NJ 25.XI.-SZ-WTO

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 25. XI. 1999. Seattleu prijeti vrući krug WTO-a "135 zemalja članica Svjetske trgovačke organizacije (WTO) unatoč dugim mjesecima pregovora, nisu uspjele donijeti zajednički nacrt ministarske izjave konferencije u Seattleu. U Ženevi je propao i posljednji pokušaj približavanja stajališta i glavnom direktoru WTO-a Mikeu Mooreu nije preostalo drugo doli priopćiti da ministri moraju preuzeti svoj posao u Seattleu na temelju privremenog nacrta na 32 stranice, objavljenog još prije dva tjedna, u kojemu su samo nabrojena suprotna stajališta strana. Razlog za bezizlazno ishodište ministarske konferencije koja počinje idućega utorka, suprotni su interesi raznih gospodarskih sila, koji unatoč intenzivnim pregovorima nisu smanjeni. Prevelike su bile suprotnosti između EU-a i SAD-a, s jedne strane, i industrijskih zemalja i zemalja trećega svijeta, s druge strane. Premali je bio manevarski prostor za pregovore velikih trgovačkih sila, bez kojega je nemoguće približavanje stajališta. Među glavne sukobe pripada liberalizacija poljoprivrede u kojoj se Europska unija - iz obzira prema domaćim biračima - protivi ukidanju subvencija, što ponajprije traži takozvana skupina Cairns pod vodstvom Australije. Australski veleposlanik Geoffrey Raby izjavio je: 'Prilično smo se približili dogovoru o poljoprivredi, no Europljani nisu imali ni sposobnosti ni volje da do njega dođe.' Veleposlanik EU-a Roderick Abbott odbacio je prigovor. Zemlje trećega svijeta zahtijevaju znatne olakšice za pristup njihovih poljoprivrednih proizvoda na tržišta industrijskih zemalja. I na području usluga, razgovori su propali. Dok je EU tražio pregovore o liberalizaciji po mogućnosti svih usluga, SAD je ustrajao na sektorskom postupku. Tako bi po predodžbi Washingtona trebalo pregovorima obuhvatiti buduću liberalizaciju telekomunikacija, financijskih usluga i audiovizije, no sve bi ostale sektore trebalo isključiti. Zemlje trećega svijeta uvjetovale su iduće ustupke susretljivošću industrijskih zemalja na drugim područjima. Nikakvog približavanja nije bilo ni na osobito prijepornim područjima kao što su trgovina i okoliš, socijalni minimum i genska tehnologija. Zemlje u razvitku jednostavno su odbile uopće i započeti razgovore o socijalnom minimumu. Zemlje trećega svijeta boje se utvrđivanja minimalnih norma na području rada, da će izgubiti jedan od aduta koji su im preostali - niske troškove plaća i da će ih industrijske zemlje, kao u urugvajskom krugu, kazniti. Previše se dogovora prihvaćenih na urugvajskom krugu naknadno pokazalo ne baš korisnima za zemlje trećega svijeta. U Ženevi nije moglo doći do dogovora čak ni u vezi s katalogom mjera za unaprjeđivanje gospodarskoga razvitka 48 najsiromašnijih zemalja, iako su političari svih industrijskih zemalja dali naslutiti da žele pridonijeti koristi tih država" - izvješćuje novinar lista jpk.