NJAVRO: RJEŠAVANJE STAMBENOG PROBLEMA MLADIH NE ZADOVOLJAVA

ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Iz hrvatskog programa stambenog zbrinjavanja mladih, koji je počeo donošenjem dvaju zakona krajem 1997., do danas odobreno je 705 kredita, od ukupno 13.000 obitelji koje su se javile na natječaj. K tomu 20.000 mladih štednjom u stambenim štedionicama namjerava riješiti stambeni problem, što je drugi način državne pomoći u stambenom zbrinjavanja mladeži, izjavio je danas Đuro Njavro, predsjednik saborskoga Odbora za financije i državni proračun, na tribini studenata socijalnoga rada i studentskoga zbora o socijalnoj politici i stambenom zbrinjavanju mladih. #L# Istaknuvši da ti podatci pokazuju da u Hrvatskoj još uvijek stambeno zbrinjavanje mladih nije zadovoljavajuće, Njavro je ustvrdio da je osnovni problem u tome što u komercijalnim bankama prevladava kratkoročna štednja, pa banke ne nude zajam na 20 godina s niskom kamatnom stopom, koji bi mladima jedino bio prihvatljiv. Podsjećajući na dva zakona na temelju kojih su osnovani Fond za stambeno zbrinjavanje i stambene štedionice, Njavro je izrazio nadu da će se oni dugoročno pokazati vrlo uspješnima. Budući da stambene štedionice zajmove mogu davati samo za stambeno zbrinjavanje i budući da ta štednja ima potporu iz državnoga proračuna, Njavro je pretpostavio da bi za desetak godina već moglo biti dva milijuna stambenih štediša u Hrvatskoj koji bi uštedjeli godišnje 10 milijardi kuna, a 2,5 milijarde kuna u obliku premije dobili bi iz državnoga proračuna. Njavro je podsjetio da štediša u stambenim štedionicama, npr. na 5000 kuna iz državnoga proračuna dobiva 1250 kuna pomoći, a štedionica daje tri posto kamate na ušteđena sredstva. Dodao je da je krajem 1990. u Hrvatskoj počeo proces privatizacije stambenoga fonda u društenom vlasništvu i da je tako oko 360.000 stanara uspjelo po povoljnim uvjetima, za 10 do 15 posto tržišne cijene stana, kupiti stan. Privatizacija stambenoga fonda, obnova, izgradnja stanova za socijalne kategorije stanovništva, poglavito invalide Domovinskog rata te projekti stambenog zbrinjavanje za ostalo stanovništvo, predstavljaju hrvatsku socijalnu politiku stambenog zbrinjavanja, rekao je Njavro. O stambenom zbrinjavanju mladih govorio je i Vlado Puljiz, voditelj Katedre socijalne politike na studiju socijalnoga rada. Podsjetio je na tendenciju u svijetu, primjerice u SAD-u, gdje samo četiri posto mladih ne živi odvojeno od roditelja te na stambeni problem stanovništva starije dobi. (Hina) bma gk