RFI 24. XI. TISAK

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 24. XI. 1999. Iz tiska 'Svi znaju, prošlo je već dvije tisuće godina otkako je trokut Jeruzalem, Betlehem i Nazaret mjesto susreta kršćanske povijesti i simbolike. I političari bi trebali biti svjesni značenja tih mjesta. Donijeti odluku o izgradnji džamije na mjestu na kojem se anđeo Gabriel pojavio pred Djevicom Marijom, namjerno je narušavanje svetoga poretka koji je stoljećima poštovan'. Tim riječima uvodničar 'Le Figaroa' u komentaru naslova 'Pogrješka' piše o jučerašnjoj vijesti iz Izraela o polaganju kamena temeljca za novu džamiju u neposrednoj blizini crkve Navještenja. 'Vatikan - Izrael: otvorena kriza', naslovljuje 'Le Figaro'. 'Le Monde' piše o 'Džamiji svih mogućih rizika'. Liberation' umjesto o tome radije objavljuje reportažu, također vjerske teme, ali više gastronomskog karaktera, o tome da u Izraelu zbog masovnog dolaska useljenika iz Rusije, čak polako počinje nestajati tabu o zabrani konzumiranja svinjetine. Uloga ovog sukoba na crti Vatikan - Izrael, prema ocjeni 'Le Figaroova' komentatora jest velik, upravo stoga što su bile potrebne godine i godine velikih napora da se poboljšaju njihovi odnosi, točnije od II. vatikanskog koncila, a sam događaj mogao bi dovesti u pitanje za sljedeće proljeće najavljen posjet pape Ivana Pavla II. Svetoj zemlji. 'Le Monde' posebno analizira čudnu solidarnost između izraelske vlade i islamskih fundamentalista iz Nazareta. 'Na mjestima gdje ironija i tragedija često znaju zapodjenuti svađu, spas bi mogla doći od islamskoga vijeća bliskog palestinskoj vlasti Jasera Arafata, koje je islamsku braću iz Nazareta zamolilo da prestanu s gradnjom džamije i ne daju se uvući u vjerski sukob s neizvjesnim posljedicama'. Osim te osjetljive teme s vrućeg bliskoistočnog pijeska, današnji se tisak s velikom pozornošću osvrće i na jučerašnji kraći posjet američkog predsjednika Billa Clintona Kosovu. 'Liberation' uz veliku fotografiju Clintona u društvu američkih vojnika objavljuje sljedeći tekst: 'Tijekom posjeta pokrajini od nekoliko sati Bill Clinton se obratio kosovskim Albancima, njima oko tisuće, u športskoj dvorani u Uroševcu. Pozvao ih je da 'oproste Srbima'. Predsjednik je kao primjer naveo američke vojnike koji svojom etničkom raznolikošću pružaju čudesnu negaciju rasne mržnje'. I 'Liberation' u istom tekstu nastavlja kratkom konstatacijom: 'Clintonov peh. Jer istog dana, jučer, dok je američki Predsjednik hvalio multikulturnost i multietničnost u američkoj vojsci, najveće ikada održano službeno istraživanje o rasnim odnosima u američkoj vojsci pokazuje da je čak 67 posto vojnika na svojoj koži osjetilo jednom ili više puta izgrede rasnog karaktera'. 'Bill Clinton poziva na oprost', naslov je velike reportaže iz 'Le Figaroa'. Isti list objavljuje i reportažu pod naslovom 'Preživjeti u Kuršumliji'. Dopisnik pariškog dnevnika posjetio je ovaj grad na jugu Srbije i kroz nekoliko osobnih drama pokušao predstaviti život kosovskih Srba izbjeglih u ovom gradiću . Izdvajamo slučaj Zorana Krstića, električara čija je obitelj već stoljećima živjela u Đakovici. Dne 11. lipnja ove godine kada se povukla jugoslavenska vojska, OVK je dala Zoranu i njegovoj obitelji rok od 24 sata da napuste Đakovicu. Njegov višegodišnji prijatelj Albanac, također električar po zanimanju, traži od Krstića da ostane i neko vrijeme živi u njegovoj kući. No na Kosovu je očito prevladala druga logika - između naroda je iskopan duboki jaz. Iz pisanja današnjeg 'Le Mondea' možemo doznati da bi Eurokorpus prije idućeg ljeta mogao preuzeti zapovjedništvo nad KFOR-om. To je jedna od inicijativa koje su jučer u Luksemburgu pokrenuli ministri obrane deset zemalja članica Zapadnoeuropske unije, jedine europske organizacije mjerodavne za pitanja obrane. Na sastanku je razmatran tekst koji treba da usvoje šefovi država ili vlada na sastanku sredinom sljedećeg mjeseca u Helsinkiju. Glavno zapovjedništvo Eurokorpusa, koji broji 50 tisuća francuskih, njemačkih, španjolskih, belgijskih i luksemburških vojnika, moglo bi dakle zamijeniti sadašnje zapovjedništvo KFOR-om, koji je u rukama glavnog zapovjedništva kopnenih snaga srednjoeuropskog krila NATO-a. Eurokorpus bi, po riječima francuskog ministra obrane, mogao tijekom 2002. i 2003. raspolagati radi izvršenja misija brzih intervencija sa 300 do 500 ratnih aviona i petnaestak velikih ratnih brodova koji su kadri na borbenim zadacima ostati najmanje godinu dana izvan teritorija ili teritorijalnih voda zemalja Europske unije. (...) (RFI)