FR-LIBERATION 25.11.O EUROKORPUSU

FRANCUSKA LIBERATION 25. XI. 1999. U Londonu, na dnevnom redu europska obrana "Lionel Jospin, Tony Blair i Jacques Chirac razgovarat će danas u Londonu o ratu, ali ovaj put to neće biti rat oko govedine. Sukob oko kravljeg ludila u fazi je rješavanja, a u znak pomirenja, britanski premijer ovaj put svojim gostima neće ponuditi 'roast beef'. 'Bio bi to izazov, najvjerojatnije će biti fazan', u povjerenju kaže Blairov blizak suradnik koji je upoznat s diplomacijom službenih ručkova. Budući da je kravlje ludilo prošlo, Britanci i Francuzi moći će razgovarati o ozbiljnijim ratovima, a napose o europskoj obrani. Od iznenađenja iz Saint-Maloa, mjesta održavanja zadnjeg susreta na vrhu kada je Tony Blair predložio Francuzima da pokrenu inicijativu za europsku obranu izvan ustroja NATO-a, to pitanje koje je potaknuo rat na Kosovu i pokazivanje europskih slabosti 'u živo', jako je napredovalo. 'Blair je vrlo ozbiljan, želi ići naprijed, i to brzo', rekao je francuski pregovarač, još pomalo iznenađen britanskim postupkom. Prije godinu dana Blair, kojeg su odveć brzo ocijenili kao 'prosječnog Engleza, atlantista koji je sklon da se ponaša kao pudl', sve je iznenadio. Nije se očekivalo da bi oslobađanje od Amerikanaca i NATO-a moglo doći iz Londona. No za bliske premijerove suradnike, njegov postupak nije u suprotnosti s atlantskim vezama Velike Britanije. Tako je Blair sve poduzeo da bi jedan od njegovih ljudi, lord Robertson, ministar obrane u doba rata na Kosovu, došao na čelo NATO-a. 'Savez je i dalje stup naše obrane', priznao je Blairov savjetnik, no premijer misli da se istodobno može pojačati europska obrambena moć.' Tako Francuzi i Britanci već godinu dana razmišljaju o stvaranju europskih snaga za upletanje koje bi činio jedan vojni sastav od 40 do 60 tisuća ljudi, bez američkog sudjelovanja i bez NATO-ova zapovjedništva. Dvije zemlje, koje jedine u Europi gotovo tri posto domaće proizvodnje još izdvajaju za obranu, dale bi glavninu tih snaga koje ne bi bile redovita 'europska vojska', već sastav koji bi se mogao rasporediti otprilike za dva mjeseca. 'Blair je godinama razmišljao o toj mogućnosti', kaže britanski izvor, dodajući: 'Tijekom rata u Bosni, a zatim i na Kosovu, britanska je ljevica shvatila da su Europljani slabi i gotovo posve ovisni o Amerikancima.' 'Balkan je Blairu pokazao veličinu tehnološkog jaza između europskih vojska i američke, tumači vojni stručnjak, a razlika je takva da taj jaz može prerasti u način političkog pritiska.' Unatoč svojoj pragmatičnosti, Blair se našao u podčinjenom položaju. 'Kada je odlazio u posjet Amerikancima, shvatio je da sam ne može učiniti puno', dodaje stručnjak. Rješenje za premijera koji se, prvi put nakon dvadeset godina, ne plaši pokazati sklonost prema Europi, bilo je okrenuti se Francuskoj, s kojom su njegove postrojbe radile u slozi i borile se u bivšoj Jugoslaviji, nadajući se da će se kasnije projektu pridružiti druge države. Današnji bi susret na vrhu trebao ostvariti ta razmišljanja i zajedničke napore. U priopćenju dviju zemalja Europa će se pozvati da na sljedećem susretu na vrhu u Helsinkiju istakne europsku obranu kao najvažniju zadaću i da utvrdi obvezujući vremenski plan koji bi intervencijske snage učinio operativnima do 2003. Taj voluntaristički postupak nije neopasan za Blaira. Nedavno je dio američkoga vojnog establishmenta obznanio kako se pribojava da će ti projekti 'podijeliti, pače i uništiti Savez'. 'Prošlog je vikenda u Firenci premijer umirivao Clintona rekavši kako taj prijedlog treba ojačati Savez', kaže Blairov službeni predstavnik. Konzervativci se također protive toj nakani koja je, po njihovu mišljenju, izdaja američke braće. 'Torijevci' koji imaju stanovitog utjecaja na Washington optužuju Blaira da ide na ruku Francuzima koji tim ratnim lukavstvom žele otjerati Jenkije s europske pozornice. Što je još čudnije, 'The Guardian', glasilo britanske ljevice, jučer je u uvodniku upozorio na 'pritiske koji jednog dana mogu dovesti do prekida atlantskih veza' i pitao se neće li 'čudnim stjecajem okolnosti, lord George Robertson, prvi laburist koji je postao glavnim tajnikom NATO-a, biti i zadnji.' Blair je, naprotiv, jako siguran opetujući kako će njegova zemlja biti 'most' između Europe i Amerike, čime je zapravo izmislio treći put, ovaj put na polju obrane", iz Londona izvješćuje Francois Sergent.