska vlada bi mogla početi obavljati svoje poslove čim IRA imenuje svog predstavnika u povjerenstvo za razoružanje paravojnih skupina. Nedjeljni 'The Independent' objavljuje izvješće o Hrvatskoj koje počinje riječima 'Hrvatska čeka...'. List piše da je Predsjednik Republike, čini se, na samrti i da je njegove ovlasti preuzeo predsjednik Sabora. 'The Independent' dodaje da osim Hrvatske čekaju i Sjedinjene Države i Europska unija. Kaže se kako nije u pitanju samo izbor nove vlasti već je u pitanju i politički identitet. List piše kako su Amerikanci podupirali Tuđmana dok je trajao rat, a da je onda došlo do zahlađenja. Dalje se navodi kako Hrvatska vlada nije surađivala s haaškim sudom i da država nije učinila dovoljno na ponovnom prihvaćanju Srba koji su pobjegli za vrijeme rata. Također se kaže kako su NATO snage došle do dokaza da
BRITANSKI RADIO - BBC 28. XI. 1999. Pregled tiska Naslovnim stranicama britanskih novina ove nedjelje dominiraju izvješća iz Sjeverne Irske, gdje je glavna protestanska stranka pristala ući u istu vladu s političkim krilom IRA-e Sinn Feinom. Do sada su protestanti zahtijevali da IRA prvo preda svoje oružje. Kako piše 'The Observer', sjevernoirska vlada bi mogla početi obavljati svoje poslove čim IRA imenuje svog predstavnika u povjerenstvo za razoružanje paravojnih skupina. Nedjeljni 'The Independent' objavljuje izvješće o Hrvatskoj koje počinje riječima 'Hrvatska čeka...'. List piše da je Predsjednik Republike, čini se, na samrti i da je njegove ovlasti preuzeo predsjednik Sabora. 'The Independent' dodaje da osim Hrvatske čekaju i Sjedinjene Države i Europska unija. Kaže se kako nije u pitanju samo izbor nove vlasti već je u pitanju i politički identitet. List piše kako su Amerikanci podupirali Tuđmana dok je trajao rat, a da je onda došlo do zahlađenja. Dalje se navodi kako Hrvatska vlada nije surađivala s haaškim sudom i da država nije učinila dovoljno na ponovnom prihvaćanju Srba koji su pobjegli za vrijeme rata. Također se kaže kako su NATO snage došle do dokaza da hrvatske tajne službe destabiliziraju dio Bosne i Hercegovine u kojem žive Hrvati. Kako zaključuje autor članaka u 'The Independentu', Andrew Marshall, to je razlog zašto Amerika i Europa nisu sigurni kako da protumače izjavu gospodina Pavletića da on mora činiti ono što bi i Predsjednik uradio. Dalje se dodaje da bi, prema svim najavama, vladajuća Hrvatska demokratska zajednica trebala doživjeti poraz na predstojećim izborima. List piše da je nezaposlenost dostigla 20 posto, dok je privatizacija uglavnom značila davanje državnog vlasništva prijateljima vladajuće stranke. 'The Independent' na kraju predviđa da se Hrvatska demokratska zajednica u slučaju smrti gospodina Tuđmana i raspisivanja i predsjedničkih izbora, neće lako ujediniti oko jednog nasljednika. Kao dvije mogućnosti spominju se Ivić Pašalić i Vladimir Šeks. Što se tiče oporbe, kaže se kako je podijeljena i neiskusna. Proći će više mjeseci, a možda čak i godina, prije no što postane jasno u kojem pravcu ide Hrvatska, piše 'The Independent'. U velikom tekstu pod naslovom 'Istina o američkim zračnim udarima na Beograd', novinari 'The Observera' tvrde da raketiranje kineskog veleposlanstva nije bila pogrješka. List piše da i američki i britanski ministri vanjskih poslova tvrde kako se radi o velikoj pogrješci, međutim istina je bliže tvrdnji da su Amerikanci i te kako dobro znali koju građevinu pogađaju. Prema pisanju 'The Observera', kinesko veleposlanstvo je pogođeno najpreciznijim oružjem iz američkog arsenala zato što se zgradom služio Željko Ražnatović Arkan, kojega haaški sud optužuje za ratne zločine. List piše da je on rabio jedan dio kineskog veleposlanstva za slanje poruka svojim odredima smrti na Kosovu. Dalje se tvrdi da su novinari 'The Observera' dobili potvrdu od više visokih časnika NATO-a da je veleposlanstvo namjerno izabrano kao meta. Objašnjenje, po kome su uporabljene stare karte, također nije jako uvjerljivo, a list tvrdi da je zgrada kineskog veleposlanstva na listi zabranjenih ciljeva i samo je američki predsjednik Bill Clinton mogao ukloniti tu zabranu. List između ostalog navodi izjavu neimenovanog časnika NATO-a koji kaže: Ne samo da su Amerikanci znali što gađaju već su imali i plan same zgrade. Na slici uz tekst pokazuje se kako je pogođen samo jedan dio zgrade, službeno to su prostorije vojnog atašea. Mramor i staklo na ulazu u zgradu ostali su nedirnuti. 'The Observer' izvješće završava izjavom jednog vojnog stručnjaka koji kaže: Ako je to bila pogrješna zgrada, zašto su onda upotrijebili najpreciznije oružje da pogode pravi dio pogrješne zgrade. I današnji 'The Independent' piše o posljedicama NATO-ova bombardiranja Srbije, ali na sasvim drugačiji način. Naime, list piše da su porušeni novosadski mostovi preko Dunava moćno financijsko oružje u rukama Miloševića. Kako tvrde srpski izvori, njemački ulagači u Mađarsku gube milijarde maraka zato što je obustavljena plovidba Dunavom. List piše kako je nedavno jedno austrijsko poslanstvo ponudilo da osposobi Dunav za plovidbu i popravi jedan most. Međutim, Srbija je to odbila i zatražila da se poprave svi mostovi. Nedugo zatim međunarodno povjerenstvo za Dunav ponudilo je popravak svih mostova, ali je Srbija sada zatražila i njezino vraćanje u sve međunarodne organizacije, uključujući i Međunarodni monetarni fond. 'The Observer' piše da oko Novog Sada postoji sustav kanala koji omogućavaju zaobilaženje porušenih mostova. Međutim, Srbija dopušta prolazak samo brodovima iz biranih zemalja, kao što su Rusija i Ukrajina. 'The Sunday Times' objavljuje rezultate svoje ankete u kojoj je Johannes Gutemberg proglašen čovjekom ovog tisućljeća. List je anketu proveo među stotinu državnika, znanstvenika i umjetnika. Oni su na drugo mjesto izglasali Williama Shakespearea. Istodobno je birana osoba ovoga stoljeća. Tu je na prvom mjestu sjeo sir Winston Churchill, a slijede Nelson Mandela, sir Alexander Flemming itd. 'The Sunday Times' piše da je izbor katkad bio neočekivan. Ruski predsjednik Jeljcin je glasovao za sovjetskog znanstvenika Andreja Saharova, koji je stvorio prvu rusku hidrogensku bombu, da bi zatim ostatak života prosvjedovao protiv toga. Za neke izbor nije bio lak. Američki predsjednik Clinton je razmišljao između Johna Kennedya i Martina Luthera Kinga, da bi se na kraju odlučio za Thomasa Jeffersona, pisca američke deklaracije neovisnosti. Pregled britanskog tiska završavamo tekstom iz 'The Observera', u kojem se kaže da se britanske bolnice za Novu godinu pripremaju za dosad neviđen broj ozlijeđenih. Očekuje se čak četiri puta veći broj pacijenata nego što je to uobičajeno. List piše da će liječnici vraćati osobe koje ne trebaju hitnu pomoć. Neke bolnice pripremaju posebne sobe za veliki broj ozlijeđenih koji će biti pijani. U jednoj bolnici u Edinburgu iz nekih soba će biti izneseni kreveti, a postavljeni madraci. Kako je pojašnjeno, to je sigurnije jer povrijeđeni neće moći ispasti iz kreveta, piše današnji 'The Observer'. (BBC)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙