RDW 25. XI. 100 PUTINOVIH DANA

NJEMAČKI RADIO - RDW 25. XI. 1999. Na valovima rata do samoga vrha - prvih sto dana Vladimira Putina na dužnosti ruskoga premijera komentira Bernd Johann. "Šef ruske vlade Vladimir Putin sto dana je na dužnosti premijera. I u tom kratkom razdoblju uspjelo mu je da se na ljestvici popularnosti ruskih političara popne do samoga vrha. Razlog tomu nije njegova gospodarska politika, već njegovo čvrsto stajalište oko sukoba u Čečeniji kojeg se drži unatoč svim kritikama iz inozemstva. A zapravo bi se Putin morao usredotočiti na gospodarske probleme u Rusiji. Jer oni su još golemi, premda je, kako je premijer pred skupštinom u bilanci prvih sto dana svoje vlade naglasio, konjuktura od krize rublje u ljeto 1998. sada nešto bolja. Veću dobit u državnom proračunu može se objasniti prije svega većim cijenama na svjetskom tržištu nafte i plina, a ove dvije sirovine su najveći izvor deviza Rusije. Međutim, čini se da se ta dobit vrlo brzo topi i pretvara u izdatke za rat u Čečeniji. Brzi kraj vojnog pohoda na kavkasku republiku nije na pomolu. Putin, ili kako ga još zovu ratni premijer, zna da u borbi protiv muslimanskih pobunjenika u Kavkazu ima potporu ruske javnosti. Svoj gospodarski talent za sada još nije pokazao i dokazao. Putinov koncept sastoji se iz neke vrste mješavine tržišnog gospodarstva i gospodarstva koje regulira država. Težište u svemu tome trebalo bi imati moderniziranje i proširenje vojne industrije. Zbog rata u Čečeniji takvi planovi mogli bi naići na odobravanje javnosti, a osim toga velikodušno se povećava i dio novca iz proračuna za vojsku; dodatna financijska sredstva za ruske postrojbe već su odobrena. Pozornost budi obrazloženje koje je Putin već u utorak dao u govoru pred industrijalcima. Situacija na svjetskoj političkoj sceni, naglašava Putin, nije se razvila onako kako su to predviđali njegovi prethodnici. I premda Putin na tom mjestu nije bio nešto konkretniji, bilo je ipak jasno da je pri tom aludirao na sve lošije odnose između Rusije i zapadnih zemalja. Ne radi se samo o razmiricama između Moskve i Zapada zbog događaja u Čečeniji, što se jednostavno nije moglo prikriti na prošlotjednom sastanku na vrhu šefova država i vlada članica OESS- a. Između Rusije i zapadnih se zemalja nagomilao čitav niz spornih točaka koje otežavaju odnose - počevši od proširenja NATO-a na istočnu Europu, prijepora oko međunarodne politike prema Jugoslaviji i prema Kosovu, pa sve do rusko-američkog spora oko razoružanja strateškoga nuklearnog oružja. Popis prijepornih područja je dug. A ratom u Čečeniji na popisu se našao još jedan, ali bitan čimbenik koji kvari odnose na relaciji Rusija - Zapad. Iza ruskog vojnog pohoda u Kavkazu skriva se i interes Rusije da drži otvorenim prilaz velikim nalazištima nafte i plina na Kaspijskom moru. Naime, naftovod prolazi kroz Čečeniju i Dagestan pa sve do ruske crnomorske luke Novorosijsk. Međutim oko potezanja oko tog naftovoda Rusija je upravo na sastanku OESS-a pretrpjela strateški poraz. Predsjednici Azerbajdžana, Gruzije, Turske i američki predsjednik Bill Clinton potpisali su prilikom istanbulskog sastanka na vrhu ugovor o izgradnji novoga naftovoda koji bi od luke Baku u Kaspijskom moru, preko Gruzije povezivao jednu tursku luku u Sredozemlju. Moskva već odavno kritizira da Sjedinjenje Američke Države Kavkaz označuju svojom zonom utjecaja kako bi preuzele nadzor nad resursima te regije. Iz ruskog vidokruga potpisivanjem ugovora o izgradnji naftovoda priložen je još jedan dokaz. Moskva će stoga i ubuduće odbijati kritiku Zapada na račun rata u Čečeniji. Činjenica da će početkom prosinca u Čečeniju otputovati izaslanstvo OESS-a, malo će promijeniti stvarnost: to putovanje neće zaustaviti rat. Rusija se u prema Zapadu povukla u svoje ježevo klupko." (RDW)