HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 28. STUDENOGA ZAGREB - Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman nalazi se dvadeset i osmi dan na liječenju u Kliničkoj bolnici "Dubrava". Zdravstveno stanje je i nadalje vrlo teško, što zahtijeva
nastavak intenzivnog liječenja, kaže se u priopćenju liječničkog konzilija, objavljenom u 9,45 sati, koje je potpisao prof. dr. Branimir Jakšić.ZAGREB - Zastupničkom domu Hrvatskoga državnog sabora, konstituiranom 28. studenoga 1995., u ponoć je istekao četverogodišnji mandat. Mandat mu je istekao po slovu Ustava koji utvrđuje da se zastupnici u oba doma Sabora biraju na vrijeme od četiri godine. Izbori za novi saziv Zastupničkog doma bit će održani 3. siječnja 2000. Tijekom protekle četiri godine Zastupnički je dom održao 44 sjednice, razmotrio više od 1.150 akata, među kojima je i gotovo 500 donijetih zakona, niz usvojenih deklaracija, rezolucija, više stotina prihvaćenih odluka. Najviše zakonodavno tijelo Hrvatske kroz protekle je četiri godine zaokružilo poreznu, mirovinsku, reformu kaznenoga zakonodavstva. Zastupnički je dom donio i izmjene i dopune Ustava, prihvatio tri izuzetno važna ustavna zakona - o suradnji s Haaškim sudom, novi ustavni zakon o Ustavnom sudu, te Ustavni zakon o privremenoj spriječenosti Predsjednika Republike da obavlja svoju dužnost. Taj je Ustavni zakon donijet na posljednjoj, 44. sjednici održanoj 24.
ZAGREB - Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman nalazi se dvadeset
i osmi dan na liječenju u Kliničkoj bolnici "Dubrava". Zdravstveno
stanje je i nadalje vrlo teško, što zahtijeva nastavak intenzivnog
liječenja, kaže se u priopćenju liječničkog konzilija, objavljenom
u 9,45 sati, koje je potpisao prof. dr. Branimir Jakšić.
ZAGREB - Zastupničkom domu Hrvatskoga državnog sabora,
konstituiranom 28. studenoga 1995., u ponoć je istekao
četverogodišnji mandat. Mandat mu je istekao po slovu Ustava koji
utvrđuje da se zastupnici u oba doma Sabora biraju na vrijeme od
četiri godine. Izbori za novi saziv Zastupničkog doma bit će
održani 3. siječnja 2000. Tijekom protekle četiri godine
Zastupnički je dom održao 44 sjednice, razmotrio više od 1.150
akata, među kojima je i gotovo 500 donijetih zakona, niz usvojenih
deklaracija, rezolucija, više stotina prihvaćenih odluka. Najviše
zakonodavno tijelo Hrvatske kroz protekle je četiri godine
zaokružilo poreznu, mirovinsku, reformu kaznenoga zakonodavstva.
Zastupnički je dom donio i izmjene i dopune Ustava, prihvatio tri
izuzetno važna ustavna zakona - o suradnji s Haaškim sudom, novi
ustavni zakon o Ustavnom sudu, te Ustavni zakon o privremenoj
spriječenosti Predsjednika Republike da obavlja svoju dužnost. Taj
je Ustavni zakon donijet na posljednjoj, 44. sjednici održanoj 24.
studenoga. Na temelju njega donijeta je i odluka Ustavnog suda
kojom je predsjednik Sabora akademik Vlatko Pavletić u petak, 26.
studenoga preuzeo dužnosti privremeno spriječenog predsjednika
Republike dr. Franje Tuđmana. U tom svojstvu, akademik Pavletić u
subotu je potpisao odluku o raspisivanju četvrtih višestranačkih
izbora za zastupnike Zastupničkog doma koji će se održati 3.
siječnja 2000.
ZAGREB - HDZ odbacuje neodgovorne i afektne reakcije čelnika
oporbene šestorice na odluku Predsjedništva HDZ da predloži
predsjedniku Hrvatskog državnog sabora, koji privremeno
zamjenjuje Predsjednika Republike, da se izbori za Zastupnički dom
održe 3. siječnja 2000. godine, istaknuo je u subotu na
konferenciji za novinare glavni tajnik HDZ-a Drago Krpina.
Naglasio je da se pri promišljanju mogućeg datuma održavanja izbora
vodilo računa o preporukama Katoličke crkve - da se izbori ne
održavaju između Božića i Nove godine. Napomenuo je da je potrebno
da se izbori, zbog situacije u kojoj se Hrvatska našla, održe što
prije i konstituira novi saziv Zastupničkog doma kao središnjeg
zakonodavnog tijela, a potom i sastavi nova hrvatska Vlada.
Okolnosti u kojima se Hrvatska nalazi ne dopuštaju daljnje
odgađanje izbora, ocijenio je Krpina. Napomenuo je da je HDZ vodio
računa i o činjenici da velik broj hrvatskih državljana koji žive u
inozemstvu u to doba dolazi u domovinu te da tom prigodom mogu
ostvariti biračko pravo. Potpredsjednica HDZ-a Ljerka Mintas Hodak
kazala je da će službena kampanja moći započeti 11. ili 12. prosinca
i trajat će punih 20 dana te dodala da je HDZ objavio da 24., 25. i 26.
prosinca, te 31. prosinca neće održavati predizborne aktivnosti.
Po njezinu sudu ne stoji ni tvrdnja da je HDZ pokušao izbjeći
međunarodni nadzor izbora, budući je 3. siječnja radni dan i ne bi
trebalo biti poteškoća da međunarodni promatrači obave svoj posao.
Potpredsjednik stranke Vladimir Šeks tvrdnje predsjednika SDP-a
Ivice Račana da predloženi datum izbora predstavlja sukob s
hrvatskim narodom i građanima, ocijenio je smiješnim,
neuvjerljivim i opskurnim. Odbacio je optužbe oporbene šestorice
da HDZ želi prikriti gospodarske probleme te da kroz datum izbora
manipulira s privremenom spriječenošću Predsjednika Republike.
BERLIN - Visoki dužnosnici SDP-a i HSLS-a Zdravko Tomac i Ivo
Škrabalo sudjelovali su u subotu u Berlinu na tribini "Hrvatska u
trećem mileniju" u organizaciji Hrvatske zajednice u njemačkoj
prijestolnici. Tomac i Škrabalo su na tribini govorili,
odgovarajući i na pitanja nazočnih, o predstojećim parlamentarnim
izborima u Hrvatskoj, o ulozi predsjednika Tuđmana u životu
Hrvatske, koaliciji SDP-HSLS, novom pravcu hrvatske politike,
Haškom tribunalu i suđenju Vinku Sindičiću u Zagrebu. Tomac je
izrazio nezadovoljstvo održavanjem izbora 3. siječnja, naglasivši
da je zbog božićnih blagdana nemoguće osigurati uvjete za potpuno
demokratsko natjecanje. "Dr. Tuđman je jedan od najvećih sinova
hrvatskog naroda, a bio i najveći da nije pogriješio u politici
prema Bosni i Hercegovini", rekao je dužosnik SDP-a komentirajući
ulogu predsjednika Republike u njenom životu u posljednjih deset
godina. Škrabalo je suradnju SDP-a i HSLS-a nazvao "savezom
reformiranih komunista i reformiranih antikomunista, koalicijom
koja će donijeti novi pravac u hrvatskoj vanjskoj i unutarnjoj
politici", dodavši da će "u slučaju dolaska na vlast političarima
smanjiti plaće za 40 posto".
HRVATSKA KOSTAJNICA - "Hrvatskoj ništa ne znači što je u vojno-
redarstvenoj akciji Oluja oslobodila svoja okupirana područja, ako
ih ne osvoji gospodarski i ljudstvom, ako ljudi nemaju posla,
nemaju od čega živjeti i ako su ta područja pusta. Ratom stradala
područja trebaju dostojnu i dostojanstvenu, te stalnu potporu
države u obnovi, normalizaciji stanja i života, u očuvanju i
zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa", rekao je u subotu na
javnoj trbini u Hrvatskoj Kostajnici predsjednik Hrvatske stranke
prava Anto Đapić. Ukazao je na pogrešni koncept obnove u tim
područjim, a rekavši da se HSP zalaže za to da se glavnina sredstava
u obnovu ulaže u otkup napuštenih kuća u tim krajevima i za stambeno
zbrinjavanje povratnika, a posebno naseljenih Hrvata iz BIH. Đapić
je naglasio da će HSP učiniti sve da se ne devastira Domovinski rat i
njegove vrijednosti.
SLAVONSKI BROD - Hrvatski demokršćani i pravaši jedina su ozbiljna
alternativa HDZ-u s jedne strane i oporbenoj šestorici s druge
strane, i spremni su preuzeti odgovornost hrvatskog naroda i
države, istaknuo je u subotu na konferenciji za novinstvo u
Slavonskome Brodu predsjednik Izbornog stožera za petu izbornu
jedinicu sa sjedištem u Požegi i prvi na listi izbornog bloka HKDU-
HSP Anto Kovačević. "HKDU i HSP nemaju sponzore ni u Bruxellesu ni u
Londonu ni u Parizu jer žele graditi Hrvatsku", istaknuo je
Kovačević. On smatra da su šestorica definitivno izgubila izbore
prošle srijede u Hrvatskome državnom saboru kada su "cijelu
sabornicu pretvorili u svoj miting, želeći pokopati živoga
Predsjednika države, koji je uz hrvatski narod najzaslužniji za
stvaranje hrvatske države".
POREČ - Rezultati Međunarodnog savjetovanja o arheologiji pobudili
su interes svjetske i domaće javnosti i stručnjaka, rekla je u
subotu na završetku Petog međunarodnog arheološkog savjetovanja
"Obrambeni sustavi kroz stoljeća" hrvatska veleposlanica pri
UNESCO-u Vesna Girardi-Jurkić. Dodala je da je uspjeh savjetovanja
i u tome što su u vrlo kratkom roku izdane i publikacije u kojima su
tiskana izlaganja četiri dosadašnja savjetovanja. "Upravo
završeno savjetovanje ponovno potvrđuje spoznaje hrvatske i
međunarodne arheologije da je Hrvatska bila teritorijalno u
današnjim granicama sastavni dio svih europskih civilizacijskih
tokova od prapovijesti do danas", ustvrdila je.
ZAGREB - Službenici kriminalističke policije MUP-a RH i Policijske
uprave zagrebačke tijekom subote, 27. studenoga, uhitili su sedam
osoba koje su javnosti kroz medije poznate kao najozloglašeniji
predstavnici zagrebačkog podzemlja, a među njima je i osoba za koju
postoje saznanja da je na samom vrhu zločinačke organizacije u
Zagrebu, priopćeno je danas iz Policijske uprave zagrebačke. Na
području Zagreba i na svim graničnim prijelazima, kaže se u
priopćenju, poduzimaju se opsežne operativne mjere potrage za još
pet osoba koje pripadaju toj zločinačkoj skupini. Uhićene i osobe
za kojima se traga dovode se i u svezu s noćašnjom eksplozijom u
centru Zagreba, kada je poginuo jedan slučajni prolaznik, dodaje se
u priopćenju. Napominjući kako se višegodišnja kriminalistička
obrada povodom više slučajeva ubojstava među pripadnicima
zagrebačkog podzemlja privodi kraju, načelnik PU zagrebačke Jakob
Bukvić u priopćenju ističe da će u narednih nekoliko dana istražnom
sucu uz kaznenu prijavu biti privedeni organizatori i počinitelji
više ubojstava, više pokušaja ubojstava, te počinitelji drugih
kaznenih djela iz domene organiziranog kriminala, iznuda, reketa,
prostitucije, razbojništava i krijumčarenja droga. Među njima je,
između ostalih, i ubojica Željka Šobota.
PARIZ - U povodu optužbi iz Beograda da su francuske obavještajne
službe sudjelovale u kovanju zavjere i navodno pripremale atentat
na jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, a što je u
petak u Parizu službeno opovrgnuto, francuski je tisak proteklih
dana objavio više tekstova o pozadini špijunske afere "Pauk" i
motivima Beograda za "spektakularne" optužbe protiv Francuske.
Analize u pariškim medijima poklapaju se u ocjeni da je špijunska
afera "Pauk" u Beogradu montirana i napuhana kako bi Miloševićevom
režimu poslužila prvenstveno za "unutrašnju uporabu".
BEOGRAD - Četrnaest kamiona Europske unije s ukupno 350 tona ulja za
loženje, namjenjenih srpskim gradovima pod kontrolom oporbe Nišu i
Pirotu, u subotu su, po četvrti dan, zadržani na ulazu u
Jugoslaviju. Gradonačelnik Niša i jedan od čelnika oporbene
Demokratske stranke Zoran Živković optužio je jugoslavenske vlasti
da namjerno, iz dana u dan, izmišljaju razloge za zadržavanje
kamiona. Carinski su dužnosnici u subotu objavili da težina šest od
14 kamiona prelazi 40 tona, maksimalnu masu dozvoljenu za
prometovanje srpskim cestama. Živkoviću je nepoznato zašto
preostalih osam kamiona i dalje ne može ući u zemlju.
PRIŠTINA - Pripadnici Zaštitnih snaga Kosova (bivše OVK-a)
pronašli su masovnu grobnicu na području Prizrena, na granici
između Kosova i Albanije, u kojoj su tijela 18 žena, priopćeno je u
subotu u Prištini. Prema osobnim dokumentima pronađenim u blizini
grobnice, pretpostavlja se da su žrtve iz okolice Kosovske
Mitrovice. Među pronađenim tijelima nalazi se i leš jednog djeteta.
Na Kosovu su međunarodni istražitelji do sada otkrili 550 masovnih
grobnica, ali je do sada otvoreno samo 159. Zbog hladnih dana i
predstojeće zime radovi na ekshumaciji leševa su prekinuti i
nastavit će se u proljeće.
SPORT
LAKE LOUISE - Nakon što je na treninzima osvojila 33. i 20. mjesto
mlada hrvatska skijašica Janica Kostelić ostvarila je sjajan
rezultat na uvodnom spustu sezone svjetskog kupa, što se održao u
kanadskom skijalištu Lake Louise. Kostelić je doskijala do svog
najboljeg plasmana u spustu do sedmog mjesta sa 1.29 sekunde
zaostatka za pobjednicom Italijankom Isolde Kostner (1:36.92).
RIO DE JANEIRO - Hrvatski plivač Miloš Milošević osvojio je prvo
mjesto na utrci 50 metara delfin prvog dana svjetskog kupa u
plivanju u malim bazenima što se održava u Rio de Janeiru. Milošević
je ostvario rezultat 23.89, što je 8 stotinki sekunde bolje vrijeme
od drugoplasiranog Brazilca Fernanda Scherera.
ZALAEGERSZEG - U susretu 2. kola skupina A kvalifikacija za odlazak
na europsko prvenstvo 2001. godine hrvatska košarkaška
reprezentacija je u Zalaegerszegu pobijedila Mađarsku sa 67:66
(32:32).
POŽEGA - U susretu 2. kola skupine E kvalifikacija za europsko
prvenstvo 2001. godine košarkašice Hrvatske izgubile su u Požegi od
reprezentacije Jugoslavije sa 59:80 (38:38).
(Hina) td